Connect with us

magazin

[KOLUMNA] #ajteća

Objavljeno

-

More, sunce, povjetarac, barka, šum valova, koktelčić u ruci, lubenica na tanjuru….idila ljetnog dana…

Ali realnost zna biti malkice drugačije jer uz nas u ljetnim ljepotama „pokušavaju“ uživati i naši dragi turisti, koji se prepoznaju po sljedećem:

  1. Izgledaju izgubljeno, hodaju ko muhe bez glave
  2. Imaju svoja prometna pravila, tako redovito voze slalome u krivom smjeru
  3. Smrduckaju
  4. Obilaze znamenitosti u podne po najvećoj žegi
  5. Piju iz iste boce
  6. Jedu u pekari
  7. Imaju robu iz 91.
  8. Kampiraju gdje uspiju
  9. Nemaju para ne kupuju, samo njuškaju i pipaju
  10. Zadnje i ne manje važno došli su rayanerom

Mislim da sam u kratkim crtama izvrsno opisala profil turista koji nam ovih dana popunjavaju statistiku, ali ne i proračun.

Uistinu se radi o „žalosnim“ gostima. Gledam ih svakodnevno i ne mogu se načudi više na što su sve spremi. Pod time mislim koliko skromno raspolažu svojim budžetima preživljavanja za vrijeme odmora u Zadru.

Ove sezone susrećem i leve pro survior ekipu koja u ruksacima nosi i rasklopne stolce, stoliće tako kad obave kupnju namirnica za ručak (u pekari logično) krenu sastavljati svoje interije u
prvom hladu kojeg uhvate.

Zamišljam sebe kako bauljam po Parizu, Budimpešti, Krakovu i tražim prvi hlad za svoju mobilnu kuhinju, evo idem se odmah trisnuti da to više ne spomenem niti u najluđim snovima?

Realnost je da nam je grad krcat sirotinje, koja je skupila nekako za kartu i smještaj i to je to, to je domet potrošnje. Kuha se po apartmanima, jede se po pekarama i fast foodovima, spava se na balkonima ako treba, a djeci se sladoled i kokice kupe jednom u par dana.

Tuga, čemer i jad.

Naši gosti izgledaju moćno i tužno istodobno, ne znam kao da da to bolje opišem, ukratko kvantiteta im je na nivou, s kvalitetom već imamo problem.

Sve to što sleti s Ryanairom doleti na Kalelargu s ruksakom u kojem možda i mater spakirana u kanutnu , bocom vode iz zemlje polijetanja, 10 eura po danu, a pod pazuhom im je kolonija bakterija koju također transportiraju od domeka.

Čast i naklon onima koji se operu u dva dana jedan put. Naklon.

Tako ti mnogobrojni podosta otužni gosti bavuljaju po gradu najčešće od podne do 17, valjda im prijaju ugrijane rimske ploče koje reflekriraju svjetlost na njihove jeftine sunčane naočale od 2 eura.

Očito je da je kod nas je sletilo i doletilo sve ono što zaobilazi Milano, Pariz, Atenu, Maldive….

Tako se i ponuda na glavnoj zadarskoj ulici prilagodila profilu gostiju koji nas posjećuju, pa od vam od lipnja do negdje kraja listopada cijela Kalelarga daje po prženom ulju. Možda da preimenujemo Kalelargu u Krumpirolargu, bilo bi logičnije barem za vrijeme sezone.

Na glavnoj zadarskoj ulici nećete vidjet ručno rezani pršut, ili možda degustaciju vrhunskog extra djevičanskog maslinovog ulja, vina našeg podneblja….jer to ovaj profil turista ne vjerujem da može sebi priuštiti.

Pizza, burek, krafne lokalna autohtona jela jedno do drugo, to ide i na to se naši turisti pale kao požari ovih dana.

Prolazim neki dan u večernjim satima gradom, i ne mogu se kretati od gužve, pomislim pa dobro evo ih stigli su moraju i nešto potrošiti valjda (BIO BI I RED ZAR NE).

Vlasnik butika stoji nasred ulice, puši, hoda gore-dolje, vidno uznemiren.

Pitam ga kao ide barba, kupuju ili?

„Gopođa draga, loše, ništa, to samo šeta….samo gleda“

„Znate kad je dobra sezona, onda cela ulica radi, svi sve prodaju, da na kamenu napišeš Zadar sve ide, sve, ali ovo je loše, nema to para žena draga“, tužno zaključuje čovjek.

Mislim da je barba dao najbolju analizu turističke sezone 2022.- loše, loše!

Baš ih je nekako i tužno promatrati, gledati tu napaćenu djecu koja bi ubila za to da malo sjednu, odmoru, pojedu nešto na žlicu toplo.

Pa ja kad vidim tu sirotinju čisto mi dođe da im svakome turnem 100 kuna u džep da sjednu s djecom ko ljudi na sladoled, da ne ispadaju iz krošnja, klupa, da se ne valjaju ko tuljani na suhom po travi ispred Donata.

Milo mi dođe te dice, onako rumeni, gladni, žedni svi dijele istu bocu vode, gledaju sladolede u vitrinama kao ja stanje na računu prvi dan plaće, ushićeno i sretno, ali ih brzo relanost lupne po napećenom licu.

Mi Hrvati možemo biti ne znam kakvi, i ne putujemo često ali kad putujemo onda jedemo, pijemo i spavamo kao ljudi.

Ja ne idem negdje ako nemam dovoljan budžet za putovanje. Nisam čarobnjak da od brze i jeftine hrane stvorim pristojno jelo.

Ne vučem djecu po suncu ili hladnoći po gradovima, ne jedem samo u pekarama, kupim suvenir koji nije magnet. Rado degustiram lokalnu hranu i piće, peciva i vode imam i doma. Tako bi to trebalo izgledati zar ne?

Stručnjaci godinama u javnom prostoru govore o važnosti brendiranja, o važnosti prezentacije lokalnih običaja i hrane.

Ja ne znam kome oni to govore, jer kako stvari stoje naš najpopularniji autohtoni proizvod je pomfrit iz vrećice i zaleđeno pecivo iz Mlinara.

Ne znam da li je tužno ili pohvalno da će se naši gosti bolje provesti u Benkovcu nego Zadru. Njihovo kulturno ljeto se ne srami nikoga ni ničega. Gosti se mogu povezati s običajima i gastronomijom podneblja Ravnih kotara, doživjeti autentično iskustvo, i to su gosti veće platežne moći koji borave u vilama za odmor i žele probati, okusiti i doživjeti nešto
drugačije.

U iščekivanju boljih ponuda i gostiju s većom platežnom moći ostavljam jedan pjesmuljak svima da ne zaboravimo što imamo ovih dana u gradu…

Djelujte tužno,
pomalo i ružno,
pekare volite,
bogu se za popuste molite,

iz iste boce pijete,
i na podu se smijete
dok pizzu na suncu grijete.

Za vas je kafić luksuz teži,
Zato bježi, bježi.

#pomfrisezona2022

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Bumbishta

    23. kolovoza 2022. at 9:32

    Ma bravo madam Bovary…drago mi jopet prostit poznat stil a svaka ti je na mistu…
    Misli na Vas , Charles 😉

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Objavljena nova studija: Evo kako uzimanje aspirina djeluje na jednu vrstu raka

Objavljeno

-

By

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Cancer, aspirin bi mogao igrati ulogu u prevenciji i liječenju kolorektalnog raka.

Točnije, kroz istraživanje se otkrilo da ljudi s kolorektalnim rakom, koji su uzimali aspirin, bilježe manje širenje bolesti na limfne čvorove od onih koji ga nisu uzimali. Čini se da aspirin ujedno pomaže tjelesnom imunološkom sustavu da pronađe stanice raka.

I druge studije pokazale su vezu između upotrebe aspirina i ishoda raka debelog crijeva, ali točan mehanizam iza njegova učinka na bolest ostao je nejasan. Stručnjaci tvrde kako nova studija pokazuje da aspirin može prilagoditi funkciju imunološkog sustava tako da bude oprezniji za stanice raka i bolje ih eliminira.

Međutim, ostaju mnoga pitanja o povezanosti upotrebe aspirina i raka debelog crijeva, uključujući i tko bi mogao imati koristi od lijeka. Jer, niske doze aspirina uzrokuju nisku stopu ozbiljnog krvarenja pa zbog tog rizika nije preporučljiv svakom pacijentu.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali uzorke tkiva 238 ljudi koji su bili podvrgnuti operaciji za liječenje raka debelog crijeva od 2015. do 2019. Pacijenti su uključivali 148 muškaraca i 90 žena koji su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima. Od njih 238 pacijenata, 12 posto je uzimalo male doze aspirina dnevno i nitko nije bio podvrgnut kemoterapiji ili zračenju. Pokazalo se da je kod njih širenje bilo slabijih razmjera. Stoga, stručnjaci su zaključili da bi aspirin mogao pomoći tijelu da bolje prepozna stanice raka.

Ali, prije konkretnijih zaključaka, potrebno je obaviti opsežnije studije i otkriti kako i kome aspirin može pomoći, odnosno, kako ga primijeniti da bude efikasniji.

Nadajmo se da će ti zaključci stići što prije jer stopa raka debelog crijeva porasla je za dva posto kod osoba mlađih od 50 godina i zato je ovo istraživanje iznimno značajno. Predviđa se da će rak debelog crijeva biti uzrok smrti više od 53.000 ljudi ove godine samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi postao drugi najsmrtonosniji rak u toj zemlji. Na prvom je mjestu rak pluća, koji bi u ovoj godini mogao biti uzrok smrti kod više od 120.000 osoba.

 
Nastavi čitati

Magazin

Dva pitanja koja otkrivaju jeste li u vezi s pravom osobom, prema terapeutu

Objavljeno

-

Ponekad može biti izazovno znati jesmo li u vezi s pravom osobom. Svaki odnos koji traje neko vrijeme može doći do točke kada je vrijeme da se donese odluka o predanosti i utvrdi hoće li to partnerstvo potrajati.

Međutim, terapeut Flynn Skidmore rekao je da se ta dilema u konačnici svodi na postavljanje pravih pitanja. Tvrdi da postoje dva pitanja koja si možemo postaviti kako bismo jasno sagledali situaciju i odlučili hoćemo li se posvetiti odnosu, je li taj odnos uopće dobar za nas ili trebamo krenuti drugim smjerom. U nedavnom TikTok videu izdvojio je sljedeća pitanja.

1. “Osjećam li se sigurno da pokažem svoje emocionalne ozljede pred ovom osobom?”

“Prva stvar koju je jako važno razumjeti, jest da sjajna veza nije ona u kojoj nema okidača”, objasnio je Skidmore. Naši odnosi, čak i oni platonički, uvijek će potaknuti naša prošla iskustva i reakcije. Ključno je kako se osjećamo u tim trenucima te smatramo li da možemo sigurno otkriti te okidače bez straha od osude ili uništavanja veze, ističe terapeut.

2. “Volim li sebe u ovoj vezi?”

“Druga stvar o kojoj biste trebali razmišljati jest tko ste kad ste s njima”, tvrdi Skidmore.

Većina nas je barem u nekom trenutku imala prijatelja koji se promijenio nakon što je ušao u vezu. No, važno je na koji se način ta osoba promijenila – na dobar ili loš.

Bračna i obiteljska terapeutkinja Louise Armstrong za YourTango rekla je da, ako se promijenila na gore, to je obično zato što traže partnerovo odobravanje, prihvaćanje, pohvalu i pažnju. Upozorava da nijedan odnos temeljen na toj potrebi vjerojatno neće biti zdrav za nijednu stranu. Stoga je važno razmisliti kako se osjećamo u vezi.

 
Nastavi čitati

Magazin

Novo upozorenje: Šire se bolesti koje prenose komarci, jedna stvar dodatno pogoršava situaciju

Objavljeno

-

By

Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.

Globalno zatopljenje pogoršava situaciju

Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni u Španjolskoj, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prenosi Guardian.

“Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki ranjiviji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, kazala je Lowe.

Navodi da će vruće sezone povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima ćemo se sve teže nositi.

Denga – bolest koju komarci najbrže šire

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su da ova groznica postane virusna bolest koju komarci najbrže šire u svijetu, a sve više uzima maha i u Europi.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj prijavljenih slučajeva denga groznice porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019., pokazuju podaci WHO-a.

Lowe je rekao da će klimatski slom potaknuti bolesti. “Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca.”

Crne prognoze

Upozorila je da će se, ako se nastavi dosadašnja visoka emisija ugljika i rast stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci povećati na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Lowe ističe da, budući da je problem klimatskih promjena teško rješiv, imat ćemo sve više oboljelih, a moguće i smrtnih slučajeva od malarije i denga groznice diljem kontinentalne Europe. “Moramo rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu