Europska središnja banka (ECB) predstavila je u četvrtak prijedloge dizajna koji su ušli u uži izbor za novu seriju euronovčanica te pokrenula javno savjetovanje u kojem poziva građane diljem Europe da iznesu svoje mišljenje.

Prijedlozi se temelje na dvjema temama – „Europska kultura” i „Rijeke i ptice” – te motivima odabranima za njihovo prikazivanje.

„Euronovčanice nisu samo sredstvo plaćanja – one su jedan od najopipljivijih izraza Europe”, izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde. „Dizajnom koji spaja ljepotu i značenje dodatno će učvrstiti naš zajednički identitet.”

Stiglo više od 1.200 prijava

Prijedlozi koji su ušli u uži izbor rezultat su natječaja za dizajn provedenog na razini Europske unije. Zaprimljeno je više od 1.200 prijava grafičkih dizajnera, a njih 25 pozvano je da izradi prijedloge za jednu ili obje teme. Neovisni žiri, sastavljen od 21 stručnjaka iz područja grafičkog dizajna, komunikacija, neuroznanosti i povijesti, koje su nominirale središnje banke država europodručja, odabrao je deset prijedloga.

Sada su svi građani Europe pozvani da daju svoje mišljenje, nakon što je Upravno vijeće ECB-a odlučilo provesti internetsku anketu o tih deset prijedloga. Javno savjetovanje bit će otvoreno do 21. rujna 2026. Paralelno će neovisna istraživačka tvrtka provesti zasebno istraživanje s istim pitanjima na reprezentativnom uzorku građana europodručja.

ECB će objaviti izvješće o rezultatima oba istraživanja nakon što bude odabran konačni koncept dizajna. Povratne informacije građana ključan su dio uključivog pristupa Eurosustava kojim se želi osigurati da se u obzir uzmu stavovi ljudi iz cijele Europe.

Odluka krajem godine

Očekuje se da će Upravno vijeće ECB-a donijeti konačnu odluku o novom dizajnu novčanica krajem ove godine. Odluka će se temeljiti na više elemenata, uključujući zaključke žirija natječaja za dizajn, tehničku procjenu te rezultate dvaju istraživanja.

Odabrani dizajn potom će proći daljnji razvoj i testiranja prije početka proizvodnje. Očekuje se da će nove euronovčanice ući u optjecaj u godinama koje slijede. Novčanice iz postojećih serija zadržat će svoju vrijednost i nastavit će biti u optjecaju zajedno s novima. Bit će to prvi potpuni redizajn euronovčanica od njihova uvođenja 2002. godine.

„Redizajn euronovčanica dio je dugoročnih nastojanja Eurosustava da gotovina ostane sigurno, učinkovito i građanima blisko sredstvo plaćanja, čime se čuva pristup javnom novcu i sloboda izbora načina plaćanja”, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone.

Booking je objavio šesto izdanje godišnjeg Europskog barometra smještaja, istraživanja koje obuhvaća očekivanja, prilike i izazove u smještajnom sektoru diljem Europe.

U istraživanju je sudjelovalo 1240 rukovoditelja i menadžera iz 24 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska.

Prema rezultatima za Hrvatsku, 67 posto smještajnih objekata očekuje pozitivan razvoj poslovanja u sljedećem razdoblju, dok njih 66 posto svoju trenutačnu financijsku situaciju ocjenjuje dobrom. Istodobno se bilježi usporavanje rasta prosječne dnevne cijene smještaja. Udio objekata koji su prijavili rast cijena na godišnjoj razini smanjio se s 46 posto u 2025. na 41 posto u 2026. godini. S druge strane, 43 posto objekata zabilježilo je rast popunjenosti, što je četiri postotna boda više nego godinu ranije.

Rezultati pokazuju i razlike između lanaca i neovisnih smještajnih objekata. Svoju ekonomsku situaciju pozitivnom ocjenjuje 75 posto lanaca, u usporedbi sa 61 posto neovisnih objekata. Rast popunjenosti prijavilo je 49 posto lanaca i 40 posto neovisnih objekata. Neovisni objekti nešto su češće bilježili rast cijena soba u šest mjeseci prije provođenja istraživanja, njih 43 posto, dok je isti trend zabilježilo 38 posto lanaca.

Razlike između većih i manjih pružatelja smještaja posebno su vidljive u području kibernetičke sigurnosti. Ukupno 64 posto hrvatskih smještajnih objekata smatra da je dovoljno dobro pripremljeno za kibernetičke rizike. Alate za zaštitu mreže redovito koristi 90 posto objekata, jednako toliko primjenjuje sigurne sustave za obradu plaćanja, dok 86 posto redovito ažurira softver.

Bit će potrebna dodatna ulaganja

Među objektima s manje od deset zaposlenih samo njih 49 posto smatra da je odgovarajuće pripremljeno za kibernetičke prijetnje. Kibernetičke napade kao jedan od najvećih razloga za zabrinutost navodi 23 posto manjih pružatelja smještaja, dok 46 posto posebno ističe prijevare povezane s plaćanjem. Veći objekti te rizike nisu svrstali među svoje glavne poslovne izazove.

Nijedan manji smještajni objekt nije prijavio incident povezan s kibernetičkom sigurnošću ili zaštitom podataka tijekom protekle godine, dok je takve incidente prijavilo 29 posto većih objekata. Taj podatak može upućivati na veću izloženost većih sustava, ali i na njihovu veću sposobnost otkrivanja i evidentiranja incidenata. U izvješću se navodi da će zbog sve složenijih metoda napada biti potrebna dodatna ulaganja u sigurnosne sustave i znanja, osobito među manjim objektima koji raspolažu ograničenijim resursima.

Među glavnim izazovima za predstojeću sezonu ističu se vanjski poremećaji. Ukupno 42 posto smještajnih objekata zabrinuto je da bi ekstremni vremenski uvjeti ili prirodne pojave mogli otežati putovanja. Dodatnih 27 posto uzima u obzir lokalne okolnosti, poput štrajkova u prometu ili građevinskih radova, koje mogu utjecati na dolazak gostiju ili poslovanje objekta.

Iako su vremenske prilike prepoznate kao jedan od važnijih rizika, prilagodba ponude sadržajima koji ne ovise o vremenu najmanje je zastupljena strategija za smanjenje sezonalnosti. Istodobno 42 posto putnika pokušava izbjeći vremenske poremećaje planiranjem putovanja izvan tradicionalne turističke sezone, zbog čega se pružatelji smještaja češće oslanjaju na cjenovne i marketinške mjere.

Posebne cijene ili pakete izvan glavne sezone nudi 79 posto objekata, koji navode da takva praksa donosi pozitivne rezultate. Internetske platforme kao učinkovit kanal za poticanje potražnje izvan sezone navodi 87 posto hotelijera. Organske objave na društvenim mrežama koristi 58 posto objekata, plaćeno oglašavanje na tražilicama 57 posto, kampanje elektroničkom poštom 48 posto, a oglašavanje u tradicionalnim medijima 32 posto.

Otpornost industrije

Putovanja povezana s događanjima također se koriste za privlačenje gostiju izvan razdoblja najveće potražnje. Tijekom proteklih 12 mjeseci 37 posto objekata ostvarilo je koristi od takvih putovanja, no samo je pet posto taj utjecaj ocijenilo značajnim. Među objektima koji su zabilježili koristi, njih 80 posto ostvarilo je rast rezervacija u razdobljima niže potražnje, dok je 72 posto zabilježilo rast prihoda po sobi.

“Europski barometar smještajnog sektora za 2026. pokazuje otpornost industrije koja se u stvarnom vremenu prilagođava promjenjivom okruženju, od ubrzanog razvoja kibernetičkih rizika do upravljanja poremećajima povezanima s klimatskim uvjetima i potražnjom potaknutom događanjima”, izjavio je Matthias Schmid, viši potpredsjednik za smještaj u Bookingu.

“Rezultati, međutim, ukazuju i na moguću fragmentaciju sektora jer se među različitim vrstama i veličinama smještajnih objekata pojavljuju različita iskustva i pritisci. Imajući to na umu, naš je cilj svim partnerima koji pružaju smještaj i dalje osiguravati uvide, alate i partnersku podršku potrebne za uspješno poslovanje tijekom cijele godine te na taj način pridonijeti rastu cjelokupnog sektora”, dodao je Schmid.

Rim, prema najnovijim informacijama, postaje jedno od prvih europskih mjesta u kojem se ispituje novo prometno rješenje koje bi moglo promijeniti način upravljanja raskrižjima. Uz tradicionalna crveno, žuto i zeleno svjetlo, uskoro bi se mogao pojaviti i četvrti signal – bijelo svjetlo namijenjeno komunikaciji s modernim vozilima.

Dosad je prometna pravila određivao klasični semafor: crveno svjetlo znači zaustavljanje, žuto upozorava na promjenu, a zeleno dopušta prolazak. Većina vozača svakodnevno ih slijedi gotovo automatski, bez posebnog razmišljanja o njihovoj ulozi.

No, razvoj autonomnih vozila i povezanih prometnih sustava mogao bi uskoro promijeniti tu praksu. Novo bijelo svjetlo ne bi bilo prvenstveno namijenjeno ljudskim vozačima, nego komunikaciji između vozila i prometne infrastrukture, piše Marijana Dokoza za Fenix magazin.

Bijeli signal za autonomna vozila

Prema pisanju magazina Elle, bijelo svjetlo dio je digitalnog prometnog sustava u kojem vozila i prometna infrastruktura razmjenjuju podatke u stvarnom vremenu. Najveću bi korist od takvog sustava trebala imati autonomna vozila koja mogu međusobno usklađivati kretanje.

Kada se na semaforu pojavi bijeli signal, vozači bi u osnovi trebali pratiti prometni tok ispred sebe. Autonomna vozila tada bi samostalno koordinirala svoje kretanje i upravljala prolaskom kroz raskrižje, dok bi ostali sudionici u prometu slijedili njihov ritam.

Na taj bi se način dio odluka koje danas donose pojedinačni vozači prenio na inteligentni, umreženi prometni sustav.

Istraživanja pokazuju moguće prednosti

Sjedinjene Američke Države, prema istraživanjima provedenima posljednjih godina, već su analizirale potencijal ovakvih prometnih rješenja. Studija Sveučilišta Sjeverne Karoline iz 2023. godine pokazala je da bi se, uz dovoljan udio autonomnih vozila, gužve i vrijeme čekanja na raskrižjima mogli znatno smanjiti.

Računalne simulacije pokazale su da bi raskrižja s novim sustavom mogla raditi učinkovitije te omogućiti brži prolazak vozila.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoje brojni izazovi. Kako bi sustav funkcionirao optimalno, na cestama bi morao biti dovoljno velik broj autonomnih vozila. Ako taj uvjet nije ispunjen, promet bi se i dalje morao odvijati uz pomoć klasične signalizacije.

Tehnologija još nije spremna za široku primjenu

Uvođenje novog sustava zahtijevalo bi i veliku obnovu postojeće prometne infrastrukture. Zamjena velikog broja semafora donijela bi visoke troškove te zahtijevala složene tehničke zahvate.

Zbog toga se u početnoj fazi kao najprikladnija mjesta za testiranje spominju luke, industrijske zone i druga ograničena područja u kojima se tehnologija može sigurnije razvijati i provjeravati.

Rim je tako napravio prvi korak prema mogućoj prometnoj budućnosti. Bijeli signal još je uvijek u fazi ispitivanja, ali smjer razvoja cestovnog prometa postaje sve jasniji – prema većoj povezanosti vozila, infrastrukture i umjetne inteligencije.