U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru otvorena je izložba „Arbanasi u fondu Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru”. Izložba donosi bogat izbor građe iz fonda Knjižnice – monografije, znanstvene i stručne publikacije, novinske članke, separate, plakate, fotografije, razglednice, zemljopisne karte, sitni tisak i multimedijalne materijale. Autori izložbe su knjižničari Tomislav Blažević i Mihaela Šimat.

Danas dio grada Zadra, nekada samostalno naselje, Arbanasi su osnovani u prvoj polovici osamnaestog stoljeća kada su se ovdje doselili Albanci iz kraja ispod Skadarskog jezera, s područja nekadašnje tzv. Turske Albanije. Prva seoba Arbanasa zabilježena je 1726. godine, kada je u Zadar doselilo 19 obitelji, a druga 1733. godine s doseljenjem 28 obitelji. Posrednici između doseljenika i tadašnje mletačke vlasti bili su katoličko svećenstvo te barski, a kasnije i zadarski nadbiskup msgr. Vicko Zmajević. Razlozi doseljavanja bili su očuvanje katoličke vjere i bijeg od bolesti, ponajprije epidemije kolere. Arbanasi su se uklopili u novu sredinu, a svoj su jezik očuvali sve do današnjih dana.

Talijanska okupacija Zadra nakon Prvog svjetskog rata obuhvatila je i područje današnjih Arbanasa. Ukida se Učiteljska škola, a u njezinim prostorima otvorena je tvornica duhana. Prestaju s radom knjižnice i čitaonice s hrvatskim predznakom te se provodi talijanizacija. Nakon Drugog svjetskog rata prostor Arbanasa postaje dio grada Zadra. Gradi se nova osnovna škola, a željeznička pruga dijeli Arbanase na dva dijela.

Izložba započinje s vedutom Zadra iz djela Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia, tiskanog 1850. godine, koja predstavlja jedan od najstarijih slikovnih prikaza Arbanasa. Tekst Stjepana Buzolića tiskan u Narodnom koledaru iz 1868. godine donosi opis: „Zadarski je Arbanas, zdrava, rumena i punana lica; hitra i vatrena pogleda; liepa, jedra i osrednja struka; ozbilnje, al i nježne, ljubezne ćudi. Brz u govoru, lahko ti se razpali, al i lakše umiri…”

Kroz odabrane naslove i dokumente prikazuje se povijest, kultura i identitet zadarskih Arbanasa, od njihova dolaska prije 300 godina do suvremenog razdoblja. Građa svjedoči o njihovu povijesnom razvoju, očuvanju jezika i običaja, kulturnoj memoriji te integraciji u urbani prostor Zadra.

– Materijala o Arbanasima je i previše. Očito se radi o tome da su svojim porijeklom, jezikom i različitošću privukli novinare, znanstvenike i umjetnike koji su to pisanom riječju iskazali. S druge strane, dio materijala potječe od samih Arbanasa, govori o njihovoj važnosti za cijelu zajednicu te pojedincima koji su nešto vrijedno napravili za ovaj grad, istaknuo je Serđo Dokoza.

Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport Dina Bušić pohvalila je sve koji sudjeluju u organizaciji šezdesetak događaja kojima će se tijekom godine obilježiti ova velika obljetnica za Arbanase.

Izložba ostaje otvorena do petka, 20. ožujka 2026., u redovnom radnom vremenu Knjižnice.