Tijekom ožujka u Zadru će se održati nekoliko kulturnih programa posvećenih arbanaškim umjetnicima i intelektualcima koji su svojim djelovanjem ostavili značajan trag u znanstvenom, književnom i umjetničkom životu grada. Društvo zadarskih Arbanasa i Gradska knjižnica Zadar organiziraju predavanje, izložbu i okrugli stol posvećen zaslužnim arbanaškim intelektualcima Augustinu i Aleksandru Stipčeviću, dok Narodni muzej Zadar predstavlja izložbu plakata zadarskog umjetnika Nila Karuca.

Izložba „Znakovi identiteta” – Nilo Karuc

U utorak, 17. ožujka u 19 sati u Gradskoj loži u Zadru bit će otvorena izložba „Znakovi identiteta” zadarskog umjetnika i grafičkog dizajnera Nila Karuca, u organizaciji Narodnog muzeja Zadar.

Izložba predstavlja izbor plakata koji svjedoče o autorskom rukopisu Nila Karuca i njegovu doprinosu vizualnoj kulturi Zadra. Kao jedan od značajnih zadarskih umjetnika i grafičkih dizajnera, Karuc je svojim plakatima obilježio brojne kulturne manifestacije i događanja, spajajući umjetnički izraz s funkcijom vizualne komunikacije.

Sjećanje na Augustina Stipčevića

U organizaciji Društva zadarskih Arbanasa u srijedu, 18. ožujka 2026., održat će se predavanje hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića pod nazivom „Sjećanje na Augustina Stipčevića”. Predavač je osobno poznavao književnika Augustina Stipčevića te će kroz predavanje govoriti o njegovu životu, radu i značaju za književnost i kulturni život Zadra.

Cilj predavanja je potaknuti nove naraštaje arbanaških i zadarskih čitatelja na upoznavanje i čitanje djela Augustina Stipčevića, koji je u svojim pripovijetkama vrlo živopisno opisivao arbanašku sredinu i povijest zadarskih Arbanasa u 20. st.

Program započinje u 18 sati u Ogranku Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević” – Arbanasi.
Ulaz je slobodan.

Augustin Stipčević (Kotor, 28. VII. 1912 – Zagreb, 9. III. 1999) bio je hrvatski književnik koji je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao djelatnik Ministarstva prosvjete, glavni urednik u izdavačkom poduzeću Zora te urednik časopisa Kulturni radnik, Scena, Teatar i Republika. Autor je brojnih pjesničkih i proznih djela, među kojima se ističu zbirka pjesama Nemirne vode (1937.), romani Glad na ledini (1956.), Cesta nema granice (1960.) i Vruće ljeto (1966.) te zbirka novela Zid bez prozora (1960). Njegov književni opus obilježavaju socijalne i psihološke teme, kao i prikazi života arbanaške zajednice.

Iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa

U Ogranku Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević” – Arbanasi”, u organizaciji Gradske knjižnice Zadar, od 23. ožujka do 25. travnja 2026. bit će postavljena izložba građe iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa, posvećena Aleksandru Stipčeviću, istaknutom znanstveniku, bibliograf i povjesničaru knjige.

Izložba donosi izbor njegovih knjiga i publikacija iz fonda knjižnice te podsjeća na doprinos koji je Aleksandar Stipčević dao proučavanju povijesti knjige, knjižničarstva i ilirskih studija.

Okrugli stol o Aleksandru Stipčeviću

U sklopu manifestacije Zadar čita, koju organizira Gradska knjižnica Zadar, u utorak, 24. ožujka 2026., s početkom u 12 sati u Odjelu za mlade, održat će se okrugli stol posvećen životu i djelu Aleksandra Stipčevića.

Na okruglom stolu sudjeluju:
• prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić
• prof. dr. sc. Serđo Dokoza
• Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra
• Doroteja Kamber Kontić, ravnateljica Gradske knjižnice Zadar

Okrugli stol donosi osvrt na znanstveni rad i kulturni doprinos Aleksandra Stipčevića, jednog od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige i ilirskih studija te istaknutog predstavnika zadarske arbanaške zajednice.

Aleksandar Stipčević (Arbanasi, Zadar, 10. listopada 1930. – Zagreb, 1. rujna 2015.) bio je hrvatski arheolog, bibliolog, bibliograf, knjižničar, albanolog i povjesničar knjige. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Tijekom svoje bogate znanstvene karijere radio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, bio ravnatelj Knjižnice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), glavni urednik Hrvatskoga biografskog leksikona te profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova te knjiga, osobito iz područja povijesti knjige, knjižničarstva i ilirskih studija. Među njegovim najpoznatijim djelima ističu se Iliri: povijest, život, kultura, Povijest knjige te trotomno djelo Socijalna povijest knjige u Hrvata, koje predstavlja jedno od najvažnijih istraživanja o ulozi knjige u hrvatskom društvu. Svojim radom ostavio je snažan trag u hrvatskoj znanosti i kulturi te se smatra jednim od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige.