Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Zadarski bogoslov Luka Miletić iz Ražanca primljen među kandidate za svete redove

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Luka Miletić, bogoslov Zadarske nadbiskupije, primljen je među kandidate za svete redove đakonata i prezbiterata za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Ražancu, u nedjelju, 8. ožujka, predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Luka je u svojoj rodnoj župi pred zajednicom vjernika „u kojoj je primio prve sakramente, učio prve korake vjere i rastao u zajedništvu Crkve“, javno očitovao svoju spremnost biti primljen među kandidate za svete redove i svoj život usmjeriti prema služenju Bogu i narodu, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je to važan trenutak u životu Luke, jer u njemu Crkva prepoznaje znakove poziva.

Taj događaj „ima još dublje značenje za župnu zajednicu, jer se u njemu na poseban način očituje kako Crkva rađa zvanja u svom vlastitom krilu, u obiteljima, molitvi i životu župne zajednice. Svaki korak na putu duhovnog poziva nadilazi osobnu odluku pojedinca i postaje događaj cijele Crkve koja u takvim trenucima prepoznaje djelovanje Božje milosti u srcu jednog čovjeka i zahvaljuje Bogu za dar novog poziva koji raste u njenom zajedništvu“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Lukini odgojitelji, profesori i župnik „posvjedočili su o njegovoj spremnosti da produbljuje svoj odnos s Bogom i otvorenosti da život usmjeri služenju Crkvi. Primanje među kandidate za svete redove predstavlja važan korak na tom putu, jer Crkva u tom činu potvrđuje da prepoznaje djelovanje Božje milosti u njegovom životu i želi ga pratiti dok sazrijeva za službu koju će jednog dana primiti po sakramentu svetog reda“, rekao je nadbiskup.

Pred Lukom je „vrijeme rasta, sazrijevanja i produbljivanja vjere, u kojem će sve više učiti živjeti po primjeru Krista, Dobrog Pastira. Svećeničko poslanje je duboko sudjelovanje u Kristovoj ljubavi prema njegovom narodu. Svećenik je pozvan biti čovjek molitve i Božje riječi, koji u sakramentima posreduje Božju milost“, naglasio je predvoditelj slavlja, rekavši da taj događaj podsjeća i na odgovornost svih za duhovna zvanja, koja proizlazi iz našeg krštenja po kojem smo postali članovi Crkve.

„Iz vjere proizlazi odgovornost svakog vjernika za život Crkve, pa i za duhovna zvanja. Kad molimo za duhovna zvanja, kad u obiteljima i župnim zajednicama stvaramo ozračje vjere i povjerenja u Boga, kad mlade potičemo na otvorenost Božjem pozivu, sudjelujemo u poslanju koje je Krist povjerio Crkvi“, rekao je nadbiskup, istaknuvši osobito važnu ulogu kršćanskih obitelji, jer u obitelji dijete upoznaje vjeru, molitvu i povjerenje u Boga.

„Gdje roditelji svjedoče radost vjere, gdje se zajedno moli i živi ljubav prema Crkvi, često sazrijevaju i nova duhovna zvanja. I župne zajednice imaju veliku odgovornost, jer mladi u njima uče što znači pripadati Crkvi i služiti drugima.

Crkva živi od sakramenata koji su vidljivi znakovi Kristove prisutnosti među nama i u kojima Crkva prepoznaje djelovanje uskrslog Gospodina koji ostaje trajno prisutan u svojoj zajednici. Zato svećenička služba ima nezamjenjivo mjesto u životu Crkve, jer je Krist povjerio apostolima i njihovim nasljednicima službu naviještanja Evanđelja i slavljenja svetih otajstava“, poručio je propovjednik, rekavši da je govor Crkve o važnosti duhovnih zvanja govor o srcu njenog života.

„Gdje postoji svećenik, zajednica može slaviti euharistiju, slušati Božju riječ koja se tumači u svjetlu Kristovog evanđelja i nauka Crkve, primati sakramentalno oproštenje i rasti u zajedništvu s Bogom. Svako novo duhovno zvanje predstavlja dar ne samo jednoj osobi nego cijeloj Crkvi, jer se po tom daru nastavlja Kristovo djelo spasenja među ljudima“, rekao je nadbiskup, dodavši da je Crkva od svojih početaka svjesna kako život njene zajednice ovisi o daru duhovnih zvanja. Zato Isus potiče učenike: „Molite gospodara žetve da pošalje radnike u svoju žetvu“ (Mt 9, 38).

„U tim Isusovim riječima sadržana je istina o životu Crkve da Kristova zajednica živi od poslanja koje joj je On povjerio. To poslanje ostvaruje se kroz ljude koji su pozvani služiti Božjem narodu. Stoga svećenička i redovnička zvanja predstavljaju jednu od bitnih dimenzija života Crkve, jer je sâm Krist ustanovio apostolsku službu, kako bi njegovo spasenjsko djelo ostalo trajno prisutno u svijetu“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da svijet „nosi u sebi duboku žeđ za Bogom, istinom i nadom. Crkva odgovara na tu žeđ navještajem Evanđelja i slavljenjem sakramenata, a za to poslanje potrebni su pastiri koji će služiti Božjem narodu“.

U susretu Isusa i Samarijanke, koji je bio opisan u navještenom evanđelju, „Crkva prepoznaje i sliku kršćanskog poziva, jer tko je susreo Krista i iskusio živu vodu njegove milosti, želi i druge ljude voditi prema tom izvoru života“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je svećenik „pozvan pomagati ljudima, prepoznati njihovu žeđ za Bogom i voditi ih prema Kristu koji jedini može tu žeđ ispuniti“.

U evanđeoskoj slici Samarijanke koja postupno otkriva tko je Isus, od proroka do Mesije, prepoznaje se dinamika svakog kršćanskog poziva, jer susret s Kristom vodi prema poslanju, rekao je nadbiskup.

„Susret s Kristom mijenja njen život i otvara joj novu perspektivu. Ona odlazi u grad kako bi drugima posvjedočila što je doživjela. Tada njen osobni susret s Kristom postaje početak poslanja“, istaknuo je mons. Zgrablić, poručivši da onaj tko je susreo Gospodina i okusio dar njegove milosti, želi taj dar podijeliti s drugima. „U srcu svećeničkog poziva nalazi se takav susret s Kristom koji poziva čovjeka da postane služitelj Božje milosti za druge“, naglasio je nadbiskup.

Potaknuo je na molitvu da Bog prati put bogoslova Luke; da ga učvrsti u vjeri, poniznosti i ljubavi prema Kristu i Crkvi te da njegovo srce uvijek bude otvoreno za djelovanje Duha Svetoga, kao i da Gospodin i ubuduće poziva mlade da „velikodušno odgovore na njegov glas i svoj život stave u službu Evanđelja. Neka i po novim duhovnim zvanjima Krist nastavlja svoje djelo spasenja među ljudima, kako bi mnogi mogli upoznati da je on doista Spasitelj svijeta“, poručio je nadbiskup.

Pitanja u obredu primanja kandidature

Među koncelebrantima je bio i vlč. Josip Đurin, prefekt na zagrebačkoj Bogosloviji, a u misi su sudjelovali i bogoslovi sa zagrebačke bogoslovije.

Nakon propovijedi, vlč. Đurin je, prema obredu, pozvao Miletića neka ustane kao kandidat za svete redove, na što je Luka rekao „Evo me“ i pristupio ispred oltara i nadbiskupa.

Potom je mons. Zgrablić rekao da su pastiri i odgojitelji dali o Luki dobro svjedočanstvo kojeg oni s povjerenjem prihvaćaju te mu je postavio dva pitanja: „Hoćeš li odgovoriti na Gospodinov poziv i svoju pripravu tako privesti kraju, da postaneš prikladan za službu u Crkvi što ćeš je u svoje vrijeme primiti po svetom redu?“ i „Hoćeš li svoj život tako oblikovati da Kristu Gospodinu i njegovom tijelu koje je Crkva uzmogneš vjerno služiti?“, na što je Miletić odgovorio: „Hoću“. Na to je mons. Zgrablić rekao: „Crkva s radošću prima tvoju odluku. Bog neka dovrši što je u tebi započeo“. Potom je puk molio Vjerovanje.

Prefekt Đurin i župnik Sikirić o Luki

Vlč. Đurin je rekao da je to radostan trenutak za bogoslovnu zajednicu, da je jedan kandidat službeno predstavljen u svojoj Nadbiskupiji i da je javno pred svima posvjedočio „Evo me, želim ići tim putem“.

„Luka je radostan, veseo, marljiv, uslužan, uvijek je tu. Kad ga kao odgojitelj zovem, uvijek je tu. To je ta radost koju on nosi u srcu, Gospodin ga je zahvatio i želi se radosno dati onome što je Gospodin stavio na njegov životni put, a to je put prema svećeništvu. I koristi sve resurse, što god može, da doprinese našoj zajednici i svojoj mjesnoj Crkvi“, rekao je vlč. Đurin o Luki.

Don Mario Sikirić, župnik Ražanca, rekao je da nikad nije doživio da se ljudi tako nekome raduju kad ga vide, kako su se obitelji radovale Luki kad bi on kao ministrant išao s njim u blagoslov obitelji i koliko ljudi vole susresti ga te da to nikad neće zaboraviti. Podsjetio je da je Luka nastavak dara duhovnih zvanja iz župe Ražanac, odakle su rodom i živući svećenici Pave Zubčić, Jerko Vuleta i Darijo Matak (rodom iz Krneze).

Istaknuo je da se zvanju Luke raduju vjernici Ražanca, a s njima zajedno i vjernici iz ražanačkih filijala koji su došli na to slavlje, iz Jovića, Rtine i Krneze. Luka Miletić rođen je 14. travnja 1999. godine i pohađa treću godinu Bogoslovije u Zagrebu.

Nadbiskup Zgrablić predvodio je tu misu na kraju svog pastirskog pohoda župi Ražanac. Na kraju mise potaknuo je vjernike da započnu s projektnom dokumentacijom i pripremom obnove ražanačke župne crkve. Rekao je da će u toj obnovi crkve pomoći i Zadarska nadbiskupija i poželio da ražanačka župna crkva bude obnovljena za slavlje mlade mise Luke Miletića.Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu