Connect with us

Hrvatska

Vukić: "Laži i gadarije o meni šire tri gospođe koje ću tužiti"

Objavljeno

-


Reagiranje objavljeno na Z NET-u 28. ožujka, pod naslovom “Odabir kontrolora namješten je i neobjektivan”, izazvalo je brojne komentare i iznimnu pozornost čitatelja koji su s pravom tražili da o iznesenoj problematici tražimo očitovanje odgovornih. U članku je, podsjetimo, odabrana popisivačica iz Zadra skrenula pažnju javnosti na odabir kontrolora za popis birača koji je, prema njezinim riječima, “namješten i neobjektivan”.
Među prozvanima našla se i Sandra Vukić, načelnica Općine Vrsi. Naime, uoči popisa stanovništva, počele su kružiti priče kako će se podaci iz popisa stanovništva u Općini Vrsi uporijebiti protiv ljudi koji su na “crnoj listi” Općine te da su iz tog razloga stavili svoje popisivače. Također i da kazne koje stižu načelnici, ona plaća iz proračuna Općine te da joj je to postala praksa.
Sandra Vukić rekla je za Z NET kako je ne zanimaju takve lažne optužbe i da točno zna tko stoji iza toga.
– Odgovorno tvrdim da nemam ništa s popisom stanovništva i svim navedenim optužbama. Jedino što sam upućena u popis stanovništva je preko Zavoda i to što smo za prilike tog procesa dali prostor i tehniku. O crnim listama i kaznama ništa ne znam. Nikad u životu nisam ni privatno ni poslovno dobila kaznu.
Načelnica Vukić kazala nam je kako će poduzeti neke korake protiv osoba koje štete njenom ugledu.
– To su uvijek iste tri gospođe koje mi žele napakostiti. Preko svog odvjetnika ću podići tužbu protiv njih jer te gadarije i laži koje šire o meni više ne mogu podnijeti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. ljiljana

    1. travnja 2011. at 11:28

    bilo koja javna osoba mora biti svjesna da njezin rad svekoliko pučanstvo itekako prati, da njen rad mora biti transparentan, da u svakom trenutku mora moći pružiti uvid u svaku informaciju koja je od značaja bilo za osobu koja informaciju traži, bilo informaciju koja se tiče mjesta u kojem živi i čiji proračun puni, jer o tome govori i Zakon o pravu na pristup informacijama. ne može se i ne smije načelničko mjesto svesti na čula-rekla-kazala gdje se svaki nepovoljan komentar na rad smatra osobnom uvredom.
    kad se uporno odbija davanje informacija, kad nisi dostupan svim svojim mještanima, kad se odbija suradnja i radi bilo što što nije zakonito (bez obzira što je za javno dobro), automatski se otvara prostor za nezadovoljstvo koje se, načelnice, ne gasi prijetnjama tužbom nego razgovorom kako i priliči takvoj funkciji.

     
  2. Jelka

    1. travnja 2011. at 14:18

    Da li je to prvotravanjska šala? Danas je dan smijeha i humora. Hahaha 😀

     
  3. marinela

    2. travnja 2011. at 16:12

    ne vjerujem da u Vrsima ima gospođa koje bi gubile vrijeme na širenje laži i gadarija jer to nije njihov nivo, ali sam sigurna da ima gospođa koje će se rado odazvati pozivu na sud kako bi se i same uvjerile u činjenicu da se svakom tko se drzne napisati nešto a da nije glorifikacija načelnice prijeti sudskom tužbom (novinari, Željko Predovan…). Stoga predlažem načelnici da, ili počne raditi transparentno, zakonito, na dobrobit svih žitelja, a ne samo svojih glasača, da počne uvažavati svoju funkciju i bude na raspolaganju mještanima, da joj općina bude radno mjesto, da joj svaka kritika posluži da bude bolja osoba i da zna što ljudima smeta i što im treba ili da stan zamijeni za neki bliže sudu jer ljudima ne možeš zabraniti da primjećuju, gledaju, slušaju i ako misle da nije u redu da reagiraju. Isto tako vjerujem da bi svi vršani probleme radije rješavali s načelnicom u općinskoj zgradi kako se i priliči, a ne se potezali po novinama. Na žalost, kako je ona većini nedostupna i nedostižna ovo je jedini način na koji se može komunicirati.

     
  4. Vatrogasac

    3. travnja 2011. at 1:37

    Mi osvješćeni, da od svih požara koji trenutno haraće po našim dolinama toplo se nadamo da ćemo to uspjeti ugasiti sa budućim D.V.D.-om jer smo uspjeli srušiti stoljetne borove i otkrili smo sveto mjesto zvano Mirile. Aheolozi će tamo zaustaviti radove zbog satova koji su dati na poklon i sakriveni od samoga Sanadera jer dotična osoba je toliko sposobna da može voditi i New York. Sretni smo što imamo tako hitne razborite i hrabre vatrogasce, koji uporno rade na temeljima D.V.D.-a da ne bi slučajno našli satove.

     
  5. bivši

    3. travnja 2011. at 2:04

    najbolje se prekvalificirati u suca pa je uspijeh sa tim tužbama unaprijed zagarantiran.

     
  6. bibinjac

    14. travnja 2011. at 23:36

    Sto ima novoga u Vrsima di ste spavate

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu