Connect with us

Hrvatska

Vukić: "Laži i gadarije o meni šire tri gospođe koje ću tužiti"

Objavljeno

-


Reagiranje objavljeno na Z NET-u 28. ožujka, pod naslovom “Odabir kontrolora namješten je i neobjektivan”, izazvalo je brojne komentare i iznimnu pozornost čitatelja koji su s pravom tražili da o iznesenoj problematici tražimo očitovanje odgovornih. U članku je, podsjetimo, odabrana popisivačica iz Zadra skrenula pažnju javnosti na odabir kontrolora za popis birača koji je, prema njezinim riječima, “namješten i neobjektivan”.
Među prozvanima našla se i Sandra Vukić, načelnica Općine Vrsi. Naime, uoči popisa stanovništva, počele su kružiti priče kako će se podaci iz popisa stanovništva u Općini Vrsi uporijebiti protiv ljudi koji su na “crnoj listi” Općine te da su iz tog razloga stavili svoje popisivače. Također i da kazne koje stižu načelnici, ona plaća iz proračuna Općine te da joj je to postala praksa.
Sandra Vukić rekla je za Z NET kako je ne zanimaju takve lažne optužbe i da točno zna tko stoji iza toga.
– Odgovorno tvrdim da nemam ništa s popisom stanovništva i svim navedenim optužbama. Jedino što sam upućena u popis stanovništva je preko Zavoda i to što smo za prilike tog procesa dali prostor i tehniku. O crnim listama i kaznama ništa ne znam. Nikad u životu nisam ni privatno ni poslovno dobila kaznu.
Načelnica Vukić kazala nam je kako će poduzeti neke korake protiv osoba koje štete njenom ugledu.
– To su uvijek iste tri gospođe koje mi žele napakostiti. Preko svog odvjetnika ću podići tužbu protiv njih jer te gadarije i laži koje šire o meni više ne mogu podnijeti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. ljiljana

    1. travnja 2011. at 11:28

    bilo koja javna osoba mora biti svjesna da njezin rad svekoliko pučanstvo itekako prati, da njen rad mora biti transparentan, da u svakom trenutku mora moći pružiti uvid u svaku informaciju koja je od značaja bilo za osobu koja informaciju traži, bilo informaciju koja se tiče mjesta u kojem živi i čiji proračun puni, jer o tome govori i Zakon o pravu na pristup informacijama. ne može se i ne smije načelničko mjesto svesti na čula-rekla-kazala gdje se svaki nepovoljan komentar na rad smatra osobnom uvredom.
    kad se uporno odbija davanje informacija, kad nisi dostupan svim svojim mještanima, kad se odbija suradnja i radi bilo što što nije zakonito (bez obzira što je za javno dobro), automatski se otvara prostor za nezadovoljstvo koje se, načelnice, ne gasi prijetnjama tužbom nego razgovorom kako i priliči takvoj funkciji.

     
  2. Jelka

    1. travnja 2011. at 14:18

    Da li je to prvotravanjska šala? Danas je dan smijeha i humora. Hahaha 😀

     
  3. marinela

    2. travnja 2011. at 16:12

    ne vjerujem da u Vrsima ima gospođa koje bi gubile vrijeme na širenje laži i gadarija jer to nije njihov nivo, ali sam sigurna da ima gospođa koje će se rado odazvati pozivu na sud kako bi se i same uvjerile u činjenicu da se svakom tko se drzne napisati nešto a da nije glorifikacija načelnice prijeti sudskom tužbom (novinari, Željko Predovan…). Stoga predlažem načelnici da, ili počne raditi transparentno, zakonito, na dobrobit svih žitelja, a ne samo svojih glasača, da počne uvažavati svoju funkciju i bude na raspolaganju mještanima, da joj općina bude radno mjesto, da joj svaka kritika posluži da bude bolja osoba i da zna što ljudima smeta i što im treba ili da stan zamijeni za neki bliže sudu jer ljudima ne možeš zabraniti da primjećuju, gledaju, slušaju i ako misle da nije u redu da reagiraju. Isto tako vjerujem da bi svi vršani probleme radije rješavali s načelnicom u općinskoj zgradi kako se i priliči, a ne se potezali po novinama. Na žalost, kako je ona većini nedostupna i nedostižna ovo je jedini način na koji se može komunicirati.

     
  4. Vatrogasac

    3. travnja 2011. at 1:37

    Mi osvješćeni, da od svih požara koji trenutno haraće po našim dolinama toplo se nadamo da ćemo to uspjeti ugasiti sa budućim D.V.D.-om jer smo uspjeli srušiti stoljetne borove i otkrili smo sveto mjesto zvano Mirile. Aheolozi će tamo zaustaviti radove zbog satova koji su dati na poklon i sakriveni od samoga Sanadera jer dotična osoba je toliko sposobna da može voditi i New York. Sretni smo što imamo tako hitne razborite i hrabre vatrogasce, koji uporno rade na temeljima D.V.D.-a da ne bi slučajno našli satove.

     
  5. bivši

    3. travnja 2011. at 2:04

    najbolje se prekvalificirati u suca pa je uspijeh sa tim tužbama unaprijed zagarantiran.

     
  6. bibinjac

    14. travnja 2011. at 23:36

    Sto ima novoga u Vrsima di ste spavate

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UPOZORENJE IZ MUP-a: Sljedeći tjedan dulja čekanja na granici sa Crnom Gorom, Srbijom i BiH

Objavljeno

-

By

foto: MUP RH

Kako bi se izbjegla dulja čekanja na provedbu granične kontrole preporučamo korištenje alternativnih cestovnih graničnih prijelaza, poručuju iz MUP-a

Ministarstvo unutarnjih poslova obavještava putnike koji putuju preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske da će se u noćnim satima između 7. i 8. veljače (utorak i srijeda) provesti redovno održavanje Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom (NISUDG).

Zbog navedenog će na većini graničnih prijelaza doći do prekida rada NISUDG sustava, što će uzrokovati prekide odnosno odgode u provedbi granične kontrole putnika, a posljedično i dulje vrijeme za prelazak državne granice. Slijedom navedenog, kako bi putnici izbjegli dulja čekanja na provedbu granične kontrole na tim graničnim prijelazima, preporučujemo da u navedeno vrijeme koriste alternativne cestovne granične prijelaze:

Tovarnik – na granici s Republikom Srbijom

Bajakovo – na granici s Republikom Srbijom

Županja – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Slavonski Brod  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Stara Gradiška  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Maljevac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Ličko Petrovo Selo  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Jasenovac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Kamensko  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Vinjani Donji  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Nova Sela  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Karasovići – na granici s Crnom Gorom.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Filipinka otkriva kako od hrvatske plaće uzdržava obitelj: Ostane mi i džeparac

Objavljeno

-

By

izvor: N1

Svakodnevno svjedočimo da je u Hrvatskoj sve više stranih radnika – od konobara, kuhara, građevinskih radnika pa do vozača taksija ili dostavljača hrane. Rade uglavnom slabe plaćene poslove za koje Hrvati nisu zainteresirani. Osim državljana susjednih zemalja sve ih više stiže iz Azije, a tu prednjače Nepal i Filipini.

Filipinka Meira je prije četiri godine stigla u Split kako bi sebi i svojoj obitelji omogućila bolji život. Mjesečno im šalje 300 eura.

“To je za njih, za njihove troškove tamo. Tako da meni ostane još džeparca, pa je u redu da im šaljem toliku svotu novca. Na Filipinima je plaća negdje oko 300 eura mjesečno, a ovdje je veća”, kaže Meira.

Veće su i brojke stranih radnika u Hrvatskoj. Prošle je godine izdano 120 tisuća radnih dozvola, što je 51 posto više nego 2021. godine. Najviše iz BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Da se broj zaposlene strane radne snage povećao, potvrđuju nam i u jednom hotelu – preko 50 posto radnika su stranci.

“Proces je dugotrajan, to bih na prvom mjestu spomenula. Radimo interno cijelu selekciju, akreditirani smo kao poslodavac i odabiremo stranu radnu snagu, pretežito iz Filipina za svaku nadolazeću turističku sezonu”, rekla je Doris Milić, direktorica hotela.

“Poslodavac mora platiti troškove dolaska, troškove smještaja radnika i kada se to sve uzme u kalkulaciju ukupan trošak rada stranog radnika je znatno skuplji od troška domaćeg radnika”, tvrdi Stjepan Jagodin, direktor tvrtke specijalizirane za zapošljavanje Filipinaca.

Nažalost, postoji i dio poslodavaca koji stranu radnu snagu iskorištavaju, upozoravaju u sindikatu. “Oduzmu im putne isprave da se ne mogu praktički niti maknut. Radnici kod njih rade po cijeli dan za minimalnu plaću, a pri tome ih smještaju u neodgovarajuće stambene objekte”, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Naše su sugovornice zadovoljne onim što im je pruženo – od rada do uvjeta življenja. “Kakav je vaš smještaj? U savršenom redu. Izvrstan”, kaže Meira.

“Mjesto je samo za sebe lijepo. Jako je ugodno živjeti ovdje, a i ljudi su isto tako veoma dragi”, potvrđuje i njezina sunarodnjakinja Jade.

I tako se sve više mjesta ostavlja za stranu radnu snagu, jer domaći radnik bez obzira što prema zakonu ima prednost pri zapošljavanju, no i zbog niskih plaća odlazi van.

“Poslodavci u Hrvatskoj bili su i ostali inventivni da su našli način i rješenje, pa traže radnike za one poslove koji se nalaze na popisu deficitarnih zanimanja, za koje je unaprijed utvrđeno da u Hrvatskoj nema raspoložive radne snage pa tako izbjegavaju test tržišta rada”, kaže Sever.

Zbog toga bi se klasifikacija radnih mjesta trebala proširiti, smatraju poslodavci. “Pa da obuhvaća određeno područje, ne specifično radno mjesto”, smatra Jagodin.

“Mislim da klasifikacija jednostavno nije dovoljno široka za našu županiju i za ovisnost županije o mnogobrojnim turističkim pozicijama, tako da mislim da bi se trebala proširiti i na dodatna zanimanja pored postojećih, recimo konobara”, dodaje Milić.

Istraživanja su pokazala da su primanja zaposlenih u prosječnom hrvatskom kućanstvu između 20 i 50 posto manja nego u Sloveniji, a u Njemačkoj čak tri puta manja. Stoga ne čudi da nas je sve manje, a stranaca sve više.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka u EU-u

Objavljeno

-

By

Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u Europskoj uniji, navodi se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). 

Po smrtnosti od raka lošija samo Mađarska 

Hrvatska je 2019. imala 311 slučajeva smrti od raka na 100.000 stanovnika, 25% više od prosjeka Europske unije. Lošija je samo susjedna Mađarska.

Najčešći uzroci smrtnosti od raka među muškarcima 2019. bili su rak pluća, uključujući dušnik i dušnice (2013 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (1264) i prostate (809).

 Kod žena su najčešći uzroci bili rak pluća (870 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (839) i dojke (757).

Procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približno je jednaka prosjeku EU-a, ali Hrvati mnogo manje od prosjeka Unije sudjeluju u programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Na to se rjeđe odazivaju stanovnici u ruralnim područjima te nižeg stupnja obrazovanja i dohotka, stoji u izvješću OECD-a.  

U vrhu po pretilosti i pušenju

U izvješću također piše da Hrvatska ima veću stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine nego ijedna druga država članica EU-a, a u samom je vrhu i prema udjelu pušača.

Pušenje, prekomjerna tjelesna težina i pretilost te onečišćeni zrak veći su čimbenici rizika od raka u Hrvatskoj nego u drugim članicama EU-a.

Iznadprosječna smrtnost od raka, ograničen pristup liječenju 

Kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža je nego u drugim državama članicama EU-a. Prema procjenama IHME-a (Institute for Health Metrics and Evaluation) 2019. je zbog raka izgubljeno 282.113 godina života ili 6641 na 100.000 stanovnika, 15 posto više od prosjeka EU-a (5717) u istoj godini. 

Istovremeno su ukupni troškovi liječenja raka za 11 posto veći od prosjeka bloka.

U izvješću se upozorava da nedostatak zdravstvenih radnika i medicinske opreme ograničavaju pristup liječenju raka u Hrvatskoj.

Što Hrvatska čini?

Hrvatska je u prosincu 2020. predstavila Nacionalni strateški okvir protiv raka od 2020. do 2030. Iste godine je postala prva članica EU-a koja je uvela nacionalni probir za rano otkrivanje raka pluća. Napredovalo se u organizaciji palijativne skrbi, ali nedovoljno, navodi se u izvješću.

Hrvatima su besplatno dostupna dva cjepiva za smanjenje incidencije infekcija povezanih s rakom: cjepivo protiv virusa hepatitisa B, koji se povezuje s rakom jetre, i cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji se povezuje s rakom vrata maternice i drugim vrstama raka, dodaje OECD.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu