Connect with us

Hrvatska

2031. KOMBINIRANI POPIS Tradicionalni popis stanovništva odlazi u povijest, dolaze administrativni registri

Objavljeno

-

Tradicionalni popis stanovništva koji se provodi svakog desetljeća odlazi u povijest, a slijedom nove uredbe EU-a naslijedit će ga administrativni registri koji će godišnje prikupljati i dnevno ažurirati niz podataka – od obrazovanja i prava glasa do popisa stanova i migracija.

Novi pravni okvir nastoji među članicama EU-a povećati usklađenost, dosljednost i usporedivost statističkih podataka o stanovništvu, uključujući demografske i migracijske podatke, te podatke o obiteljima, kućanstvima i uvjetima stanovanja.

Načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić najavila je Hini da će DZS te podatke, prijeko potrebne za donošenje politika utemeljenih na dokazima, nakon 2025. slati Eurostatu na godišnjoj razini.

Hrvatska će 2031. vjerojatno provoditi kombinirani popis

Donošenje nove uredbe o europskoj statistici o stanovništvu i stanovima očekuje se iduće godine, a trebala bi osigurati novi pravni okvir, prilagodljiv promjenljivim potrebama javnih politika.

Trenutno je na razini EU-a inicijativa da se s tradicionalnih terenskih popisa stanovništva prijeđe na kombinirane popise ili, ako je moguće, na popise temeljene na registarskim podacima, što bi trebalo smanjiti opterećenje za ispitanike i troškove statističke proizvodnje.

No, uzimajući u obzir da se u Hrvatskoj tek uspostavljaju administrativni registri, “faktor vrijeme” bit će presudan za nove metode prikupljanja podataka pa je za pretpostaviti da ćemo 2031. morati provoditi popis na terenu, ali sa znatno skraćenim upitnikom, kaže Rogić-Hadžalić.

Tako je, primjerice, Estonija koja je poput većine država članica već uspostavila registre, za popis stanovništva 2021. morala na cijeloj populaciji dodatno provesti anketu o vjeri, narodnosti, materinskom jeziku, državi rođenja roditelja, bake i djeda, promjeni mjesta uobičajenog boravka, zdravlju itd.

Rogić-Hadžalić objašnjava da će zemlje članice nakon 2025. morati Eurostatu dostavljati podatke sukladno odredbama pravnog okvira koji vrijedi za sve, a kako će do tih podataka doći njihova je nacionalna stvar, ovisno o tome s kakvim bazama podataka i registrima raspolažu.

Hoće li Hrvatska u potpunosti preći na registarski popis ovisit će o kvaliteti podataka u administrativnim registrima jer oni moraju zadovoljiti Kodeks prakse Europske statistike.

Rogić-Hadžalić objašnjava da su registri sinonim za uvođenje reda u sve evidencije i baze podataka državnih tijela, što je vrlo složen projekt koji zahtijeva najmanje četiri do pet godina.

– Budući da smo na samom početku sveobuhvatnog i izuzetno složenog procesa, koji zahtjeva puno ljudskih resursa i financijskih sredstava, treba biti umjereno optimističan i ne očekivati brze rezultate, a svakako treba podržati projekt, poručuje Rogić-Hadžalić.

Administrativni registar stanovništva je preduvjet za uspostavu i održavanje Statističkog registra stanovništva, temeljem kojeg bi se provodio popis i ostala istraživanja.

DZS će pružiti metodološku pomoć tijelima zaduženima za uspostavu registara, a ključni su pravni okvir i definicije sadržaja podataka u registrima, kao i korištenje međunarodne klasifikacije i šifrarnika kako bi podaci bili usporedivi.

Za uspostavu registra stanovništva treba donijeti poseban zakon te uključiti više državnih tijela, poput Državne geodetske uprave, MUP-a, Ministarstva obrazovanja, Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa i uprave, HZMO-a, HZZO-a.

Skandinavske zemlje osnovale registre 1970-tih

Administrativne registre je i prije europske inicijative pokrenula većina država. Skandinavske zemlje osnovale su registre sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a srednjoeuropske zemlje prije 20-30 godina

Zasad ih još nemaju Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Češka i Slovačka, ali one su ipak krenule u taj proces prije Hrvatske, koja registre zbog nedostatka političke volje odgađa 20 godina.

Sadašnja je Vlada prva koja je dala vjetar u leđa Administrativnim državnim registrima, iako je njihova uspostava bila navedena još u Migracijskoj politici RH 2007-2013.

Demograf Anđelko Akrap ističe u izjavi za Hinu da su registri potrebni za učinkovito upravljanje od lokalne zajednice do vrha države, pri čemu je svakako jedan od najosjetljivijih popis birača.

– Sadašnji popis birača treba ažurirati i pročistiti, za što treba vremena, a prvo se mora odrediti metodologiju utvrđivanja popisa birača, kaže Akrap.

Upozorava da i zdravstvena, obrazovna i niz drugih politika moraju voditi računa o promjenama u strukturama stanovništva.

Hrvatska već ima niz parcijalnih registara, poput registra zdravstvenih osiguranika, umirovljenika, upisanih u osnovnu i srednju školu i visokoškolske ustanove.

Tri ključna administrativna registra koje tek treba ustrojiti su registar zgrada i stanova, kućanstava i stanovništva.

Administrativni registar stanovništva trebao bi sadržavati osnovne podatke o stanovnicima, od imena članova obitelji do prebivališta, bračnog statusa, obrazovanja i prava glasovanja.

Uz to trebao bi imati identifikatore za povezivanje s administrativnim bazama podataka, koje se koriste u tijelima javne uprave te podatke i datume o životnim događajima i promjenama.

Svi ti registri trebaju biti povezani u jedinstveni sustav, u kojemu će se koristiti jedinstveni identifikatori, klasifikacije i šifrarnici.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pazite na zdravlje: Noći će biti tropske, danju će temperature rasti preko 35

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno vedro je u većem dijelu zemlje, sunca je u izobilju posvuda, samo na istoku zemlje ima lokalno nestabilnosti. I u nastavku ponedjeljka lokalno u unutrašnjosti može biti pljuskova, češće u istočnim predjelima. Temperature će rasti do visokih 31,32 stupnjeva. Noć će biti topla, na dijelovima obale temperature se neće spuštati ispod 20 stupnjeva, što je prema definiciji tropska noć.

Utorak će diljem zemlje biti većinom stabilan, vrlo topao i vruć.

I srijeda diljem zemlje donosi obilje sunca i visoke temperature.

U nastavku tjedna većinom stabilno, vruće pa i vrlo vruće vrijeme. Temperature će lokalno krajem tjedna, osobito na kontinentu, prelaziti visokih 35.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

STIŽE TOPLINSKI VAL! / Slovenski meteorolog objavio detaljnu prognozu: “Živa se penje do 40°C”

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Poznati slovenski meteorolog Marko Korošec, autor na portalu severe-weather.eu, objavio je detaljnu vremensku prognozu za naredni perod.

Napomenuo je da je prvi mjesec meteorološkog ljeta 2024. počeo hladnim i vlažnim vremenom u većem dijelu Europe, dok je jugoistočna Europa imala više ljetne uvjete. Korošec prognozira da će se vremenski obrazac promijeniti, donoseći toplinske valove u južnu, središnju i istočnu Europu, prenosi tportal.

Očekuje se da će temperature porasti do srednjih i visokih 30-ih stupnjeva diljem mnogih zemalja, a potencijalno i do 40 Celzijevih stupnjeva prvi put ovog ljeta u sjevernijim predjelima. Najveće temperaturne anomalije predviđaju se za središnju Europu i Balkanski poluotok. Ovaj toplinski val proširit će se Europom sredinom tjedna, dok će se visok pritisak pomaknuti prema istoku tijekom vikenda, povećavajući šanse za teške vremenske uvjete u zapadnoj Europi.

Ovog mjeseca vremenski uvjeti u Europi bili su uglavnom ispod prosjeka zbog stalnih kiša i vremenskih sustava, uključujući poplave u Njemačkoj. Iznimka je bio južni Balkan i jugoistočna Europa, gdje su ekstremno visoke temperature zahvatile Grčku i Tursku. Prva polovica lipnja 2024. bila je ispodprosječna, što se tiče temperatura, diljem većeg dijela kontinenta, ali uvjeti će se poboljšati u drugoj polovici mjeseca s prognozom stabilnijeg i toplijeg vremena.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj boravi više od 360 tisuća turista, trećina njih u Istri

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nakon u turizmu povijesno najuspješnijih prvih 5 mjeseci u godini, u prvom dijelu lipnja gostiju je manje nego lani. Glavni su razlozi promjenjivo vrijeme i raspored školskih praznika u Njemačkoj odakle nam dolazi najviše gostiju. Ipak, u Hrvatskoj boravi više od 360 tisuća turista, trećina njih u Istri.

U Istri boravi oko 120 tisuća turista, no Nijemaca je 30-ak posto manje nego lani. Na to samo dijelom utječe nogometno prvenstvo u Njemačkoj, a glavni je razlog raspored školskih praznika u toj zemlji koji su vezani uz blagdane Duhova i Tijelova pa su ove godine oni u svibnju, a ne u lipnju.

“Kalendar je takav; ako nema praznika, ako se još ide u školu, ostaju nam samo eventi, to je uglavnom bitno samo za hotelski biznis”, rekla je Manuela Kraljević, direktorica marketinga Arena Hospitality grupe za HRT.

“U lipnju radi vremena koje je promjenjivo, osjetili smo malo ‘gore – dolje’, ali mi u Puli imamo rezervirane koncerte i evente tako da smo mi dobro prošli. Ali sad kad smo u euru, malo smo izgubili kompetenciju i moramo davati više za isti novac”, kazao je Deniz Zembo, vlasnik obiteljskog hotela.

Vrijeme koje ne vuče na kupanje utječe, čini se, na veću potrošnju pa se ugostitelji, barem zasad, ne žale.

“Iskreno, mi nismo dizali cijene, samo sitno, a nešto smo i kalali, tako da s obzirom na lokaciju, više – manje se svi oduševe da za normalnu cijenu mogu dobiti i odličnu kvalitetu”, otkrio je ugostitelj Gianluca Draguzet.

“Nije skupo, uživamo, ozračje je super, divno vas ugoste”, rekla je Mitka iz Slovenije.

Održavanje kvalitete u svim segmentima jedini je ispravan put, suglasni su u branši. A manji broj gostiju u lipnju ionako ne može poremetiti cijelu sezonu.

“Taj sedmi i osmi mjesec su ipak glavni mjeseci i tu jedan dan kad je loš jako se osjeti, a u predsezoni ne toliko, kazala je Sanja Cinkopan, direktorica TZ-a Pula.

Slobodnih mjesta za glavnu sezonu i dalje ima. Osobito u privatnom smještaju u kojem je, i to na razini cijele Hrvatske, broj kreveta porastao za još 30 tisuća!

Razlozi slabije popunjenosti

U istarskim kućama za odmor nema turista kao lani u isto vrijeme, no Lorena John, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Istre opravdava to s više razloga, među kojima je i Europsko prvenstvo u nogometu u Njemačkoj zbog kojega su mnogi odlučili ostati u svojim kućama.

“Drugi faktor mogle bi biti vremenske neprilike u Bavarskoj, odakle dolazi najveći broj gostiju. Još jedan od razloga koji mnogima nije poznat, jer u našim medijima nije izašlo puno informacija o tome, je što je jedan od tri velika tour operatora iz Njemačke doživio bankrot, a dosta naših agencija radilo je s tom agencijom”, rekla je.

Kao razloge navela je i veliki broj kuća za odmor, kao i recesiju.

“Gosti sigurno gledaju omjer cijene i kvalitete i biraju možda one objekte koji su financijski, nazovimo ih isplatljivi.”

Nije se složila da smo najskuplji u odnosu na zemlje u okruženju. Smatra da su što se tiče smještaja i kvalitete usluge ondje cijene puno više.

Na pitanje ima li rezervacija za glavnu sezonu, rekla je da je njezina kuća za odmor do kraja popunjena u glavnoj sezoni, a čuje da je tako i za druge goste. Očekuje zadovoljavajuću sezonu, iako možda ne kao lanjsku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu