Connect with us

Hrvatska

Koordinator popisa stanovništva: Trendovi su jasni – starimo i to brzo

Objavljeno

4 godine prije

-

Državni zavod za statistiku jučer je objavio konačne rezultate popisa stanovništva. Hrvatska ima 3 871 833, što je 413 tisuća manje nego prije deset godina. Broj stanovnika smanjio se u svim županijama. Hrvata je malo više od 91,5 posto, Srba 3,2 posto, a pripadnika ostalih nacionalnosti manje od 1 posto. Podaci pokazuju znatan pad broja katolika, kojih je 79 posto, a prije deset godina bilo ih je 86 posto, dok je porastao broj ateista.

Konačne rezultate popisa stanovništva “U mreži Prvog” su komentirali sociolozi Krunoslav Nikodem i Sven Marcelić, glavni koordinator popisa Damir Plesac te demograf Dražen Živić.

Najviše je bure u javnosti izazvao podatak o padu broja katolika u Hrvatskoj.

– Što se tiče pitanja o vjeri i narodnosti to je bilo potpuno otvoreno pitanje i osoba se mogla slobodno izjasniti. Državni zavod za statistiku je podatke bilježio upravo onako kako s osoba izjasnila, popisivač nije smio niti na koji način navoditi ili usmjeravati osobu koju je popisivala. Podaci o broju katolika koje je objavio DZS odnose se samo na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici, rekao je glavni koordinator popisa Damir Plesac koji se u emisiju uključio telefonom iz Ženeve.

Što se tiče podataka o broju ostalih kršćana oni se odnose na osobe koje su se slobodno izjasnile kao kršćani. Znači, od nešto manje od 187 tisuća onih koji su potpali pod modalitet – ostalih kršćana – njih nešto više 180 tisuća ili 96 posto su se izjasnili kao kršćani, a od njih se nešto više od 157 tisuća izjasnilo da pripadaju katoličkoj crkvi, objasnio je dodavši da oni moraju poštivati slobodnu volju građana.

No onda se postavlja pitanje koliko je katolika u našoj zemlji – 78 ili 83 posto. Plesac odgovara:

Plesac: Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje

– Katolika je po ovom kako su se izjasnili građani nešto manje od 79 posto. Međutim, zavod će idućih dana objaviti podatke o pripadnosti vjerskim zajednicama pa će sociolozi i demografi dobiti dodatne podatke koje će onda moći podrobnije analizirati, poručio je. 

Sociolog Krunoslav Nikodem kaže da ni dogovor na pitanje – koliko je katolika u našoj zemlji – niti ovog objašnjenja nije jasniji.

– Ovo je relativno jednostavno pitanje. Iz ovih odgovora nažalost nismo dobili objašnjenje o čemu se ustvari radi, ustvrdio je.

Plesac kaže da je stvar vrlo jednostavna.

– Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje gdje se osoba sama izjasnila kojoj vjeri pripada, a osoba se mogla izjasniti i općenito recimo kao kršćanin. Mi ne možemo pretpostaviti da li je taj kršćanin katolik ili je možda pravoslavac ili neki drugi kršćanin. Mi to ne znamo niti možemo znati. Međutim mi smo prikupljali i podatke o vjerskoj zajednici i onda smo vidjeli d unutar tih kršćana koji su se izjasnili kao kršćani daleko najveći postotak pripada katoličkoj crkvi. Međutim konačni podatak je onaj koji smo mi dobili o vjeri – znači kako su se točno građani izjasnili. Ja ne vidim ovdje nikakvih nepoznanica, istaknuo je Plesac. 

– Mi smo prvi puta postavili pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici i to je jedno drugo pitanje koje mi ne možemo vezati uz ovo prvo. To mogu, kada se dodatni podaci objave, na temelju tih pitanja raditi dodatne analize i demografa i ostalih stručnjaka, ali sada je ovo posve jasno i nedvojbeno – koliko se ljudi izjasnilo kao katolici, a koliko ih se izjasnilo da su kršćani ili neke druge vjere. Nikakvih nejasnoća ja tu ne vidim, poručio je Plesac.

Plesac je komentirao i podatak da je po ovom popisu u postotku više Hrvata nego 2011. ali manje Srba i svih ostalih nacionalnih manjina.

– Ja ne mogu komentirati podatke koje smo dobili već samo način na koji smo ih dobili. Točno kako su se ljudi izjasnili na taj smo ih način kategorizirali i tabelirali i to je sve. Toliko se ljudi izjasnilo kao Hrvati, toliko kao Srbi, toliko kao Muslimani itd, znači potpuno realno stanje na terenu, naglasio je.

Plesac: Neupitno je da starimo, određene mjere se trebaju poduzeti što prije

Što se podataka o dobnom skupinama stanovništva tiče, Plesac kaže da su trendovi jasni.

– Neupitno je da starimo, starimo brzo i jasno je da se određene mjere trebaju poduzeti što prije, poručio je.

U svakom popisu bude i egzotičnih vjerskih, ali i nacionalnih opredjeljenja. Plesac kaže kako je imaginacija naših ljudi fascinantna.

– Fascinantna je imaginacija naših ljudi. I sama obrada podataka zbog toga teče nešto sporije nego što smo planirali, baš zbog te imaginacije. Imate nevjerojatne stvari – od toga da ljudi ne znaju gdje žive, da se žele popisati nekoliko puta da utvrde gradivo. Ali ima i imaginacije što se tiče nacionalnosti, bilo je toga i 2001., ali sad je eskaliralo. Ali kako su oni upisali tako smo mi to i na kraju tabelirali, stvarno je tu bilo svega, rekao je. 

Sociolog Krunoslav Nikodem kaže kako ga nije iznenadio pad broja katolika u Hrvatskoj.

– Nema iznenađenja, rezultati su u skladu s rezultatima velikog europskog istraživanja vrijednosti koja periodično provodimo i rezultati popisa odgovaraju trendu polaganog opadanja broja katolika u Hrvatskoj, rekao je.

Marcelić: Rezultati su očekivani

Taj podatak nije iznenadio niti sociologa Svena Marcelića.

– To je nešto što možemo pratiti empirijski već duže vrijeme. Jednako tako znamo da je Hrvatska zemlja koja pripada zapadnome krugu, krugu relativno modernih zemlja, u procesu modernizacije koji među ostalim donosi i opadanje pripadnosti institucionalnim religijama te okretanje nekim alternativnim religijskim praksama, objasnio je Marcelić.

Marcelić je opovrgao teze da je broj katolika u Hrvatskoj opao zato što su se oni iselili u većem broju.

– Ta teza ne drži vodu. Znamo da se iseljava mlađe, radno sposobno stanovništvo koje nije tako tradicionalno, tako da bih ja čak rekao da postoji mogućnost da se oni nisu iselili da bi broj katolika bio još i manji u postotku, rekao je.

Živić: Hrvatska demografski osiromašuje

Demograf iz Vukovara Dražen Živić ističe kako podaci nisu iznenadili demografe, ali niti hrvatsku javnost budući da već godinama stručnjaci upozoravaju da Hrvatska demografski osiromašuje, da je osiromašenje sve brže te da će imati negativne implikacije na brojne segmenta života i rada.

– Ovim je rezultatima taj zamah depopulacije i potvrđen. Ništa nas tu nije iznenadilo, ništa se nije dogodilo što nismo očekivali. Unatoč svim pozivima da se intervenira u pitanje demografske revitalizacije pozitivnih pomaka nema, već bih ja rekao da se urušavamo sve brže. To nije prihvatljivo sa sastajališta hrvatskih nacionalnih interesa i mora se naći neko rješenja, poručio je dodavši da je kod nas došlo do tzv. inverzije piramide starosti.

– Populacijska nam je baza sve uža, a nadgradnja odnosno udjeli starijeg stanovništva postaju sve širi, kaže.

Marcelić: Srbi uglavnom žive u siromašnijim dijelovima Hrvatske iz kojih se i inače najviše iseljava

Marcelić je komentirao i manji broj Srba nego na prošlom popisu iz 2011.

– Srbi uglavnom žive u siromašnijim dijelovima Hrvatske iz kojih se i inače najviše iseljava, a koliko znam oni pripadaju i demografski starijim skupinama i što se toga tiče tu imamo vrlo jasne pokazatelje zašto broj opada. Što se situacije u Vukovaru tiče, tu nisam dovoljno upućen, znam da su na prošlom popisu bilin negdje rubno. Da li tu postoje neki dodatni poticaji za iseljavanje Srba ili je u prošlom popisu bilo nekih netočnosti kao što tvrdi Penava, ne znam kontekst, rekao je Marcelić. S njim se složio i demograf Živić.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Rajčica skuplja od svinjetine i teletine. U pojedinim gradovima kilogram dosegnuo čak 10 eura

Objavljeno

5 dana prije

-

28. srpnja 2026.

By

Cijene rajčice na hrvatskim tržnicama dosegnule su rekordne razine, a proizvođači rast objašnjavaju sve većim troškovima proizvodnje.

Crvena, sočna i mnogima omiljena namirnica sve je bliže statusu luksuza na tanjuru. Ovih dana na tržnicama doseže rekordne cijene pa se u pojedinim gradovima kilogram prodavao i za 10 eura, skuplje od kilograma svinjetine, a ponegdje čak i teletine.

Na zagrebačkom Dolcu kilogram ekološke rajčice stoji i do sedam eura. Uzgajivač povrća Senad Hujić iz Donje Zeline za Dnevnik Nove TV ističe da kupcima najprije nude degustaciju, a zatim im pokazuju certifikat ekološkog proizvođača.

U Zadru je ponuda nešto skromnija, ali su cijene niže. Prodavačica Danica kaže da se rajčica sada prodaje za dva do tri eura po kilogramu, dok je prije bila 4,5 eura. Dodaje da su poskupjeli sjeme, gnojivo i svi ostali troškovi proizvodnje.

Rajčica je u posljednje četiri godine znatno poskupjela. Kilogram je 2022. godine u prosjeku stajao 2,19 eura, dok danas stoji 3,14 eura.

Cherry rajčica bilježi još veći rast

Još veći rast bilježi cherry rajčica, čija je prosječna cijena porasla s 3,51 na 5,13 eura po kilogramu. To znači da je obična rajčica poskupjela oko 43 posto, a cherry rajčica oko 46 posto.

Najviše cijene bilježe Dubrovnik, Požega, Pula i Zagreb. U tim gradovima kilogram rajčice doseže sedam eura, dok cherry rajčica stoji i do 10 eura po kilogramu.

Građani upozoravaju da su cijene previsoke u odnosu na plaće i mirovine, dok dio kupaca smatra da viša cijena može biti opravdana kvalitetom domaćih proizvoda.

“Sve je prestrašno skupo za naše plaće, penzije, to je takav pritisak na čovjeka da je to jadno i kukavno. Nema čovjeka, izgubio se čovjek, a svi ćemo jednoga dana račun dati gore”, izjavila je Mara iz Zagreba.

“Cijene su malo skuplje nego u Crnoj Gori, ali naspram kvalitete valjda mora. Sve poskupljuje, pa i ove osnovne namirnice”, ustvrdio je Marko iz Crne Gore.

Vladimir Stoičev, koji se uzgojem povrća bavi od 1950. godine, danas proizvodi na 500 četvornih metara intenzivne proizvodnje. Za Dnevnik Nove TV kaže da su posljednjih godina najviše poskupjeli mineralna gnojiva, prihrana, zaštitna sredstva i troškovi rada.

Domaćim proizvođačima konkuriraju i uvozne rajčice. Nizozemska je do kraja prošle godine bila najveći dobavljač svježih i rashlađenih rajčica za Hrvatsku, s oko 3600 tona uvoza. Stoičev tvrdi da na hrvatsko tržište dolaze njihovi viškovi, koji se prodaju ispod cijene kako ih ne bi morali uništavati.

Na kraju će odluku donijeti potrošači, koji će birati između domaćih i uvoznih rajčica ili će presudnu ulogu ipak imati cijena.

Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj 63 prijave nuspojava od cijepljenja

Objavljeno

2 tjedna prije

-

18. srpnja 2026.

By

Ilustracija: CDC on Unsplash

U Hrvatskoj su prijavljene 63 sumnje na nuspojave nakon cijepljenja provedenog tijekom 2024., dvadeset manje nego godinu prije, a većinom je bila riječ o očekivanim i prolaznim reakcijama poput crvenila i otekline na mjestu uboda, povišene temperature, osipa i vrtoglavice.

Pokazuju to podaci Registra nuspojava cijepljenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), objavljeni u izvješću za 2024. godinu. 

Od 63 prijave, 27 se odnosilo na cjepiva primijenjena u sklopu Programa obveznog cijepljenja, a 36 na cjepiva izvan tog programa. Među cjepivima iz Programa prijave su se odnosile na ona protiv ospica, zaušnjaka i rubele, dječje paralize, difterije, tetanusa i hripavca te na kombinirana dječja cjepiva koja štite i od hepatitisa B i Hib infekcija.

Među cjepivima izvan Programa najviše je prijava bilo nakon cijepljenja protiv HPV-a, a zabilježene su i nakon cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa, gripe, hepatitisa B, pneumokoka, meningokoka B, rotavirusa, tetanusa, vodenih kozica i bjesnoće.

Izvješće ne obuhvaća nuspojave cjepiva protiv covida-19, koje se analiziraju zasebno.

HZJZ upozorava da prijava zdravstvene tegobe nastale nakon cijepljenja sama po sebi ne znači da ju je cjepivo i prouzročilo. Registar služi ponajprije za otkrivanje neočekivanih reakcija, promjena u njihovoj učestalosti ili mogućeg grupiranja slučajeva koji bi zahtijevali dodatnu istragu i intervenciju.

Broj prijava smanjen za četvrtinu

Broj prijavljenih nuspojava smanjen je za oko četvrtinu u odnosu na 2023., kada su evidentirane 83 prijave. Međutim, broj prijava ne pokazuje stvarnu učestalost nuspojava jer se blage i očekivane reakcije, poput boli na mjestu uboda ili kratkotrajno povišene temperature, najčešće ne prijavljuju.

Najviše pojedinačnih prijava u 2024., njih 15, odnosilo se na devetovalentno cjepivo protiv humanog papilomavirusa Gardasil 9, koje nije u Programu obveznog cijepljenja. Još šest prijava zabilježeno je nakon njegove istodobne primjene s cjepivom protiv difterije, tetanusa i dječje paralize.

Nakon samostalne primjene Gardasila najčešće su prijavljivane lokalne reakcije, povišena temperatura, koprivnjača, vrtoglavica, slabost i mučnina. U jednome je slučaju prijavljena sumnja na epileptični napad neposredno nakon cijepljenja – osoba je nakratko izgubila svijest i imala nekoliko nevoljnih trzaja ekstremiteta, zbog čega je bilo potrebno dodatno medicinsko praćenje.

Sam broj prijava za pojedino cjepivo ne pokazuje koliko su nuspojave učestale jer izvješće ne donosi podatke o broju primijenjenih doza.

Nakon cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele zabilježeno je šest prijava, a još četiri nakon što je ono primijenjeno istodobno s odvojenim cjepivom protiv dječje paralize. Djeca cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubele primaju u dvije doze – nakon navršenih 12 mjeseci života i pri upisu u prvi razred osnovne škole.

Među prijavljenim reakcijama bili su svrbež, osip, koprivnjača i povišena temperatura te po jedna sumnja na postvakcinalne ospice i zaušnjake.

HZJZ ističe da su takvi oblici bolesti rijetki, blagi i u pravilu prolaze spontano. Osoba kod koje se nakon cijepljenja razviju postvakcinalne ospice nije zarazna za okolinu.

Sve reakcije prošle bez posljedica

Nakon primjene šestovalentnih cjepiva prijavljeno je pet reakcija, a još dvije nakon istodobne primjene šestovalentnog i pneumokoknog cjepiva. Šestovalentna cjepiva štite djecu od difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, hepatitisa B i Hib infekcija.

Cijepljenje tim kombiniranim cjepivima počinje s navršena dva mjeseca života, nakon čega se doze primjenjuju u razmacima od osam tjedana, a docjepljivanje slijedi u drugoj godini života. Ovisno o prethodno primljenim dozama, u pojedinim se terminima može primijeniti šestovalentno ili peterovalentno cjepivo.

Uglavnom se radilo o opsežnim lokalnim reakcijama na ta cjepiva, povišenoj temperaturi, nemiru, razdražljivosti, osipu ili proljevu. Sve su se reakcije povukle bez posljedica, uz simptomatsku terapiju ili hladne obloge.

HZJZ navodi da se opsežne lokalne reakcije, veće od pet centimetara, pojavljuju kod jedan do deset posto djece cijepljene kombiniranim cjepivima koja sadržavaju komponentu protiv hripavca. Ozbiljne nuspojave tih cjepiva pojavljuju se vrlo rijetko, u manje od 0,01 posto cijepljenih.

Četiri reakcije prijavljene su nakon cjepiva protiv dječje paralize, a uključivale su lokalne reakcije, koprivnjaču i povišenu temperaturu. Nakon zasebne primjene konjugiranih pneumokoknih cjepiva Synflorix i Prevenar 13 nije zabilježena nijedna prijava.

Dvije prijave nakon cijepljenja protiv gripe odnosile su se na lokalne reakcije na mjestu uboda. Tri reakcije prijavljene su nakon cijepljenja protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a dvije nakon zasebne primjene pneumokoknog cjepiva za odrasle. Još dvije prijave zabilježene su nakon njegove istodobne primjene s cjepivom protiv meningokoka B, dok su pojedinačne prijave evidentirane nakon cjepiva protiv tetanusa, rotavirusa, vodenih kozica i bjesnoće.

Cijepljenjem eliminirane ospice i rubela

HZJZ, uz podatke o nuspojavama, donosi i podatke o kretanju bolesti koje su prije uvođenja cjepiva uzrokovale tisuće oboljenja godišnje.

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju djece, ospice i rubela eliminirane su u Hrvatskoj, što znači da nema njihova trajnog domaćeg prijenosa iako se pojedinačni slučajevi i dalje mogu pojaviti. Difterija i dječja paraliza također su eliminirane, pobol od zaušnjaka smanjen je za 99 posto, učestalost akutnog hepatitisa B za 96 posto, invazivne Hib bolesti za 94 posto, a tuberkuloze za više od 98 posto.

Iznimka je hripavac, čiji se uzročnik i dalje ciklički širi jer imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem s vremenom slabi. U epidemiji koja je počela sredinom 2023. zabilježeno je više od 6660 prijava oboljelih, od kojih 1863 u prvim mjesecima 2024.

Obuhvat većinom iznad 90 posto, ali pada kod docjepljivanja

Cijepni obuhvat djece u prvoj godini života iznosio je između 90,9 i 95,5 posto, ovisno o cjepivu. Prvom dozom cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele bilo je obuhvaćeno 90,1 posto djece, a pri upisu u osnovnu školu 89,4 posto.

Niži obuhvati zabilježeni su kod pojedinih docjepljivanja: docjepljivanjem protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života bilo je obuhvaćeno 88,6 posto djece, a u šestoj godini 86,6 posto. Među šezdesetogodišnjacima protiv difterije i tetanusa cijepilo se samo 29,9 posto osoba predviđenih Programom.

HZJZ naglašava da se svaka teža ili neuobičajena nuspojava te svako grupiranje reakcija dodatno ispituju. U slučaju sigurnosnog signala postupak može dovesti do povlačenja određene serije cjepiva ili drugih hitnih mjera.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Evo gdje danas može pljusnuti, sutra slijedi stabilizacija vremena i porast temperature

Objavljeno

3 tjedna prije

-

11. srpnja 2026.

By

Kammy27 / Pixabay / ilustracija

Vremenska situacija u par riječi je: “Na jednoj strani ulice kiša, a na drugoj sunce.”

Zapadni ljetni monsun donio je velike količine kiše Indiji i Indokini, tropski ciklon Bavi sjevernije od Tajvana dolazi nad obalu Kine, Sjeverna Amerika je pod toplinskom kupolom, saharski pijesak zračne struje donijele su do obale Floride, Golfska struja je uz obalu Amerike toplija od prosjeka, ali prelazi Atlantik južnije od uobičajene putanje.

Baltik i Sredozemno more topliji su od višegodišnjeg prosjeka, nad zapad Europe prodire topao afrički zrak, a nad istokom Europe, sjeverno od Crnog mora, nalazi se slabo pokretni ciklonalni vrtlog.

Nad našim krajevima susreću se topla i hladna zračna masa, što uzrokuje povremeno povećanu naoblaku i lokalne nestabilnosti. Mala promjena položaja mjesta dodira zračnih masa prema istoku ili zapadu dovodi do bitno različitih vremenskih pojava. Vremenska situacija u par riječi je: “Na jednoj strani ulice kiša, a na drugoj sunce.”

Manja količina nestabilnog hladnijeg zraka nalazi se sjeverno od Alpa i tijekom dana prelit će se preko alpske prepreke ili ju zaobići s istoka te će već prijepodne u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu donijeti naoblačenje uz malu vjerojatnost za mjestimičnu grmljavinu i pljusak. Poslijepodne će se nestabilnosti proširiti na Liku i Dalmatinsku zagoru te na Slavoniju i Baranju. Na srednjem i južnom Jadranu zadržat će se sunčano i vruće vrijeme.

Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će oko 28 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 33 °C. Temperatura mora je od 24 do 27 °C, a ultraljubičasti indeks je visok.

Sutra, u nedjelju, očekuje se postupna stabilizacija vremena i porast temperature zraka. Povećane naoblake uz pokoji pljusak bit će još ujutro u Gorskom kotaru i na Kvarneru te u istočnoj Slavoniji i Baranji. Tijekom dana razvedravanje sa zapada uz slab sjeverozapadnjak, a na Jadranu do umjeren maestral. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 16 do 19 °C, na Jadranu od 21 do 24 °C. Najviše dnevne temperature zraka od 26 do 32 °C, a u planinskim krajevima iznad 800 metara od 18 do 22 °C.

Od ponedjeljka pa do kraja idućeg tjedna očekuje se stabilno, sunčano i sve toplije vrijeme.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu