Connect with us

Hrvatska

Koordinator popisa stanovništva: Trendovi su jasni – starimo i to brzo

Objavljeno

-

Državni zavod za statistiku jučer je objavio konačne rezultate popisa stanovništva. Hrvatska ima 3 871 833, što je 413 tisuća manje nego prije deset godina. Broj stanovnika smanjio se u svim županijama. Hrvata je malo više od 91,5 posto, Srba 3,2 posto, a pripadnika ostalih nacionalnosti manje od 1 posto. Podaci pokazuju znatan pad broja katolika, kojih je 79 posto, a prije deset godina bilo ih je 86 posto, dok je porastao broj ateista.

Konačne rezultate popisa stanovništva “U mreži Prvog” su komentirali sociolozi Krunoslav Nikodem i Sven Marcelić, glavni koordinator popisa Damir Plesac te demograf Dražen Živić.

Najviše je bure u javnosti izazvao podatak o padu broja katolika u Hrvatskoj.

– Što se tiče pitanja o vjeri i narodnosti to je bilo potpuno otvoreno pitanje i osoba se mogla slobodno izjasniti. Državni zavod za statistiku je podatke bilježio upravo onako kako s osoba izjasnila, popisivač nije smio niti na koji način navoditi ili usmjeravati osobu koju je popisivala. Podaci o broju katolika koje je objavio DZS odnose se samo na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici, rekao je glavni koordinator popisa Damir Plesac koji se u emisiju uključio telefonom iz Ženeve.

Što se tiče podataka o broju ostalih kršćana oni se odnose na osobe koje su se slobodno izjasnile kao kršćani. Znači, od nešto manje od 187 tisuća onih koji su potpali pod modalitet – ostalih kršćana – njih nešto više 180 tisuća ili 96 posto su se izjasnili kao kršćani, a od njih se nešto više od 157 tisuća izjasnilo da pripadaju katoličkoj crkvi, objasnio je dodavši da oni moraju poštivati slobodnu volju građana.

No onda se postavlja pitanje koliko je katolika u našoj zemlji – 78 ili 83 posto. Plesac odgovara:

Plesac: Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje

– Katolika je po ovom kako su se izjasnili građani nešto manje od 79 posto. Međutim, zavod će idućih dana objaviti podatke o pripadnosti vjerskim zajednicama pa će sociolozi i demografi dobiti dodatne podatke koje će onda moći podrobnije analizirati, poručio je. 

Sociolog Krunoslav Nikodem kaže da ni dogovor na pitanje – koliko je katolika u našoj zemlji – niti ovog objašnjenja nije jasniji.

– Ovo je relativno jednostavno pitanje. Iz ovih odgovora nažalost nismo dobili objašnjenje o čemu se ustvari radi, ustvrdio je.

Plesac kaže da je stvar vrlo jednostavna.

– Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje gdje se osoba sama izjasnila kojoj vjeri pripada, a osoba se mogla izjasniti i općenito recimo kao kršćanin. Mi ne možemo pretpostaviti da li je taj kršćanin katolik ili je možda pravoslavac ili neki drugi kršćanin. Mi to ne znamo niti možemo znati. Međutim mi smo prikupljali i podatke o vjerskoj zajednici i onda smo vidjeli d unutar tih kršćana koji su se izjasnili kao kršćani daleko najveći postotak pripada katoličkoj crkvi. Međutim konačni podatak je onaj koji smo mi dobili o vjeri – znači kako su se točno građani izjasnili. Ja ne vidim ovdje nikakvih nepoznanica, istaknuo je Plesac. 

– Mi smo prvi puta postavili pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici i to je jedno drugo pitanje koje mi ne možemo vezati uz ovo prvo. To mogu, kada se dodatni podaci objave, na temelju tih pitanja raditi dodatne analize i demografa i ostalih stručnjaka, ali sada je ovo posve jasno i nedvojbeno – koliko se ljudi izjasnilo kao katolici, a koliko ih se izjasnilo da su kršćani ili neke druge vjere. Nikakvih nejasnoća ja tu ne vidim, poručio je Plesac.

Plesac je komentirao i podatak da je po ovom popisu u postotku više Hrvata nego 2011. ali manje Srba i svih ostalih nacionalnih manjina.

– Ja ne mogu komentirati podatke koje smo dobili već samo način na koji smo ih dobili. Točno kako su se ljudi izjasnili na taj smo ih način kategorizirali i tabelirali i to je sve. Toliko se ljudi izjasnilo kao Hrvati, toliko kao Srbi, toliko kao Muslimani itd, znači potpuno realno stanje na terenu, naglasio je.

Plesac: Neupitno je da starimo, određene mjere se trebaju poduzeti što prije

Što se podataka o dobnom skupinama stanovništva tiče, Plesac kaže da su trendovi jasni.

– Neupitno je da starimo, starimo brzo i jasno je da se određene mjere trebaju poduzeti što prije, poručio je.

U svakom popisu bude i egzotičnih vjerskih, ali i nacionalnih opredjeljenja. Plesac kaže kako je imaginacija naših ljudi fascinantna.

– Fascinantna je imaginacija naših ljudi. I sama obrada podataka zbog toga teče nešto sporije nego što smo planirali, baš zbog te imaginacije. Imate nevjerojatne stvari – od toga da ljudi ne znaju gdje žive, da se žele popisati nekoliko puta da utvrde gradivo. Ali ima i imaginacije što se tiče nacionalnosti, bilo je toga i 2001., ali sad je eskaliralo. Ali kako su oni upisali tako smo mi to i na kraju tabelirali, stvarno je tu bilo svega, rekao je. 

Sociolog Krunoslav Nikodem kaže kako ga nije iznenadio pad broja katolika u Hrvatskoj.

– Nema iznenađenja, rezultati su u skladu s rezultatima velikog europskog istraživanja vrijednosti koja periodično provodimo i rezultati popisa odgovaraju trendu polaganog opadanja broja katolika u Hrvatskoj, rekao je.

Marcelić: Rezultati su očekivani

Taj podatak nije iznenadio niti sociologa Svena Marcelića.

– To je nešto što možemo pratiti empirijski već duže vrijeme. Jednako tako znamo da je Hrvatska zemlja koja pripada zapadnome krugu, krugu relativno modernih zemlja, u procesu modernizacije koji među ostalim donosi i opadanje pripadnosti institucionalnim religijama te okretanje nekim alternativnim religijskim praksama, objasnio je Marcelić.

Marcelić je opovrgao teze da je broj katolika u Hrvatskoj opao zato što su se oni iselili u većem broju.

– Ta teza ne drži vodu. Znamo da se iseljava mlađe, radno sposobno stanovništvo koje nije tako tradicionalno, tako da bih ja čak rekao da postoji mogućnost da se oni nisu iselili da bi broj katolika bio još i manji u postotku, rekao je.

Živić: Hrvatska demografski osiromašuje

Demograf iz Vukovara Dražen Živić ističe kako podaci nisu iznenadili demografe, ali niti hrvatsku javnost budući da već godinama stručnjaci upozoravaju da Hrvatska demografski osiromašuje, da je osiromašenje sve brže te da će imati negativne implikacije na brojne segmenta života i rada.

– Ovim je rezultatima taj zamah depopulacije i potvrđen. Ništa nas tu nije iznenadilo, ništa se nije dogodilo što nismo očekivali. Unatoč svim pozivima da se intervenira u pitanje demografske revitalizacije pozitivnih pomaka nema, već bih ja rekao da se urušavamo sve brže. To nije prihvatljivo sa sastajališta hrvatskih nacionalnih interesa i mora se naći neko rješenja, poručio je dodavši da je kod nas došlo do tzv. inverzije piramide starosti.

– Populacijska nam je baza sve uža, a nadgradnja odnosno udjeli starijeg stanovništva postaju sve širi, kaže.

Marcelić: Srbi uglavnom žive u siromašnijim dijelovima Hrvatske iz kojih se i inače najviše iseljava

Marcelić je komentirao i manji broj Srba nego na prošlom popisu iz 2011.

– Srbi uglavnom žive u siromašnijim dijelovima Hrvatske iz kojih se i inače najviše iseljava, a koliko znam oni pripadaju i demografski starijim skupinama i što se toga tiče tu imamo vrlo jasne pokazatelje zašto broj opada. Što se situacije u Vukovaru tiče, tu nisam dovoljno upućen, znam da su na prošlom popisu bilin negdje rubno. Da li tu postoje neki dodatni poticaji za iseljavanje Srba ili je u prošlom popisu bilo nekih netočnosti kao što tvrdi Penava, ne znam kontekst, rekao je Marcelić. S njim se složio i demograf Živić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

U Hrvatsku stiglo novo cjepivo protiv dominantnog omikrona

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Ilustracija

U Hrvatsku je stiglo novo Pfizerovo adaptirano cjepivo prilagođeno podvarijantama omikrona koje trenutno dominiraju našim prostorima i ostatkom Europe, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u kojemu najavljuju skori početak docjepljivanja tim novim cjepivom.

“Došlo je 247.680 doza novog Pfizerova varijantnog cjepiva. Trenutno je u karanteni i čeka se suglasnost Hrvatske agencije za lijekove (HALMED) da možemo početi cijepiti”, rekli su Hini u HZJZ-u.

Riječ je o bivalentnom Pfizerovom Corminarty cjepivu koje štiti od izvornog soja virusa i trenutno dominantnih podvarijanti BA.4 i BA.5. Europska komisija odobrila ga je 12. rujna, a namijenjeno je docjepljivanju starijih od 12 godina.

Naime, varijantno cjepivo kojim se sada docjepljuje u Hrvatskoj cilja izvorni wuhanski soj i varijantu BA.1 omikrona koja više nije dominantna.

Pandemija nije gotova, najugroženiji stariji

U HZJZ- poručuju da pandemija covida-19 još nije gotova i teško je prognozirati njezini daljnji razvoj, jer ovisi o eventualnoj pojavi novih sojeva virusa, njihovoj zaraznosti  i osobinama.

No, trenutno je situacija u Europi povoljnija nego prošle godine. Podvarijante BA.4 i BA.5, zarazne su, ali ne izazivaju tako teške oblike bolesti kao prijašnje varijante.

Najugroženije su starije osobe a obolijevaju i djeca, iako rijetko imaju teške oblike bolesti.

U HZJZ-u kažu kako je ovog mjeseca krenula kampanja cijepljenja i docjepljivanja, ponovno su otvoreni i cijepni punktovi, no prema zadnjim podacima, dnevno se u cijeloj Hrvatskoj cijepi oko 2500 osoba.

Trenutno je za docjepljivanje dostupno adaptirano Pfizerovo i Modernino cjepivo (za originalni wuhanski soj i podvarijantu BA.1 omikrona). Do sada je u Hrvatsku stiglo 559.530 doza varijantnog cjepiva, a do kraja godine se očekuje još oko milijun i pol.

Varijantno cjepivo primilo 9415 osoba

“Nismo zadovoljni odazivom na cijepljenje, osobito starijih osoba. Do sada je 9415 osoba primilo varijantno cjepivo. Najveći je udio cijepljenih u Gradu Zagrebu, Istarskoj i Ličko-senjskoj, a najmanji je odaziv u Splitsko-dalmatinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj županiji”, kažu u HZJZ-u.

“Kada nekome dospije vrijeme za docjepljivane, neka se cijepi cjepivom koje je u tom trenutku dostupno, preporuka je HZJZ-a. Kažu kako je preveliki broj osoba s povećanim rizikom za razvoj teških oblika bolesti koje nisu niti primarno cijepljene te ih pozivaju da se cijepe.

U centralnom skladištu trenutno je milijun doza Pfizerova cjepiva, 200.000 Modernina cjepiva i 39.000 doza Jansenova cjepiva. Dijelu tog cjepiva će isteći rok trajanja unutar mjesec-dva, ali koliko će od toga propasti, teško je reći jer to ovisi realizirati donacije cjepiva drugim zemljama, koje su u planu i na čemu se intenzivno radi, kažu u HZJZ-u.

Do sada je s centralnog skladišta donirano 934.400 doza, a putem Covax mehanizma (bez isporuke u Hrvatsku) donirano je 1.533.400 doza. U pripremi za donaciju drugim zemljama trenutno je 1.828.110 doza, kažu u HZJZ-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Prijeti nestašica povrća i to već ove godine: “To je neodrživo”

Objavljeno

-

By

Diljem sjeverne i zapadne Europe poljoprivrednici koji je bave uzgojem povrća razmišljaju o obustavi svojih aktivnosti zbog financijskog udara europske energetske krize, što bi moglo dodatno ugroziti opskrbu hranom.

Rast cijena električne energije i plina utjecat će na usjeve koji se tijekom zime uzgajaju u grijanim staklenicima, poput rajčice, paprike i krastavaca, te na one koje je potrebno staviti u hladnjaču, poput jabuka, luka i endivije, piše Reuters, prenosi RTL.hr.

Endiviji je posebno potrebna energija. Nakon što se lukovice poberu u jesen, one se skladište na temperaturama ispod nule, a zatim se kasnije ponovno sade u spremnike s kontroliranom temperaturom kako bi se omogućila proizvodnja tijekom cijele godine.

“Stvarno se pitamo hoćemo li ove zime požnjeti ono što je na poljima”, rekao je francuski poljoprivrednik Emmanuel Lefebvre Reutersu.

Europski poljoprivrednici upozoravaju na moguće nestašice. Očekivani udar na proizvodnju i skok cijena mogao bi potaknuti supermarkete da više poljoprivrednih proizvoda nabavljaju iz toplijih zemalja, poput Maroka, Turske, Tunisa i Egipta.

Najveća je stavka u troškovima uzgajivača povrća u staklenicima plin, kažu poljoprivrednici. Cijene su više nego 10 puta veće nego u 2021., žale se u Francuskoj.

“U idućim tjednima planirat ću sezonu, ali ne znam što ću”, rekao je Benjamin Simonot-De Vos, koji južno od Pariza uzgaja krastavce, rajčice i jagode.

“Ako ovako ostane, nema smisla započinjati još jednu godinu. To je neodrživo”, dodaje poljoprivrednik.

Osim skupe energije, zaradu poljoprivrednika ugrožavaju i sve veći troškovi gnojiva, pakiranja i transporta. Čak i uzgajivači voća i povrća u sunčanim zemljama poput Španjolske imaju problema, u prvom redu s troškovima gnojiva koji su porasli za četvrtinu.

Jack Ward, izvršni direktor Britanske udruge uzgajivača, smatra da će se proizvodnja seliti sve dalje na jug, preko Španjolske do Maroka i dijelova Afrike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj sve više stranih radnika: “Smatraju nas odskočnom daskom”

Objavljeno

-

By

Foto: LEEROY Agency / Pixabay

Popis stanovništva potvrdio je još jednu bolnu istinu. Među onih 400 tisuća ljudi koji su otišli iz Hrvatske, otišla je i radna snaga. Država se tim velikim problemom nije bavila, pa su se bavili i bave oni kojima radnici trebaju i bez kojih njihove djelatnosti ne bi opstale. Ove godine mogli bi pasti novi rekordi kada su u pitanju strani radnici. MUP procjenjuje da će izdati 100 tisuća dozvola za rad.

Koliko god ih uvezli, radnika u građevini i dalje nedostaje. Na jednom gradilištu koje je posjetila ekipa N1 televizije, ima ih iz Gruzije i Turske. Vlasnici tvrtke imaju i loša iskustva.

“Svakim danom ih je sve više. Oni Hrvatsku na neki način doživljaju kao odskočnu dasku, svi su umreženi preko nekih WhatsApp grupa i te informacije vrlo brzo kruže i onda se to opet reflektira na naše poslovanje- potrošimo novce da bi ih doveli, kupimo radna odijela i sve i nakon par tjedana oni jednostavnu nestanu”, rekao je Davor Šifkorn (TEHNIKA).

Unatoč ovakvim pričama, radnici iz trećih zemalja nezaobilazni su jer domaće radne snage nema dovoljno. Najviše ih nedostaje upravo u građevini, a onda i u ugostiteljstvu. Traži se i sve više dostavljača.

“To su najčešće iz našeg okruženja, znači Albanija i Makedonija dok su neke dalje zemlje Indija, Pakistan, Nepal. Pool ljudi s kojima možemo raditi je sve manji i manji. Rast koji imamo, koji bilježimo, tjera nas na to da moramo naći dostavljače i okrenuli smo se ka tim tržištima, stranim državljanima”, rekao je Marin Šušnjar iz Wolta.

Od 2019., itekako je vidljiv porast broja zahtjeva za dozvola za rad stranih radnika. Ove godine, procjenjuje MUP, bit će ih i do 100 tisuća. Radnici iz dalekih zemalja stižu uglavnom preko agencija. One kažu, dok god hrvatski poslodavci domaćem radniku ne daju plaće na razini europskih, ovaj će se trend nastaviti.

“Sljedeći problem je demografski problem koji Hrvatska nije rješavala prije 20 godina, a tad je trebala. Osim što imamo iseljavanje stanovništva, imamo visok mortalitet na snazi tako da, bi će jako teško u svakom slučaju i neminovno je da ćemo u narednih pet godina morati uvoziti radnu snagu bez obzira koliko povećali plaće i hrvatskim radnicima”, rekao je Sandi Protić iz agencije Humble hunters.

Od početka prošle godine, ukinute su kvote zapošljavanja stranih radnika, pa je sada proces jednostavniji. Prva je stanica Hrvatski zavod za zapošljavanje. Oni provode test tržišta, odnosno provjeravaju ima li radnika među domaćima. Ako ne, traže se oni strani, a HZZ izdaje mišljenje.

“Mišljenje se izdaje onim poslodavcima koji moraju zadovoljiti zakonske uvjete. To je da moraju biti registrirani, obavljati djelatnost zadnjih 6 mjeseci i moraju imati najmanje jednog zaposlenog. Isto tako, moraju imati podmirene sve obveze po osnovi javnog davanja”, rekla je Ruža Hrga iz HZZ-a.

Ako su zadovoljili niz uvjeta, odobrava im se zapošljavanje stranog radnika. Dozvolu za njihov rad u konačnici izdaje MUP.

“Ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska”, poručuju iz MUP-a.

Poslodavci su za strane radnike dužni osigurati i smještaj radnika pa zato i sami kažu da su im u konačnici oni skuplji od domaćih. No, čini se da bez njih veliki dio tvrtki normalno poslovanje ne može održati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu