Connect with us

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Sunčano diljem zemlje, tek ponegdje prijete grmljavinski pljuskovi

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Nalazimo se pod utjecajem grebena visokog tlaka anticiklone sa središtem nad srednjom Europom. Manja količina nestabilnog zraka kruži u ciklonalnom vrtlogu nad sredozemnim morem.

Danas će vrijeme biti djelomice sunčano. Slab do umjeren razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti te u dalmatinskoj zagori može lokalno biti praćen grmljavinom i pokojim pljuskom. Na sjevernom Jadran će poslijepodne i navečer zapuhati bura, jaka u podvelebitskom primorju.

Najviše dnevne temperature zraka od 18 u unutrašnjosti do 24 na Jadranu. Temperature mora je od 18 do 20C.

U utorak djelomice sunčano.

Prijepodne će povećane naoblake biti na sjevernom Jadranu i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Mjestimice u Istri i Gorskom kotaru moguć je pokoji grmljavinski pljusak. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura koja će navečer na sjevernom dijelu i u podvelebitskom primorju doseći i olujnu jačinu.

Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 3 do 6, uz mjestimičnu maglu po kotlinama i u dolinama rijeka. Na Jadranu jutarnje temperature oko 13 uz obalu do 17 na otocima. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 15 do 20, na Jadranu od 21 do 26C.

UV indeks je visok.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska destinacija među najgorima u Europi: Ne može izdržati navalu turista

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Dok se hrvatski turistički djelatnici brinu kako privući što više posjetitelja, mnoge europske destinacije suočavaju se s potpuno suprotnim problemom – kako se nositi s turističkim valovima tsunamija koji ih preplavljuju.

Nova analiza Which? Travel otkrila je šokantne brojke o pretjeranom turizmu koji uništava neke od najpopularnijih europskih odredišta.

Rekorder je grčki otok Zakintos gdje noćenja nadmašuju broj stanovnika u omjeru 150:1. Mallorca drži neslavni rekord u ukupnom broju noćenja, dok Pariz ima nevjerojatnih 418.000 noćenja po kvadratnom kilometru – daleko više od drugoplasiranog grada Atene, prenosi tportal.

“Jasno je da je u mnogim mjestima dosegnuta prijelomna točka”, objašnjava Rory Boland, urednik časopisa Which? Travel. “Negativne strane turističkog booma, bilo da se radi o rastu cijena nekretnina, antisocijalnom ponašanju ili pritisku na lokalne usluge, nadmašuju koristi.”

Pretjerani turizam

Iako izraz “pretjerani turizam” djeluje kao novitet, stručnjaci ističu da problem nije nov. ‘Pritužbe na utjecaj turističkih masa sežu više od stoljeća unazad, svakako barem u slučaju Venecije’, ističe profesor Richard Butler sa Sveučilišta Strathclyde. Za neke destinacije, smatra on, pravi problem nije broj posjetitelja, nego njihovo nepoželjno ponašanje.

“Dugogodišnja turistička mjesta poput Blackpoola, Las Vegasa i Orlanda ne bilježe pritužbe na pretjerani turizam. Oni su u osnovi nastali s turizmom kao jedinom djelatnošću i njihov razvoj uvijek je bio usmjeren na turizam”, objašnjava Butler.

Hrvatski Jadran među neslavnim rekorderima

Zanimljivo je da se prema izvješću časopisa Which? Travel, Istra našla na drugom mjestu najopterećenijih turističkih destinacija u Europi s više od 133.000 noćenja na tisuću stanovnika. Unatoč tome, marketinške kampanje i dalje je često nazivaju najbolje čuvanom tajnom” Hrvatske.

Najveći problem imaju stare povijesne jezgre gradova koji nisu građeni za masovni turizam. “Dubrovnik i Prag ozbiljno pate”, ističe Butler. “No ponekad su rane koje su si sami nanijeli. Barcelona je jedan od glavnih primjera pritužbi na pretjerani turizam u medijima, ali ta je destinacija namjerno stavila fokus na turizam kao izvor razvoja, počevši od Olimpijskih igara 1992.”

Kao alternativa prenapučenim destinacijama, izvješće časopisa Which? Travel preporučuje manje poznata istočnoeuropska odredišta poput Rybnika u Poljskoj, Severoistočena u Sjevernoj Makedoniji i dijelove Rumunjske.

Mircea Crisbășanu, koji organizira biciklističke ture u Rumunjskoj, ističe da je jug zemlje vrlo miran: ‘Neka sela imaju prekrasnu tradicionalnu arhitekturu, a ljudi su vrlo prijateljski nastrojeni.’

Najmanje posjećena opcija u cijeloj Europi, s nula posjetitelja, jest norveški otok Jan Mayen. Budući da se nalazi unutar Arktičkog kruga i za posjet je potrebna posebna dozvola, vjerojatno će i ostati neobična turistička destinacija.

Statistike koje zabrinjavaju

Najviši turistički pritisak (turisti na 1.000 stanovnika):

  • Zakintos, Grčka: 149.887
  • Istarska županija, Hrvatska: 133.467
  • Fuerteventura, Kanarski otoci: 118.720

Najveći broj turista po km²:

  • Pariz: 418.280
  • Središnja Atena: 88.535
  • Kopenhagen: 63.944

Najviše noćenja:

  • Mallorca: 51.193.029
  • Pariz: 43.919.010
  • Rim: 41.135.744
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Topli dani pred nama, evo kad dolazi promjena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano i razmjerno toplo. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu će puhati maestral i pulenat.

Pod utjecajem anticiklone, polja visokog tlaka, nad naše krajeve nastavlja se pritjecanje stabilnog suhog zraka sjevernih zemljopisnih širina. Ciklonalni poremećaji s Atlantika zadržavaju se pred zapadnom obalom Europe, a manja količina nestabilnog zraka prodire nad zapadno Sredozemlje.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano i razmjerno toplo. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu će puhati maestral i pulenat. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 20, a na Jadranu do 25C.

Ultravioletni indeks je visok u planinskim krajevima i vrlo visok. Temperatura mora je od 18 do 20C.

Sutra u ponedjeljak u kotlinama unutrašnjosti, a mjestimice i na sjevernom Jadranu smanjena vidljivost zbog jutarnje magle. Nakon razilaženja magle sunčano uz slab razvoj dnevne naoblake osobito u gorju unutrašnjosti te nad priobalnim planinama.

Navečer porast naoblake sa zapada, a na sjevernom Jadranu će zapuhati slaba bura. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 5 do 8, na Jadranu oko 12C, najviše dnevne u unutrašnjosti od 17 do 20, na Jadranu od 22 do 25C.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu