Hrvatska
U Hrvatskoj rekordan broj umrlih, nikad manje rođenih. Demograf: Ovo je potpuni slom
U prošloj godini u Hrvatskoj je sklopljeno najmanje brakova ikad, rođeno je manje djece nego prethodnih godina, a umrlo je najviše ljudi – pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Lani su sklopljena 15.163 braka, što je 23% manje nego godinu prije. Najveći razlog je korona. Svadbe su se otkazivale i odgađale od proljeća za jesen pa s jeseni na iduću godinu.
Sve manje brakova u Crkvama
Korona je razlog i zašto se više ljudi vjenčalo pred matičarom, nego pred svećenikom. Životnih partnerstava više je nego u posljednjih pet godina, a brakova manje nego ikad. I 2019. bilo je više građanskih nego crkvenih vjenčanja, ali samo 50 više. Ove godine “Da” je pred matičarom reklo 2200 ljudi više. U doba epidemije tako je bilo jednostavnije.
“Nekako je zadnjih godina trend da se povećava broj sklopljenih brakova u građanskom obliku. Za vrijeme lockdowna i onog perioda kada Crkve nisu sklapale brakove, mi smo ih sklapali. Broj je ovisio o odlukama Stožer, pa je u jednom trenutku bilo moguće da bude njih 5, pa 10 pa 15”, kazala je za RTL pomoćnica pročelnika za građanska stanja Asja Ettinger.
Lani je rođeno i 300 djece manje. Prema Ministarstvu uprave u 2019. rođeno je 36.553 djece, a 2020. 36.257. Sa svakim novim službenim podatkom, tonemo sve više i sve je gore, kaže demograf Šterc.
Najmanje rođenih, najviše umrlih i najveći prirodni pad
“Prošla godina je bila godina kada je u povijesti Hrvatske zabilježena najmanja rodnost, najveća smrtnost i najveći prirodni pad stanovništva. Prirodni pad stanovništva je na razini gotovo 21 tisuću osoba. Jest da je to potencirano virusnom krizom, činjenica je da bismo mi imali najveći prirodni pad i da nije bilo koronakrize”, rekao je demograf Stjepan Šterc.
Prema podacima Ministarstva uprave, u maticu umrlih lani je upisano 59.814 osoba. To je više mrtvih nego što je izbrojao Zavod za statistiku: prema njihovim podacima bilo ih je 56.677, što je 7,5% umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih za razdoblje 2015. − 2019.
U prosincu 2020. zabilježen je dosad najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednom mjesecu, odnosno bilo je 7395 umrlih. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec to je povećanje od 59,3% ili 2754 umrlih više.
“Mi godišnje gubimo devet tisuća učenika, svi negativni pokazatelji su tu i primjer smo jednog klasičnog demografskog sloma”, upozorava Šterc.
U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika
Trend depopulacije u Hrvatskoj se događa godinama. U samo sedam godina, od 2013., kada je ušla u EU, pa do kraja 2019., Hrvatska je ostala bez oko 200.000 stanovnika.
Prema tim podacima, Hrvatska je krajem 2012. godine, uoči pristupanja Uniji, imala nešto više od 4.26 milijuna stanovnika. Krajem 2019. godine imala je nešto manje od 4.06 milijuna stanovnika.
Stručnjaci upozoravaju da su demografski pokazatelji vjerojatno i gori nego što ih prikazuje službena statistika, s obzirom na to da se ona temelji na registrima državnih institucija koji, međutim, nisu ažurirani. Naime, mnogi koji se isele iz Hrvatske ne odjavljuju ovdašnje prebivalište, barem ne odmah, nego tek nakon nekog vremena, kada vide kako su se snašli u novoj sredini. Stoga procjenjuju da je broj stanovnika Hrvatske već pao ispod četiri milijuna.
“S ovakvim prirodnim padom broja stanovnika, odnosno većim brojem umrlih nego rođenih, koji sad doseže oko 20.000, Hrvatska će u narednih pet godina izgubiti grad veličine Osijeka. To je strahovito brzo demografsko propadanje. Kada tome pridodamo i veliko iseljavanje, što je posljedica liberalizacije tržišta rada drugih članica Europske unije za hrvatske državljane, Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji”, ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji upozorava da je pandemija koronavirusa povećala broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj.
“Postajemo staro, ali siromašno društvo, za razliku od, recimo, Japana, koje je staro, ali bogato društvo”, poručuje Lovrinčević.
Demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta napominje da nas je već sada manje od četiri milijuna.
“Trebalo bi se okrenuti privlačenju ljudi koji su iz Hrvatske otišli posljednjih godina. Njih je lakše privući nego one koji su ranije otišli”, zaključuje za Index Čipin.
Sunčanije je na zapadu zemlje, dok istok i jug uglavnom prekrivaju oblaci. Lokalno još može pasti malo kiše.
U nastavku subote, uglavnom poslijepodne, lokalno pljuskova može biti u Gorskom kotaru, u Posavini, unutrašnjosti Dalmacije, navečer i na sjeveru zemlje i u središnjim predjelima.
Nedjelja će početi sunčano, no već tijekom prijepodneva s jugozapada će navirati oblaci, pri čemu će kiše i pljuskova biti pretežno duž Jadrana i uz Jadran.
Novi tjedan počet će nestabilno. U ponedjeljak ujutro će kiše i pljuskova biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran, no poslijepodne i šire, u većini krajeva štoviše, lokalno uz grmljavinu.
Od utorka će i osjetno zahladnjeti, kiša i pljuskovi bit će česti, lokalno i izraženiji.
Nestabilno vrijeme, kako trenutačno pokazuju prognostički materijali, zadržat će se barem do kraja tjedna.
Zagreb, 7. svibnja – Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri u Hrvatskoj, u partnerstvu s Hrvatskim Crvenim križem, s ponosom najavljuju šesnaesto izdanje nacionalne kampanje Hrvatska volontira. Kampanja se održava od 21. do 23. svibnja 2026. godine u sklopu obilježavanja Međunarodne godine volontera za održivi razvoj 2026. (IVY 2026), a usmjerena je na doprinos ciljevima održivog razvoja (SDGs). Tema ovogodišnjeg izdanja je „Volontiranje kao snaga održive zajednice“ i provodi se pod sloganom „Snaga koja povezuje“, uz poruku #HvalaŠtoSteTu.
Od 2011. godine, kampanja Hrvatska volontira podiže svijest o važnosti volontiranja i potiče građane na aktivno sudjelovanje u izgradnji solidarnijeg i povezanijeg društva. Volontiranje doprinosi ekonomskoj i društvenoj stabilnosti te jača otpornost zajednica, od podrške građanima i razvoja lokalnih inicijativa do djelovanja u kriznim situacijama. Ono poprima različite oblike, a ovom kampanjom želimo naglasiti da je svaki doprinos važan, bio on formalan, neformalan, digitalan ili temeljen na specifičnim vještinama.
“Cilj kampanje Hrvatska volontira koja se provodi već šesnaestu godinu za redom je uključiti sve građane jer svatko ima nešto za doprinijeti, bez obzirna na iskustvo. Želimo pokazati da volontiranje povezuje ljude, uklanja prepreke, jača solidarnost i gradi otpornije zajednice.” – poručuju iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2026. godinu Međunarodnom godinom volontera za održivi razvoj, a Hrvatski centar za razvoj volonterstva i Hrvatski Crveni križ imenovani su nacionalnom kontaktnom točkom za ovu važnu globalnu inicijativu, koja ističe ključnu ulogu volontera u razvoju održivijih i otpornijih zajednica.
U tom procesu mladi volonteri imaju važnu ulogu. Njihova energija i inovativnost ključni su za razvoj novih oblika solidarnosti, dok kroz volonterski angažman istovremeno razvijaju vlastite kompetencije i aktivno oblikuju zajednice u kojima žele živjeti. Volontiranje mladih nije samo ulaganje u budućnost već konkretan doprinos održivosti društva.
Zato, pozivamo sve građane i organizacije da nam se pridruže u ovogodišnjoj kampanji Hrvatska volontira i svoje volonterske aktivnosti prijave putem online platforme Volonteka najkasnije do 20. svibnja 2026. godine. Unesene aktivnosti bit će objedinjene i dostupne svim građanima na nacionalnoj razini, koji će se moći uključiti u akcije koje ih zanimaju i svojim angažmanom postati dio pozitivne promjene.
#HrvatskaVolontira #IVY2026 #VolunteerYear #SnagaVolonterstva #OdrživaZajednica #HvalaŠtoSteTu
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Umjereno do pretežno je oblačno u većem dijelu zemlje, mjestimice ima i magle. U nastavku petka rast će naoblaka s juga, treba računati na kišu i pljuskove, uglavnom u Dalmaciji, ali i na području Gorske Hrvatske, poslijepodne, te u Posavini, kasnije poslijepodne i navečer, pretežno.
U noći na subotu će se razvedravati.
U subotu će još u Dalmaciji uglavnom i na istoku zemlje biti oblačnije, pri čemu može pasti malo kiše još u noći i ujutro. Poslijepodne uz jači razvoj naoblake u unutrašnjosti lokalno može biti pljuskova.
Nedjelja će početi većinom sunčano, no s jugozapada će već prijepodne navirati oblaci, pri čemu se kiša i pljuskovi očekuju uglavnom duž Jadrana i u područjima uz Jadran pretežno.
S početkom novog tjedna stiže novo jače naoblačenje. Temperature će postupno padati.
ŠPICA!
PLANIRAJTE KUPOVINU NA VRIJEME / Ove nedjelje u Zadru rade sljedeće trgovine…
PROGNOZA / Izvadite natrag jakne, stiže zahladnjenje, kiša će padati danima
WHO: Potvrđeno šest slučajeva hantavirusa
HOTEL IADERA / U Zadar po prvi puta dolazi globalni mislioc Nassim Taleb, autor pojma „Crni labud“
FOTOGALERIJA S RIVE / Nekako s proljeća…
POZIV NA AUDICIJU / Traže se glasovi i lica za “Malog princa” i 66. Glazbene večeri u Sv. Donatu
PROGNOZA / Južina i mjestimice kiša sve do petka, vikend stabilniji uz više sunca
FOTOGALERIJA / Svečana akademija za 300 godina Arbanasa okupila brojne uzvanike u Zadru
ŽETVA MEDALJA / Fantastični rezultati AK Alojzije Stepinac u Makarskoj i Zare Silić u Splitu
VIDEO / Ovo su četiri alkoholna pića od kojih ćete imati najgori mamurluk, kaže liječnik
VIDEO / Jure Brkljača, ”Ne mogu pobjeći” – spot koji pretvara emociju u priču!
VIDEO / Mladi glazbenik Leo Rados predstavlja novi singl “Kako da vidim nju”
(FOTO/VIDEO) “JA SAM ZA PLES” / Poznati hit iz 80-tih na Libreto način!
VIDEO / Horor od 80 sekundi dostupan na YouTubeu prestravit će roditelje
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečana akademija za 300 godina Arbanasa okupila brojne uzvanike u Zadru
-
Tech3 dana prijeFOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Korlević: U vrijeme umjetne inteligencije moramo zadržati ljudskost, a u tome ćemo uspjeti čitanjem, suradnjom i kreativnošću
-
Tech3 dana prijeOD 13. DO 15. RUJNA / Infobip Shift 2026 dovodi Nvidiju i druge tehnološke gigante u Zadar
-
Hrvatska11 sati prijePROGNOZA / Izvadite natrag jakne, stiže zahladnjenje, kiša će padati danima