Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj rekordan broj umrlih, nikad manje rođenih. Demograf: Ovo je potpuni slom

Objavljeno

-

U prošloj godini u Hrvatskoj je sklopljeno najmanje brakova ikad, rođeno je manje djece nego prethodnih godina, a umrlo je najviše ljudi – pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Lani su sklopljena 15.163 braka, što je 23% manje nego godinu prije. Najveći razlog je korona. Svadbe su se otkazivale i odgađale od proljeća za jesen pa s jeseni na iduću godinu. 

Sve manje brakova u Crkvama

Korona je razlog i zašto se više ljudi vjenčalo pred matičarom, nego pred svećenikom. Životnih partnerstava više je nego u posljednjih pet godina, a brakova manje nego ikad. I 2019. bilo je više građanskih nego crkvenih vjenčanja, ali samo 50 više. Ove godine “Da” je pred matičarom reklo 2200 ljudi više. U doba epidemije tako je bilo jednostavnije. 

“Nekako je zadnjih godina trend da se povećava broj sklopljenih brakova u građanskom obliku. Za vrijeme lockdowna i onog perioda kada Crkve nisu sklapale brakove, mi smo ih sklapali. Broj je ovisio o odlukama Stožer, pa je u jednom trenutku bilo moguće da bude njih 5, pa 10 pa 15”, kazala je za RTL pomoćnica pročelnika za građanska stanja Asja Ettinger.

Lani je rođeno i 300 djece manje. Prema Ministarstvu uprave u 2019. rođeno je 36.553 djece, a 2020. 36.257. Sa svakim novim službenim podatkom, tonemo sve više i sve je gore, kaže demograf Šterc.

Najmanje rođenih, najviše umrlih i najveći prirodni pad

“Prošla godina je bila godina kada je u povijesti Hrvatske zabilježena najmanja rodnost, najveća smrtnost i najveći prirodni pad stanovništva. Prirodni pad stanovništva je na razini gotovo 21 tisuću osoba. Jest da je to potencirano virusnom krizom, činjenica je da bismo mi imali najveći prirodni pad i da nije bilo koronakrize”, rekao je demograf Stjepan Šterc.

Prema podacima Ministarstva uprave, u maticu umrlih lani je upisano 59.814 osoba. To je više mrtvih nego što je izbrojao Zavod za statistiku: prema njihovim podacima bilo ih je 56.677, što je 7,5% umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih za razdoblje 2015. − 2019.

U prosincu 2020. zabilježen je dosad najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednom mjesecu, odnosno bilo je 7395 umrlih. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec to je povećanje od 59,3% ili 2754 umrlih više.

“Mi godišnje gubimo devet tisuća učenika, svi negativni pokazatelji su tu i primjer smo jednog klasičnog demografskog sloma”, upozorava Šterc.

U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika

Trend depopulacije u Hrvatskoj se događa godinama. U samo sedam godina, od 2013., kada je ušla u EU, pa do kraja 2019., Hrvatska je ostala bez oko 200.000 stanovnika.

Prema tim podacima, Hrvatska je krajem 2012. godine, uoči pristupanja Uniji, imala nešto više od 4.26 milijuna stanovnika. Krajem 2019. godine imala je nešto manje od 4.06 milijuna stanovnika. 

Stručnjaci upozoravaju da su demografski pokazatelji vjerojatno i gori nego što ih prikazuje službena statistika, s obzirom na to da se ona temelji na registrima državnih institucija koji, međutim, nisu ažurirani. Naime, mnogi koji se isele iz Hrvatske ne odjavljuju ovdašnje prebivalište, barem ne odmah, nego tek nakon nekog vremena, kada vide kako su se snašli u novoj sredini. Stoga procjenjuju da je broj stanovnika Hrvatske već pao ispod četiri milijuna. 

“S ovakvim prirodnim padom broja stanovnika, odnosno većim brojem umrlih nego rođenih, koji sad doseže oko 20.000, Hrvatska će u narednih pet godina izgubiti grad veličine Osijeka. To je strahovito brzo demografsko propadanje. Kada tome pridodamo i veliko iseljavanje, što je posljedica liberalizacije tržišta rada drugih članica Europske unije za hrvatske državljane, Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji”, ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji upozorava da je pandemija koronavirusa povećala broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj. 

“Postajemo staro, ali siromašno društvo, za razliku od, recimo, Japana, koje je staro, ali bogato društvo”, poručuje Lovrinčević. 

Demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta napominje da nas je već sada manje od četiri milijuna. 

“Trebalo bi se okrenuti privlačenju ljudi koji su iz Hrvatske otišli posljednjih godina. Njih je lakše privući nego one koji su ranije otišli”, zaključuje za Index Čipin.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

BLAGDAN JE VELIKE GOSPE Evo što katolici danas slave…

Objavljeno

-

By

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan koji se danas tradicionalno obilježava diljem Hrvatske. Mnoštvo vjernika hodočastit će u marijanska svetišta.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvu svog uskrsnulog sina Isusa Krista. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju, drugi je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest su je zazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa ako danas, primjerice, nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Bernardić najavio osnivanje stranke: Bit ćemo iznenađenje na izborima

Objavljeno

-

Davor Bernardić, saborski zastupnik Kluba Socijaldemokrata, najavio je razvoj udruge Socijaldemokrati u relevantnu političku stranku lijevog centra, ustvrdivši da će ova opcija na sljedećim parlamentarnim izborima biti iznenađenje.

Na konferenciji za novinare u prostorijama Udruge Socijaldemokrati grada Zagreba u naselju Špansko, Bernardić je rekao da udruga stalno privlači nove članove te ih trenutno na razini Hrvatske ima oko dvije tisuće. U Zagrebu ih ima više od tisuću u 13 od ukupno 17 gradskih četvrti.

“Cilj nam je do kraja ljeta imati formiranu organizaciju u svim gradskim četvrtima. Udruga Socijaldemokrati uskoro će prerasti u relevantnu u političku stranku na lijevom centru, to je naš cilj”, izjavio je Bernardić.

Na tome će, kaže, raditi u idućim mjesecima, i  “udrugu pretočiti u snažnu političku opciju u Hrvatskoj koja će na prostoru lijevog centra biti realan, značajan i relevantan politički faktor. “Bit će utočište za ljude koji su obespravljeni, potlačeni, diskriminirani”, dodao je.

“Mislim da ćemo na sljedećim parlamentarnim izborima biti opcija koja će biti iznenađenje. To vam sad jamčim i za to garantiram”, poručio je Bernardić.

Tomašević se ne snalazi najbolje, Zagrebom se upravlja sporije i netransparentnije

Poseban je naglasak političkoga programa Socijaldemokrata rješavanje problema Zagreba, s ciljem razvoja grada “po mjeri čovjeka, s transparentnom, efikasnom gradskom upravom”, rekao je. Smatra kako je prvih godinu dana aktualne gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, pokazalo da se “ne snalazi najbolje”.

Tomaševiću zamjera da se odluke donose sporo i gradom se loše upravlja, a kao primjer je naveo činjenicu da je nakon godine dana imenovano tek nekoliko novih gradskih pročelnika. Tvrdi da se nisu promijenili ni dobavljači ni način na koji se troši novac.

“Gradom se upravlja sporije i netransparentnije i opći je dojam da grad stoji”, ustvrdio je Bernardić.

Kao odgovor Socijaldemokrata na aktualna poskupljenja goriva predstavio je prijedlog smanjenja cijene pokaza ZET-za zaposlene na 100 kuna te za umirovljenike, đake i studente na 50 kuna mjesečno, kako bi se građane potaklo da više koriste javni gradski prijevoz. Trošak ove mjere mogao bi biti nekoliko desetaka milijuna kuna što po njegovom mišljenju za ZET, koji trenutno dobiva 700 milijuna kuna iz gradskoga proračuna, predstavlja prihvatljiv manjak koji se može nadoknaditi.

Tajnik Udruge Socijaldemokrata Domagoj Prica ključan politički potencijal vidi u tome što udruga “već i prije formiranja političke stranke ima najjači oporbeni klub zastupnika u saboru”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hoće li zbog goriva rasti cijene usluga taksija?

Objavljeno

-

By

Inflacijski val zahvatio je i taksi prijevoznike. Rast cijene goriva, koje čini najveći udio troškova kod taksista, utjecao je na povećanje cijena usluga prijevoza. To je odmah utjecalo na pad potražnje, no taksisti polažu nade u turiste. Posljednjih godina oni su se često žalili na apsurdne cijene taksi prijevoza. Ove godine većina koncesionara uskladila je cjenike pa neugodnih iznenađenja, barem za sada, ne bi trebalo biti.

Taksisti prate rast cijena energenata i kažu da će se prilagođavati njima.   

– Tržište je strašno nepredvidljivo i nepouzdano, svaki dan se dogodi nešto novo što dovodi do povećanja troškova, do povećanja cijena, inflacije, svega. Naša glavna sirovina je gorivo, a gorivo je zbilja otišlo jako, jako visoko i ići će još, i stoga smo bili primorani dići cijene, kaže Ivana Šimundić Vulin, voditeljica korporativnih komunikacija taksi službe.   

Već su početkom travnja bili prisiljeni povećati cijene za 15 posto. Inače, kažu, ne bi preživjeli na tržištu.

– Prije je prosječna cijena vožnje u Zagrebu bila 50 kuna, sad je to nekih 57-58 kn. Dakle, imali smo na umu naše potrošače, naše korisnike, naravno, kako je i nas zadesila inflacija, tako je zadesila i sve i tako je taj porast bio minimalan da bismo i mi na neki način mogli donekle pokriti svoje troškove, kaže Šimundić Vulin.  

– Tu pokušavamo pronaći nekakav balans s nekakvim minimalnim povećanjem cijena koje bi ipak koliko toliko pratilo ovaj trend rasta cijena općenito na malo. A imamo jednu postojanu klijentelu, kaže vozač taksija Davor Stiplošek.    

U Zagrebu se nadaju da će im sezonu, unatoč poskupljenju taksi usluga, poboljšati turisti. 

– Zamjetno je da je veći broj turista u gradu, što opet ide u prilog nama, tako da očekujem da ćemo i tu pronaći nekakav izlaz iz ove situacije u kojoj se nalazimo, kaže Stiplošek.   

– Sezona nam je uvijek jaka. Nije samo kod nas, bit će i na Jadranu dosta jaka. Imamo dosta suradnje s hotelima i putničkim agencijama dolje, kaže Šimundić Vulin, ali dodaje da jedna sezona ne može spasiti cijelu godinu.

Splitski taksisti također se nadaju radnom ljetu, unatoč divljanju cijena energenata. Turisti su im, kažu, najčešći klijenti tijekom ljeta. 

– Konkretno, kod nas je start otišao tri kune gore, a kilometar jednu kunu i tu smo smatrali da je to jedan dobar balans. Opet da i ljudima bude to prihvatljivo, ali da mi pokrijemo tu razliku u gorivu jer mi konkretno cijene nismo mijenjali pet godina otkako smo krenuli s radom, a sad kad odvrtite malo film unazad – to je nekih šest kuna razlike po litri od onda do danas, kaže Tonći Bratošević, voditelj pozivnog centra taksi službe. 

– Taksi prijevoz nije subvencioniran niti od jedne lokalne samouprave niti države, to su sve privatni poduzetnici i svoje troškove moraju sami podmirivati. Sadašnja cijena nije se mijenjala zadnjih 10 godina, tako da će morati biti nekakav porast blagi porast za građane, kaže Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika Split.

U Dubrovniku za sada ne planiraju dizati cijene usluge. No, sve ovisi o budućim cijenama goriva. 

Ako to pođe u nebo onda ćemo sigurno morati jer, evo, sad su troškovi rasli do 40 posto, kaže Miše Miloslavić, predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik. 

– Naše su cijene od 2015. iste, znači cijena kilometra je 9 kuna, cijena starta je 29 kuna, kaže Aljoš Brković, potpredsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika.  

Slično razmišljaju i u Splitu.

– Ako dođe do onoga ne daj Bože što govore da će biti 20 kuna, onda je jedna to skroz druga priča i naše cijene će ići, ali gledajte malo – mi smo u inflaciji, rastu cijene svega, kaže Bratošević.

Cijene goriva nisu jedini problem. Održavanje automobila također im predstavlja velik trošak.

– Općenito svi proizvodi su poskupili tako i vozila koja se moraju servisirati, radovi su poskupili općenito, derivati, općenito i ulja, rezervni dijelovi, sve je to otišlo u nebo. Tako da nije tu samo pitanje goriva, tu su i ostali pokretni troškovi koji su također poskupjeli, tako da je neminovno podizanje cijena, kaže Topić. 

I dok cijene usluga nezaustavljivo rastu u svim sektorima, taksisti pomno kalkuliraju hoće li tijekom ljetne sezone podići cijene i koliko. Iako turisti često ne mogu bez njihove usluge, domaći potrošači svjesni velikog rasta cijena goriva ipak će dva puta razmisliti hoće li pozvati taksi. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu