Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Svečana akademija za 300 godina Arbanasa okupila brojne uzvanike u Zadru

Objavljeno

-

U svečanoj dvorani Sveučilište u Zadru održana je svečana akademija povodom 300. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar, događaj koji je okupio brojne uzvanike iz političkog, kulturnog i društvenog života Hrvatske, Albanije i Kosova.

Obraćajući se nazočnima gradonačelnik Šime Erlić istaknuo je kako je cijela godina u Zadru posvećena obilježavanju velike obljetnice Arbanasa te podsjetio na bogat program znanstvenih, kulturnih, društvenih i sportskih događanja kojima se slavi njihova povijest i doprinos gradu.

„Arbanasi su neraskidivo oblikovali povijest i sadašnjost našega grada“, rekao je Erlić, naglasivši njihov doprinos u glazbi, kulturi, obrazovanju, sportu i politici, ali i veliku žrtvu koju su podnijeli u Domovinskom ratu.

Posebno se osvrnuo na poznata imena zadarske i hrvatske glazbene i sportske scene, istaknuvši kako bi bez arbanaškog doprinosa i Zadar, i Dalmacija, ali i cijela Hrvatska bili drukčiji i siromašniji.

„Kao Grad iznimno smo ponosni na naše Arbanase, njihovu povijest, kulturu i tradiciju. Važno je da tu baštinu čuvamo i prenosimo najmlađima kako bi i buduće generacije nastavile obogaćivati naš grad“, poručio je gradonačelnik zahvalivši svima koji sudjeluju u organizaciji programa obilježavanja 300. obljetnice.

U ime Zadarske županije okupljenima se obratio župan Josip Bilaver koji je naglasio kako je povijest čovječanstva ujedno i povijest migracija te kako primjer Arbanasa pokazuje da integracija može biti uspješna i obostrano obogaćujuća.

„Došavši na područje Zadarske županije Arbanasi su vrlo brzo pokazali da su vrijedni radnici te su, dobivši zemlju, dobili i priliku stvoriti ovdje svoj novi dom“, rekao je Bilaver.

Naglasio je kako su se Arbanasi postupno prilagodili novoj sredini, integrirali u društvo i narod, a pritom uspjeli očuvati vlastitu tradiciju, jezik i kulturu.

Prisjetio se i riječi pokojnog književnika i hrvatskog branitelja Ivica Matešić Jeremija koji je duhovito znao reći kako su „Arbanasi postali Hrvati i prije Hrvata“, ocijenivši da ta rečenica najbolje oslikava arbanaško domoljublje i povezanost s hrvatskim narodom.

„Upravo su Arbanasi možda najbolji primjer kako je moguće potpuno se integrirati u novu zajednicu, a istovremeno ne dopustiti nestanak tradicije koju baštine“, istaknuo je župan.

Dodao je kako su Arbanasi danas jedan od najprepoznatljivijih i najprivlačnijih dijelova Zadra te zajednica koja svojim radom aktivno sudjeluje u javnom životu grada i županije – od kulture i znanosti do sporta, gospodarstva i politike.

Na kraju je zahvalio svima koji ulažu trud u očuvanje arbanaškoga jezika, glazbenog izričaja i kulture te svim Arbanasima čestitao blagdan Gospe Loretske – Zonja Jon.

Okupljenima se uz ostale obratio i rektor Sveučilišta u Zadru  Josip Faričić istaknuvši kako je povijest Arbanasa neodvojiv dio šire mediteranske i jadranske povijesti susreta, razmjene i prožimanja kultura. Naglasio je da je identitet ovog dijela Jadrana nezamisliv bez Arbanasa i njihove prisutnosti u Zadru, Zemuniku i okolnim mjestima.

„Arbanasi su bili suputnici, a kada je trebalo i supatnici svih stanovnika ovoga kraja. Srce Zadrana ujedno je i srce Arbanasa“, poručio je rektor, dodajući kako arbanaški kraj, njegove kale, Kolovare i Bregdetti predstavljaju „dragulje zadarske krune“. Posebno je pozvao na očuvanje baštine, prostora i autentičnog identiteta grada. „Dosta je aluminija, stabla i betona, a više prostora treba posvetiti istinskim ljepotama našega grada“, zaključio je Faričić.

Svečanosti su nazočili i veleposlanica Republike Albanije Donika Hoxha, veleposlanik Republike Kosovo Martin Berishaj te izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Veleposlanica Albanije Nj.e.  Donika Hoxha govorila je o važnosti očuvanja identiteta i tradicije unutar zajednica koje su se kroz povijest integrirale u nova društva, istaknuvši kako je upravo zadarska sredina omogućila Arbanasima da sačuvaju vlastitu posebnost.

„Integracija tijekom koje se sačuva vlastita osobnost govori o zdravom i otvorenom društvu“, poručila je, dodajući kako zajednički jadranski prostor povezuje Albaniju, Hrvatsku i Italiju te kako se povijest Arbanasa ne može odvojiti od europske povijesti.

Veleposlanik Kosova istaknuo je povijesnu povezanost hrvatskog i albanskog naroda.

„Zadarski Arbanasi dokaz su da čovjek, kada dobije priliku, zna tu priliku pretvoriti u doprinos zajednici“, poručio je Nj.e,  Martin Berishaj .

Ministar Glavina naglasio je kako je arbanaški identitet duboko utkan u hrvatsku povijest i identitet.

„Nema naše povijesti i uspjeha bez Arbanasa. Vrijednost nije ni u betonu ni u materijalnom, nego u ljudima i autentičnosti koju baštinimo“, rekao je ministar, dodajući kako upravo arbanaška zajednica pokazuje koliko je važno živjeti i prenositi vlastitu tradiciju budućim generacijama.

Bogatim programom obilježavanja Arbanaška je zajednica tako, uz visoke predstavnike albanske zajednice iz Kosova i Albanije te brojne prijatelje i uzvanike, proslavila 300 godina života u Zadru, ali i odala priznanje svojim istaknutim i zaslužnim sumještanima.

Kroz povijest Arbanasi su bili svjedoci i sudionici brojnih političkih i društvenih promjena -od vremena mletačke vlasti koja ih je naselila na zadarsko područje, preko austrijske uprave, razdoblja talijanske i jugoslavenske vlasti pa sve do Domovinskog rata i stvaranja moderne hrvatske države. Svako od tih razdoblja ostavilo je trag u njihovom identitetu, ali nije narušilo snažan osjećaj pripadnosti zajednici i gradu u kojem žive već tri stoljeća.

U povodu velike obljetnice tijekom cijele godine održat će se više od 65 kulturnih, umjetničkih, znanstvenih i društvenih programa koji će dodatno predstaviti bogatu arbanašku baštinu i njezin doprinos Zadru i Hrvatskoj. Središnji dio proslave održava se ove nedjelje, na blagdan Gospe Loretske – Zonja Jon, zaštitnice Arbanasa.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Sunčan i topao početak listopada, za vikend promjena temperature

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

ZADAR – Petak donosi pretežno vedro i sunčano vrijeme. Jutro je ugodno, a tijekom dana temperatura će rasti prema 25 do 27 °C. Na Jadranu će puhati slaba do umjerena bura, pod Velebitom ujutro mjestimice i jaka, dok će poslijepodne vjetar okretati na sjeverozapadni i jugozapadni. DHMZ jutros za zadarsko područje bilježi vedro vrijeme.

Subota će također biti vrlo ugodna, većinom sunčana i suha, uz temperature na srednjem Jadranu oko 24 do 26 °C. Kiša se zasad ne očekuje, pa će prvi dio vikenda imati gotovo ljetni karakter.

U nedjelju slijedi postupna promjena. I dalje će biti dosta sunca, ali će se osjetiti prodor svježijeg zraka, osobito navečer i tijekom noći. Početkom sljedećeg tjedna dnevne temperature na zadarskom području trebale bi se spustiti prema približno 20 do 22 °C, dok će jutra biti znatno svježija.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje danas će biti pretežno sunčano. U unutrašnjosti je ujutro mjestimice moguća kratkotrajna magla. Najniže jutarnje temperature kreću se od 3 do 8 °C, dok je na moru uglavnom između 12 i 17 °C. Najviša dnevna temperatura bit će između 22 i 27 °C.

Stabilno, suho i uglavnom sunčano vrijeme zadržat će se i tijekom većeg dijela vikenda. Razlika između jutarnjih i dnevnih temperatura u unutrašnjosti bit će prilično izražena – jutra svježa, a dani ugodno topli. Na Jadranu će biti toplije, uz obilje sunca.

Početkom idućeg tjedna očekuje se osjetno svježije vrijeme, posebno u jutarnjim satima, dok će na obali zahlađenje biti blaže. Dakle, pred nama je još nekoliko vrlo ugodnih i sunčanih dana, ali ljetne temperature postupno će ustupiti mjesto primjerenijem listopadskom vremenu.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Prijem studenata na Sveučilištu u Zadru: “Ne dopustite da vam digitalna komunikacija zamijeni ljudski susret”

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je dočekana nova generacija studenata prijediplomskih te integriranih prijediplomskih i diplomskih studija. Studente jednopredmetnih, a zatim i dvopredmetnih studija u Svečanoj dvorani dočekali su rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić te voditeljica Studentske referade Emilija Matassi Botunac.

Živo je bilo i prije samog ulaska, budući da su na rivi i ispred sveučilišne zgrade studente dočekali njihovi stariji kolege i djelatnici, koji su im na štandovima i uz pomoć brošura predstavili rad Studentske referade, Studentskog savjetovališta, Centra za tjelovježbu i studentski sport te Ureda za međunarodnu suradnju. Također je bio postavljen info-punkt s ciljem informiranja brucoša i pomoći u snalaženju prvoga dana na Sveučilištu u Zadru.

Studentica četvrte godine pedagogije i anglistike Lana Čular novim je kolegama prenijela svoje iskustvo studiranja te ih pozvala da budu otvoreni prema novim iskustvima i upoznavanju kolega sa svih odjela.

– Tijekom studiranja imala sam priliku zakoračiti i izvan onoga što sam u početku zamišljala kao svoj studentski put. Prošlu sam akademsku godinu bila studentska pravobraniteljica, kroz što sam upoznala jednu drugačiju stranu studentskog života – onu u kojoj ne učimo samo iz knjiga i predavanja, nego i kroz komunikaciju, odgovornost, pomaganje drugima i zauzimanje za ono što nam je važno. Nemojte se bojati pitati, upoznavati nove ljude, uključivati se u aktivnosti i prihvaćati prilike koje vam se možda na prvi pogled čine izvan vaše zone komfora. Ponekad upravo iz tih malih koraka nastanu najljepša prijateljstva, iskustva i uspomene. Želim vam da tijekom studiranja ne pronađete samo znanje i akademski uspjeh, nego i ljude uz koje ćete rasti, stvari koje ćete voljeti raditi i trenutke kojih ćete se jednog dana s osmijehom prisjećati – poželjela im je Lana.

Rektor Faričić studente je upoznao s bogatom poviješću akademske tradicije u Zadru, u kojem je visoko školstvo započelo još 1396. godine osnutkom Studium generale. Obnovljeno Sveučilište u Zadru osnovano je 2002. godine, nastavljajući bogatu tradiciju Filozofskoga fakulteta, a obuhvaća 28 sveučilišnih odjela iz različitih područja znanosti.

– Sveučilište nisu prvenstveno zgrade u kojima ćete slušati predavanja. Nisu to ni pravilnici, studijski programi, ispiti i ECTS bodovi. Sveučilište čine ljudi. Čine ga studenti i nastavnici, znanstvenici, umjetnici i stručni djelatnici, ali i odnosi koji među njima nastaju. Zato bih vam danas posebno poručio: upoznajte ljude. Razgovarajte sa svojim kolegicama i kolegama. Priđite nastavnicima. Postavljajte pitanja. Uključite se u studentske udruge, sport, kulturne aktivnosti, znanstvene projekte i međunarodne razmjene. Iskoristite mogućnosti koje vam pružaju Erasmus+, europska sveučilišna alijansa EU-CONEXUS, koja okuplja devet europskih sveučilišta, i naši brojni međunarodni partneri – rekao je rektor Faričić.

Sveučilište nije mjesto na kojem trebaju naučiti samo što misliti, nego prije svega kako misliti: kako razlikovati činjenicu od mišljenja, dokaz od pretpostavke, argument od manipulacije, znanje od privida znanja. To je danas možda važnije nego ikada.

– Umjetna inteligencija učinila je još jedan veliki korak. Ona vam može u nekoliko trenutaka pronaći podatke, sažeti tekst, prevesti ga, predložiti rješenje nekog problema, napisati računalni kod ili ponuditi nacrt seminarskoga rada. Koristite te mogućnosti. Bilo bi pogrešno zatvarati oči pred tehnologijom koja će obilježiti vaše profesionalne i privatne živote. Ali koristite je razborito. Umjetna inteligencija može vam pomoći da brže dođete do informacije. Ne smije vas osloboditi potrebe da tu informaciju razumijete. Može vam predložiti odgovor. Ne smije vas osloboditi odgovornosti da provjerite je li odgovor točan. Može sastaviti tekst. Ali ne bi smjela umjesto vas oblikovati vaše mišljenje. I možda najvažnije: ne dopustite da vam digitalna komunikacija zamijeni ljudski susret – poručio je rektor Faričić.

U glazbenom dijelu programa nastupili su Tajna Zorica, Marino Perović i Dražen Habuš. Nakon prijema u Svečanoj dvorani uslijedili su prijemi po odjelima te prvi odlasci na ručak u studentske menze.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) Otvorena izložba “Neosvojeni Zadar – Bitka za grad 1991.”: Oživljena sjećanja na ratne dane

Objavljeno

-

By

„Neosvojeni Zadar – Bitka za grad 1991.“ – izložba je o jednom gradu u izvanrednim okolnostima, ali prije svega je priča o ljudima koji su ga obranili

U okviru obilježavanja 35. obljetnice Dana obrane Zadra u Narodnom muzeju Zadar danas je otvorena izložba „Neosvojeni Zadar – Bitka za grad 1991.“, posvećena obrani Zadra tijekom 1991. godine i događajima koji su obilježili jedan od najtežih perioda u novijoj povijesti grada.

“35 godina od obrane grada jedan je veliki događaj, iako mi u kontinuitetu obilježavamo svaku obljetnicu. Ova izložba pokrenuta je još početkom ove godine s izložbom Da se ne zaboravi, i još tada smo krenuli s prikupljanjem građe. Ovdje smo prezentirali dio građe, a autorica, viša kustosica Ivana Dražić sve je spojila u jednu prekrasnu priču.”, kazao je Marin Ćurković, ravnatelj Narodnog muzeja Zadar te dodao kako je ove temelj priče o osnivanju Spomen sobe te osnivanja Muzeja Domovinskog rata. 

Autorica izložbe istaknula je kako je izložbom htjela upravo prikazati kroz što su prolazili Zadranke i Zadrani te prikazati dio tog ambijenta kroz simboliku bojišnice, ali i samog civilnog života. 

“Naši branitelji su bili na prvim crtama, ali su iza sebe imali obitelji, i svi su bili pod stresom rata. Tu vidimo kroz velik broj karata i u kakvoj nam se situaciji nalazio grad. Primjerice, na pragovima Stanova bile su vojarne, neprijatelji su nam bili prozor do prozora. S druge strane smo pokušali danas dočarati što se događa s tim prostorima i kako taj prostor danas diše s gradom i s novim sadržajima. Imamo i kronološki dio onoga što se događalo krajem rujna i početkom listopada u našem gradu. Slobodno nam donesete i ono što vi imate doma, ne samo vojne nego i civilne predmete koji su se koristili kako bi se preživjele stresne situacije,”, istaknula je autorica izložbe. 

Dožupan zadarski Robertino Dujela naglasio je kako će dio sjećanja ove izložbe biti utkan u Spomen sobu i Muzej Domovinskog rata.  

Gradonačelnik Šime Erlić naglasio je kako hrabrost hrvatskih branitelja i dobrovoljaca da obrani grad nije mjerljiva s ni s čim.

“Bili smo grad bez vode i bez struje, što dovoljno govori o tipu agresije kakvoj je Zadar bio izložen. Njihova intencija bila je da Hrvatsku presiječe na pola, ali u tome nisu uspjeli.  Naš grad branili su branitelji, ali i civili, od liječnika, vatrogasaca, profesora. Zadar je preživio i obranio se i na tim temeljima izgradio današnji suvremeni grad. Ova izložba, 35 godina poslije, nije samo još jedna nova izložba, već je početak jedne nove stranice u memoriji grada. Sjećanja ostaju, ali sjećanja su i činjenice. Muzej služi tome da ta sjećanja i te priče može staviti u javni prostor i zauvijek sačuvati kao u vremenskoj kapsuli. Izložba je temelj i početak koji gradimo zajedno sa Županijom oko uspostave Spomen sobe i Muzeja. Ključne stvari ispričane su kroz priču branitelja i naših sugrađanka i sugrađana.”, kazao je gradonačelnik Erlić.  

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu