Hrvatska
Razvrgava se svaki treći brak u Hrvatskoj, četvrtina manje vjenčanja
U Hrvatskoj se najviše djece rađa u ljetnim mjesecima, rekorder je rujan. Najviše djece rođene izvan bračne zajednica ima Međimurska županija, a prosječna dob majki koje rode prvo dijete u posljednjih tridesetak godina porasla je s 24 na 29 godina. Svaki treći brak završi razvodom, a najviše brakova razvrgne se oko 15. godine zajedničkog života.
Neki su to od podataka koje je objavio Državni zavod za statistiku o prirodnom kretanju stanovnika.
Najviše djece rađa se ljeti
U 2020. ukupno je rođeno 35.987 djece, 290 manje nego u prethodnoj godini.
Usporedbe radi, 2012. godine rođeno je 41.771 dijete i od tada broj stalno pada.
Sve županije imale su negativan prirodni prirast.
Najveći udio izvanbračne djece zabilježen je u Međimurskoj županiji, 480 na tisuću stanovnika, što se može objasniti time što u toj županiji živi oko 10.000 pripadnika romske nacionalne manjine koji rijetko u matičnim uredima sklapaju bračne zajednice, a najmanji je u Požeško-slavonskoj županiji, 138. U Gradu Zagrebu je 207 izvanbračne djece na tisuću rođenih. Za cijelu Hrvatsku prosjek je 22,8 posto.
Najviše djece rađa se od srpnja do rujna. Najmanje djece rođeno je u travnju.
Prije pedesetak godina prosječna dob majki s prvom bebom bila je 22 godine, sad je 29,4.
Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je 51,3 muške i 48,7 ženske djece.
Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2020. najviše bilo prvorođene djece, 44,2 posto, drugorođene 33,9, trećerođene 13,7, a četvrtorođene i višerođene 7,1 posto, prenosi Večernji list.
U 2020. umrle su 57.023 osobe, što je 10,1 posto više nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta iznosila je 14,1. Muškarci su u prosjeku umirali sa 73,8 godina, a žene s 80,7 godina. Umrlo je 142 dojenčadi, a promatrajući smrtnost beba u duljem razdoblju, uočava se znatan pad. Prije pedesetak godina broj umrle dojenčadi bio je čak 41 na tisuću živorođenih, a preklani četiri, što se može zahvaliti napretku medicine i boljoj zdravstvenoj skrbi.
Ženici u brak s 31 godinu
Sklopljeno je 15.196 brakova, što je 23,1 posto manje nego u 2019. Usporedbe radi, 2016. ih je sklopljeno 20.467. Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, dok je u 2020. prosječna starost nevjeste iznosila 29,1 godinu, a ženika 31,6 godina, izračunali su u DZS-u.
Od ukupnog broja sklopljenih brakova u građanskom obliku sklopljeno ih je njih 57,7 posto, a 42,3 posto u vjerskom obliku.
Pravomoćno su razvedena 5153 braka. Broj razvedenih brakova na tisuću sklopljenih iznosio je čak 339. U 42 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece. Najviše uzdržavane djece rođene u braku koji se raspao povjereno je na čuvanje i odgoj ženi, 82,7 posto, mužu je povjereno 11,1 posto, a oboma šest posto, prenosi Večernji list.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




