Hrvatska
Razvrgava se svaki treći brak u Hrvatskoj, četvrtina manje vjenčanja
U Hrvatskoj se najviše djece rađa u ljetnim mjesecima, rekorder je rujan. Najviše djece rođene izvan bračne zajednica ima Međimurska županija, a prosječna dob majki koje rode prvo dijete u posljednjih tridesetak godina porasla je s 24 na 29 godina. Svaki treći brak završi razvodom, a najviše brakova razvrgne se oko 15. godine zajedničkog života.
Neki su to od podataka koje je objavio Državni zavod za statistiku o prirodnom kretanju stanovnika.
Najviše djece rađa se ljeti
U 2020. ukupno je rođeno 35.987 djece, 290 manje nego u prethodnoj godini.
Usporedbe radi, 2012. godine rođeno je 41.771 dijete i od tada broj stalno pada.
Sve županije imale su negativan prirodni prirast.
Najveći udio izvanbračne djece zabilježen je u Međimurskoj županiji, 480 na tisuću stanovnika, što se može objasniti time što u toj županiji živi oko 10.000 pripadnika romske nacionalne manjine koji rijetko u matičnim uredima sklapaju bračne zajednice, a najmanji je u Požeško-slavonskoj županiji, 138. U Gradu Zagrebu je 207 izvanbračne djece na tisuću rođenih. Za cijelu Hrvatsku prosjek je 22,8 posto.
Najviše djece rađa se od srpnja do rujna. Najmanje djece rođeno je u travnju.
Prije pedesetak godina prosječna dob majki s prvom bebom bila je 22 godine, sad je 29,4.
Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je 51,3 muške i 48,7 ženske djece.
Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2020. najviše bilo prvorođene djece, 44,2 posto, drugorođene 33,9, trećerođene 13,7, a četvrtorođene i višerođene 7,1 posto, prenosi Večernji list.
U 2020. umrle su 57.023 osobe, što je 10,1 posto više nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta iznosila je 14,1. Muškarci su u prosjeku umirali sa 73,8 godina, a žene s 80,7 godina. Umrlo je 142 dojenčadi, a promatrajući smrtnost beba u duljem razdoblju, uočava se znatan pad. Prije pedesetak godina broj umrle dojenčadi bio je čak 41 na tisuću živorođenih, a preklani četiri, što se može zahvaliti napretku medicine i boljoj zdravstvenoj skrbi.
Ženici u brak s 31 godinu
Sklopljeno je 15.196 brakova, što je 23,1 posto manje nego u 2019. Usporedbe radi, 2016. ih je sklopljeno 20.467. Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, dok je u 2020. prosječna starost nevjeste iznosila 29,1 godinu, a ženika 31,6 godina, izračunali su u DZS-u.
Od ukupnog broja sklopljenih brakova u građanskom obliku sklopljeno ih je njih 57,7 posto, a 42,3 posto u vjerskom obliku.
Pravomoćno su razvedena 5153 braka. Broj razvedenih brakova na tisuću sklopljenih iznosio je čak 339. U 42 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece. Najviše uzdržavane djece rođene u braku koji se raspao povjereno je na čuvanje i odgoj ženi, 82,7 posto, mužu je povjereno 11,1 posto, a oboma šest posto, prenosi Večernji list.
Hrvatska
PROGNOZA / Velika promjena vremena: Stižu minusi, snijega će biti u nizinama diljem zemlje
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem unutrašnjosti Hrvatske, vedro duž obale, osobito sjevernog i srednjeg dijela Jadrana, dok na krajnjem jugu čak ima slabe oborine. U nastavku srijede također će u južnim predjelima mjestimice još biti kiše, krajem dana i u noći i drugdje duž obale.
Četvrtak donosi češću oborinu, lokalno i izraženiju duž Jadrana i uz Jadran, osobito navečer i tijekom noći, kad slijedi jače pogoršanje diljem zemlje.
U petak diljem zemlje kiša, pljuskovi s grmljavinom, mjestimice izraženiji, na kopnu snijeg, čak i u nizinama, osobito zapadne unutrašnjosti, navečer i u noći na subotu i u središnjim predjelima.
Subota će biti prva zimska, u unutrašnjosti će padati snijeg, puhat će jak vjetar sjevernog smjera, osobito pod Velebitom, gdje će biti i olujne bure.
Tek u nedjelju postupno smirivanje vremena. Jutro će biti hladno, osobito u gorskim predjelima, oko -5 stupnjeva.
Hrvatska
PROGNOZA / Zimski uvjeti: Snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici, otežava i jak vjetar
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima još u mnogim predjelima, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici, HAK upozorava na zimske uvjete na cestama i obveznu zimsku opremu.

U nastavku utorka još treba računati na snijeg i mjestimice izraženije pljuskove s grmljavinom, osobito u Dalmaciji. Poslijepodne će se oblaci postupno razilaziti. Puhat će jaka i olujna bura, pod Velebitom na udare orkanska.
Srijeda donosi povoljnije prilike, uglavnom suhe, uz promjenjivu naoblaku. U Dalmaciji će lokalno biti pljuskova.
Četvrtak donosi češću oborinu, osobito duž Jadrana i uz Jadran, gdje mjestimice može biti izraženijih pljuskova s grmljavinom, osobito navečer. Kasnije navečer jače pogoršanje vremena diljem zemlje.
Petak će biti uglavnom oblačan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice izraženijim. U gorju će padati snijeg, no očekuje se mjestimice i u nizinama, osobito zapadne unutrašnjosti.
Subota također donosi nepovoljne prilike, prave zimske, obilnu oborinu mjestimice, kišu, snijeg u gorju, ali bijele pahulje moguće su i u nizinama zapadne i središnje unutrašnjosti.
U nedjelju postupno smirivanje.
Hrvatska
NAJTUŽNIJI DANI / Dan sjećanja na žrtve Škabrnje i Vukovara
Uz Vukovar i Škabrnja će danas obilježiti 34. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.
Toga dana mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.
Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i BiH.
Do središta sela i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.






