Connect with us

Hrvatska

U SVIM ŽUPANIJAMA MANJI BROJ STANOVNIKA! DZS objavio podatke Popisa prema narodnosti, vjeri, državljanstvu

Objavljeno

-

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64%.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Podaci

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27%, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Prema materinskom jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28 784.

Po vjeri

Katolici – 3.057.735 – 78,97%
Ostali kršćani – 186.960 – 4,83%
Pravoslavci – 128.395 – 3,32%
Muslimani – 50.981 – 1,32%
Protestanti – 9.956 – 0,26%
Židovi – 573 – 0,01%
Istočne religije – 3,392 – 0,09%
Ostale religije, pokreti i svjetonazori – 37.066 – 0,96%
Agnostici i skeptici – 64.961 – 1,68%
Nisu vjernici i ateisti – 182.188 – 4,71%
Ne izjašnjavaju se – 66.581 – 1,72%
Nepoznato – 83.045 – 2,14%

Podaci muškarci – žene

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%.

Po narodnosti:

Hrvati – 3.567.614 – 91,63%
Bošnjaci – 24.131 – 0,62%
Romi – 17.980 – 0.46%
Srbi – 123.892 – 3,20%

U Zagrebu je ukupno 767.131 stanovnik, od čega 358.616 muškaraca i 408.515 žena.

Zagreb po narodnosti

Hrvati – 717.526 – 93,53%
Bošnjaci – 6.566 – 0,86%
Romi – 2.167 – 0,28%
Srbi – 12.034 – 1,57%

Podaci iz 2011.

MUŠKARCI – 2 066 335
ŽENE – 2 218 554

Ukupno: 4 284 889

PREMA STAROSTI

0 – 14 – 15,2 %
15 – 64 – 67, 1 %
65 + – 17,7 %

Muškarci

0 – 14 – 16, 2 %
15 – 64 – 69, 5 %
65 + – 14,3 %

Žene

0 – 14 – 14,3 %
15 – 64 – 64,8 %
65 + – 20,9 %

NARODNOST:

Hrvati – 3 874 321 – 90,42 %
Srbi – 186 633 – 4,36 %
Bošnjaci – 31 479 – 0,73 %
regionalna pripadnost – 27 225 – 0,64 %
Talijani – 17 807 – 0,42 %
Albanci – 17 513 – 0,41 %
Romi – 16 975 – 0,40 %
Mađari – 14 048 – 0,33 %
Slovenci – 10 517 – 0,25 %
Česi – 9 641 – 0,22 %
Slovaci – 4 753 – 0,11 %
Crnogorci – 4 517 – 0,11 %
Makedonci – 4 138 – 0,10 %
Nijemci – 2 965 – 0,07 %

MATERINSKI JEZIK:

hrvatski – 4 096 305 – 95,6 %
srpski – 52 879 – 1,23 %
talijanski – 18 573 – 0,43 %
albanski – 17 069 – 0,40 %
bosanski – 16 856 – 0,39 %
romski – 14 369 – 0,34 %mađarski – 10 231 – 0,24 %

VJERSKA PRIPADNOST:

katolici – 3 697 143 – 86,28 %
pravoslavci – 190 143 – 4,44 %
nisu vjernici i ateisti – 163 375 – 3,81 %
ne izjašnjavaju se – 93 018 – 2,17 %
muslimani – 62 977 – 1,47 %
agnostici i skeptici – 32 518 – 0,76 %
protestanti – 14 653 – 0,34 %

ZAGREB – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI

Hrvati – 735 824 – 93,14 %
Srbi – 17 526 – 2,22 %
Bošnjaci – 8 119 – 1,03 %
Albanci – 4 292 – 0,54 %
Romi – 2 755 – 0,35 %

VUKOVAR – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI

Hrvati – 57,37 %
Srbi – 34,87 %
Rusini – 1,59 %
Mađari – 1,25 %

Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva

Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu. Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.

Hrvatska je, prema prvim podacima koje je DZS objavio 14. siječnja, u zadnjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva.

Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.

To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.

U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled popisa stanovništva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

PANDEMIJA “Koje su to osobine pojedinca koje mu omogućuju da izbjegne zarazu 2 godine?”

Objavljeno

-

By

Epidemiolog Bernard Kaić gostovao je u Newsroomu i komentirao epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

“Ovo je peti val, koji traje već dugo. Negdje tijekom ljeta izgledalo je kao da će krenuti prema dolje, što i jest. Ipak, posljednjih nekoliko tjedana je na istoj razini. Tako da ne možemo reći da broj oboljelih pada, zapravo možemo očekivati da će rasti najesen”, rekao j

Kako navodi, puno je faktora koji utječu na širenje virusa. “Omikron varijanta, koja je dominantna, više je zarazna od prethodnih. Kod velikog dijela cijepljenih cjepivo ih nije štitilo od omikrona. Tako da mislim da je to kombinacija veće zaraznosti i novih varijanti”, rekao je.

“Vidimo da je ipak više oboljelih među necijepljenima, ali i da od blagih oblika bolesti cjepivo i ne štiti, ali itekako je efektivno u zaštiti od težih oblika. Dugo nismo radili procjene djelotvornosti, ali kada se usporedi udio cijepljenih među teško oboljelima, vidi se da je ipak manji udio nego u općoj populaciji”, rekao je.

Kaže da je veoma neobično da je nekome uspjelo izbjeći zarazu nakon dvije godine. “Koje su to osobine pojedinca koje mu omogućavaju da ne razvije simptome nakon zaraze? To je nejasno. Ima puno nelogičnosti kod korone”, rekao je.

“Četvrta doza za starije od 80 preporučena je jer su istraživanja pokazala da ljudima nakon četiri ili pet mjeseci ponovo raste rizik od teškog oblika bolesti. Preporuka za starije od 60 došla je krajem ljeta. Ipak, za mlađe od 60 godina bez kroničnih bolesti, i dalje nema dokaza da je četvrta doza potrebna”, rekao je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OD SUTRA! Na snazi novi Cjenik poštanskih usluga u unutarnjem prometu

Objavljeno

-

By

Od sutra, 1. listopada 2022. na snagu stupa novi Cjenik poštanskih usluga u unutarnjem prometu. Slijedom odobrenja HAKOM-a, cijena usluge slanja pisma do 50 grama te razglednica i čestitaka iznosit će 3,55 kuna, odnosno 0,47 eura prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450 kuna za 1 euro). Povećanje cijene iznosi 25 lipa, odnosno 3 eurocenta.

Cijena poštanskih usluga u Hrvatskoj i dalje je među najnižima u Europskoj uniji. Prosječna cijena slanja najjeftinije pismovne pošiljke u zemljama Europske unije je 0,93 eura, a samo tri zemlje nude jeftiniju uslugu od Hrvatske – Bugarska, Cipar i Malta (tablica u prilogu).

Hrvatska pošta pristupila je Etičkom kodeksu za transparentno uvođenje eura čime se obvezala na transparentno poslovanje u procesu uvođenja eura, bez neopravdanog povećanja cijena. Ovo povećanje cijena ponajprije je vezano uz rast cijena energenata koji izravno utječe na rast operativnih troškova tvrtke. Troškovi goriva čine znatan dio troškova obavljanja osnovne djelatnosti, a porasli su čak 40%. Kako bi se u takvim uvjetima održala postojeća visoka kvaliteta usluge, Hrvatska pošta morala je korigirati cijene usluga.

Uz uslugu slanja pisma mase do 50 grama vezana je i cijena dopunske usluge povratnica, koja od 1. listopada također iznosi 3,55 kuna (0,47 eura). Kako se cijena sudskih pismena sastoji od cijene preporuke i cijene povratnice, i cijena slanja sudskog pismena uvećana je za 25 lipa, tj. 3 eurocenta.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlače se napolitanke s polica dućana! Pronađena salmonela

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Državni inspektorat Republike Hrvatske izvijestio je u petak da se povlači proizvod Tastino napolitanke s kremom okusa lješnjaka XXL, 1000g, LOT broja i roka trajanja do 19. 8. 2023. zbog prisutnosti bakterije Salmonella Typhimurium u proizvodu.

Proizvod nije u skladu s europskom Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane. Obavijest o povlačenju odnosi se isključivo na spomenuti proizvod.

Proizvođač je Pak Rampart d.o.o. iz Visokog u Bosni i Hercegovini, a na hrvatsko tržište stavlja ga tvrtka Lidl Hrvatska na čijoj se stranici mogu vidjeti detaljniji podatci o povlačenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu