Connect with us

Hrvatska

U SVIM ŽUPANIJAMA MANJI BROJ STANOVNIKA! DZS objavio podatke Popisa prema narodnosti, vjeri, državljanstvu

Objavljeno

-

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64%.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Podaci

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27%, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Prema materinskom jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28 784.

Po vjeri

Katolici – 3.057.735 – 78,97%
Ostali kršćani – 186.960 – 4,83%
Pravoslavci – 128.395 – 3,32%
Muslimani – 50.981 – 1,32%
Protestanti – 9.956 – 0,26%
Židovi – 573 – 0,01%
Istočne religije – 3,392 – 0,09%
Ostale religije, pokreti i svjetonazori – 37.066 – 0,96%
Agnostici i skeptici – 64.961 – 1,68%
Nisu vjernici i ateisti – 182.188 – 4,71%
Ne izjašnjavaju se – 66.581 – 1,72%
Nepoznato – 83.045 – 2,14%

Podaci muškarci – žene

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%.

Po narodnosti:

Hrvati – 3.567.614 – 91,63%
Bošnjaci – 24.131 – 0,62%
Romi – 17.980 – 0.46%
Srbi – 123.892 – 3,20%

U Zagrebu je ukupno 767.131 stanovnik, od čega 358.616 muškaraca i 408.515 žena.

Zagreb po narodnosti

Hrvati – 717.526 – 93,53%
Bošnjaci – 6.566 – 0,86%
Romi – 2.167 – 0,28%
Srbi – 12.034 – 1,57%

Podaci iz 2011.

MUŠKARCI – 2 066 335
ŽENE – 2 218 554

Ukupno: 4 284 889

PREMA STAROSTI

0 – 14 – 15,2 %
15 – 64 – 67, 1 %
65 + – 17,7 %

Muškarci

0 – 14 – 16, 2 %
15 – 64 – 69, 5 %
65 + – 14,3 %

Žene

0 – 14 – 14,3 %
15 – 64 – 64,8 %
65 + – 20,9 %

NARODNOST:

Hrvati – 3 874 321 – 90,42 %
Srbi – 186 633 – 4,36 %
Bošnjaci – 31 479 – 0,73 %
regionalna pripadnost – 27 225 – 0,64 %
Talijani – 17 807 – 0,42 %
Albanci – 17 513 – 0,41 %
Romi – 16 975 – 0,40 %
Mađari – 14 048 – 0,33 %
Slovenci – 10 517 – 0,25 %
Česi – 9 641 – 0,22 %
Slovaci – 4 753 – 0,11 %
Crnogorci – 4 517 – 0,11 %
Makedonci – 4 138 – 0,10 %
Nijemci – 2 965 – 0,07 %

MATERINSKI JEZIK:

hrvatski – 4 096 305 – 95,6 %
srpski – 52 879 – 1,23 %
talijanski – 18 573 – 0,43 %
albanski – 17 069 – 0,40 %
bosanski – 16 856 – 0,39 %
romski – 14 369 – 0,34 %mađarski – 10 231 – 0,24 %

VJERSKA PRIPADNOST:

katolici – 3 697 143 – 86,28 %
pravoslavci – 190 143 – 4,44 %
nisu vjernici i ateisti – 163 375 – 3,81 %
ne izjašnjavaju se – 93 018 – 2,17 %
muslimani – 62 977 – 1,47 %
agnostici i skeptici – 32 518 – 0,76 %
protestanti – 14 653 – 0,34 %

ZAGREB – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI

Hrvati – 735 824 – 93,14 %
Srbi – 17 526 – 2,22 %
Bošnjaci – 8 119 – 1,03 %
Albanci – 4 292 – 0,54 %
Romi – 2 755 – 0,35 %

VUKOVAR – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI

Hrvati – 57,37 %
Srbi – 34,87 %
Rusini – 1,59 %
Mađari – 1,25 %

Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva

Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu. Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.

Hrvatska je, prema prvim podacima koje je DZS objavio 14. siječnja, u zadnjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva.

Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.

To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.

U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled popisa stanovništva.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nestabilno, ali sve toplije. Temperature bi mogle rasti i do 36 stupnjeva

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Iako mjestimice ima povećane naoblake, čak i magle, osobito na kopnu, u većini krajeva utorak je počeo barem dijelom sunčano.

nastavku dana, većinom poslijepodne, lokalno može biti kiše i pljuskova s grmljavinom, pretežno u unutrašnjosti i na krajnjem jugu. Prema večeri će sa sjeverozapada rasti naoblaka.

Srijeda također neće biti posve stabilna. U kopnenim krajevima poslijepodne lokalno može biti pljuskova.

Nestabilno vrijeme nastavit će se i u drugom dijelu tjedna. Četvrtak će biti uglavnom sunčan, no poslijepodne u unutrašnjosti postoji mogućnost za lokalne pljuskove.

petak bi oborina uglavnom trebala izostati u većini krajeva, što vrijedi i za subotu i za nedjelju. Vikend će biti većinom stabilan, bit će vruće u mnogim krajevima, moguće i vrlo vruće. Temperatura bi lokalno mogla dosegnuti i 36 stupnjeva.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Tek ćemo kratko predahnuti, evo kad stiže novo pogoršanje vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević

Razvedrilo se u većem dijelu zemlje, stoga je jutros na mjestima u unutrašnjosti prilično svježe. Temperatura je tek 3.4 stupnjeva u Crnom Lugu u Gorskom kotaru, primjera radi.

Na moru puše jaka bura, olujna na udare pod Velebitom, stoga su na snazi i zabrane za pojedine skupine vozila na cestama u priobalju. Mjestimice ima i magle, stoga se vozače poziva na oprez.

U nastavku petka bit će vjetrovito, osobito u prvom dijelu dana, dok će poslijepodne bura slabjeti i okretati na sjeverozapadnjak. Dan će biti u znaku pretežno sunčanog vremena. 

Subota će također biti u znaku sunčanog vremena, tek bi mjestimice poslijepodne u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili kakav prolazni pljusak. Temperature će porasti. 

Nedjelja donosi nestabilnije prilike, barem u drugom dijelu dana. Poslijepodne će se jače naoblačiti sa sjevera, uz kišu, pljuskove i grmljavinu, koji bi u noći na ponedjeljak lokalno mogli biti i izraženiji.

Novi tjedan će, dakle, isto početi nestabilno.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Iako u mnogim predjelima ima umjerene pa i povećane naoblake, dijelom je sunčano u većini predjela.

U nastavku petka treba računati na porast naoblake, lokalno kišu i pljuskove s grmljavinom, oko sredine dana i poslijepodne, najprije na zapadu zemlje, kasnije i drugdje u unutrašnjosti.

Navečer i u noći na subotu na istoku unutrašnjosti lokalno može biti izraženijih pljuskova s grmljavinom. Nestabilnosti će biti i duž obale, češće na sjevernom dijelu. Pritom vjetar prolazno može pojačati, sjevernog smjera u drugom dijelu dana. 

Subota ujutro će još biti kišovita na istoku unutrašnjosti, zatim ponovno sredinom dana i poslijepodne treba računati lokalno na pljuskove u grmljavinu, ali izglednije duž Jadrana i uz Jadran.

Nedjelja će biti pretežno sunčana i uglavnom suha. Tek rijetko gdje na kopnu može biti pljuskova sredinom dana i poslijepodne. Temperature u postupnom porastu. 

Novi tjedan počet će također nestabilno.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu