Connect with us

Hrvatska

U SVIM ŽUPANIJAMA MANJI BROJ STANOVNIKA! DZS objavio podatke Popisa prema narodnosti, vjeri, državljanstvu

Objavljeno

-

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64%.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Podaci

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27%, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Prema materinskom jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28 784.

Po vjeri

Katolici – 3.057.735 – 78,97%
Ostali kršćani – 186.960 – 4,83%
Pravoslavci – 128.395 – 3,32%
Muslimani – 50.981 – 1,32%
Protestanti – 9.956 – 0,26%
Židovi – 573 – 0,01%
Istočne religije – 3,392 – 0,09%
Ostale religije, pokreti i svjetonazori – 37.066 – 0,96%
Agnostici i skeptici – 64.961 – 1,68%
Nisu vjernici i ateisti – 182.188 – 4,71%
Ne izjašnjavaju se – 66.581 – 1,72%
Nepoznato – 83.045 – 2,14%

Podaci muškarci – žene

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%.

Po narodnosti:

Hrvati – 3.567.614 – 91,63%
Bošnjaci – 24.131 – 0,62%
Romi – 17.980 – 0.46%
Srbi – 123.892 – 3,20%

U Zagrebu je ukupno 767.131 stanovnik, od čega 358.616 muškaraca i 408.515 žena.

Zagreb po narodnosti

Hrvati – 717.526 – 93,53%
Bošnjaci – 6.566 – 0,86%
Romi – 2.167 – 0,28%
Srbi – 12.034 – 1,57%

Podaci iz 2011.

MUŠKARCI – 2 066 335
ŽENE – 2 218 554

Ukupno: 4 284 889

PREMA STAROSTI

0 – 14 – 15,2 %
15 – 64 – 67, 1 %
65 + – 17,7 %

Muškarci

0 – 14 – 16, 2 %
15 – 64 – 69, 5 %
65 + – 14,3 %

Žene

0 – 14 – 14,3 %
15 – 64 – 64,8 %
65 + – 20,9 %

NARODNOST:

Hrvati – 3 874 321 – 90,42 %
Srbi – 186 633 – 4,36 %
Bošnjaci – 31 479 – 0,73 %
regionalna pripadnost – 27 225 – 0,64 %
Talijani – 17 807 – 0,42 %
Albanci – 17 513 – 0,41 %
Romi – 16 975 – 0,40 %
Mađari – 14 048 – 0,33 %
Slovenci – 10 517 – 0,25 %
Česi – 9 641 – 0,22 %
Slovaci – 4 753 – 0,11 %
Crnogorci – 4 517 – 0,11 %
Makedonci – 4 138 – 0,10 %
Nijemci – 2 965 – 0,07 %

MATERINSKI JEZIK:

hrvatski – 4 096 305 – 95,6 %
srpski – 52 879 – 1,23 %
talijanski – 18 573 – 0,43 %
albanski – 17 069 – 0,40 %
bosanski – 16 856 – 0,39 %
romski – 14 369 – 0,34 %mađarski – 10 231 – 0,24 %

VJERSKA PRIPADNOST:

katolici – 3 697 143 – 86,28 %
pravoslavci – 190 143 – 4,44 %
nisu vjernici i ateisti – 163 375 – 3,81 %
ne izjašnjavaju se – 93 018 – 2,17 %
muslimani – 62 977 – 1,47 %
agnostici i skeptici – 32 518 – 0,76 %
protestanti – 14 653 – 0,34 %

ZAGREB – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI

Hrvati – 735 824 – 93,14 %
Srbi – 17 526 – 2,22 %
Bošnjaci – 8 119 – 1,03 %
Albanci – 4 292 – 0,54 %
Romi – 2 755 – 0,35 %

VUKOVAR – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI

Hrvati – 57,37 %
Srbi – 34,87 %
Rusini – 1,59 %
Mađari – 1,25 %

Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva

Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu. Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.

Hrvatska je, prema prvim podacima koje je DZS objavio 14. siječnja, u zadnjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva.

Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.

To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.

U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled popisa stanovništva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DO 15. TRAVNJA 2026. / Od danas vrijede zimski uvjeti na cestama, podsjećamo što sve morate imati

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Od danas je na snazi obavezno korištenje zimske opreme vozila. Obveza traje do 15. travnja sljedeće godine, i to na zimskim dionicama javnih cesta u Hrvatskoj.

U navedenom razdoblju obaveza uporabe zimske opreme odnosi se na dionice autocesta i većine državnih cesta koje se nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Obaveza uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga RH.

Odluku možete detaljno istražiti OVDJE.

Novčane kazne za prekršitelje

Novčanom kaznom u iznosu od 660 do 1990 eura kaznit će se pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama koristi vozilo koje nema propisanu zimsku opremu. Za taj prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 190 do 660 eura i odgovorna osoba u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Vozači koji upravljaju vozilom bez propisane zimske opreme platit će kaznu od 130 eura.

Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kreće cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kreće bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah prekine vožnju ili nastavi vožnju na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno odnosno da upotrijebi zimsku opremu.

Policijski službenik koji je isključio vozilo iz prometa vozaču će privremeno oduzeti registarske pločice.

Ako vozač postupi suprotno naredbi policijskog službenika (odnosno pokuša vozilom upravljati iako je isključeno iz prometa), kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 390 do 920 eura uz određivanje tri negativna prekršajna boda i izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom na rok od najmanje šest mjeseci ako je prekršaj počinjen drugi put odnosno najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći i svaki sljedeći put.

javne ceste
Ministarstvo prometa

Znate li što znači imati zimsku opremu? 

Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cesti, zimska oprema za motorna vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone uključuje:

⦁ zimske pneumatike (M+S, M. S., M&S ili 3PMSF) na svim kotačima ili
⦁ ljetne pneumatike s najmanjom dubinom profila od 4 mm na svim kotačima, uz obavezne lance za snijeg ili uređaje za povećanje prianjanja kotača za površinu po kojoj se vozilo kreće, koji se postavljaju na pogonske kotače.

Za vozila kategorije M i N čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tone zimska oprema podrazumijeva:

⦁ zimske pneumatike (M+S, M. S., M&S ili 3PMSF) na pogonskim kotačima ili
⦁ lance za snijeg ili uređaje namijenjene za povećanje prianjanja kotača za površinu po kojoj se vozilo kreće, koji se postavljaju na pogonske kotače.

Autobusi također moraju imati zimske pneumatike (M+S, M. S., M&S ili 3PMSF) na pogonskim kotačima ili lance za snijeg odnosno uređaje za povećanje prianjanja kotača za površinu po kojoj se vozilo kreće, koji se postavljaju na pogonske kotače. Lanci i uređaji moraju biti tipno odobreni.

Napominjemo da se pneumatici s čavlima ne smiju koristiti na vozilima.

Važno je obratiti pažnju da pneumatici:

⦁ moraju odgovarati i dimenzijama koje je odobrio proizvođač
⦁ moraju biti namijenjeni za vožnju brzinom koja je jednaka ili veća od najveće brzine kojom se vozilo može kretati odnosno od najveće brzine koju dozvoljava ograničivač brzine ugrađen na to vozilo
⦁ moraju izdržati najveće dopušteno osovinsko opterećenje vozila: na istoj osovini vozila moraju biti jednaki po obliku šara gazne površine, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske/ljetne), konstrukciji (radijalne/dijagonalne itd.) i marki/tipu.

Vožnja s upaljenim svjetlima

Podsjećamo i na odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojom je propisano da za vrijeme vožnje danju na motornim vozilima od 1. studenog do 31. ožujka sljedeće godine moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

UOBIČAJEN TREND / U kojoj hrvatskoj županiji je najskuplje živjeti?

Objavljeno

-

By

Pad cijena potrošačkih košarica drugi mjesec zaredom uobičajen je trend nakon završetka turističke sezone kada u priobalnim županijama slabi potražnja i stabiliziraju se maloprodajne cijene hrane i higijenskih proizvoda. Na prvo mjesto po skupoći u listopadu izbila je Požeško-slavonska županija koja je tako iza sebe ostavila Dubrovačko-neretvansku županiju.

Temeljna prehrambeno-higijenska košarica u listopadu je blago pojeftinila u odnosu na rujan, pokazuje redovito mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Četveročlana obitelj za najskromniju prehranu i higijenske potrepštine u listopadu je prosječno trebalo 483,56 eura, što je 2,62 eura manje nego mjesec ranije (−0,54 %). Najskuplja košarica zabilježena je u Požeško-slavonskoj županiji (494,42 eura), a najpovoljnija u Sisačko-moslavačkoj (476,82 eura). Razlika između najskuplje i najjeftinije iznosi 17,60 eura.

Za tročlanu obitelj prosječna cijena osnovne košarice iznosila je 384,29 eura (−1,95 eura). U Požeško-slavonskoj županiji koštala je 392,69 eura, dok je u Sisačko-moslavačkoj bila 379,13 eura, što znači da razlika među županijama iznosi 13,56 eura.

Samci su u listopadu za osnovne prehrambene i higijenske potrepštine trebali 248,70 eura, odnosno 0,72 eura manje nego mjesec prije. Najskuplja košarica za jednočlano kućanstvo bila je u Požeško-slavonskoj županiji (253,57 eura), a najpovoljnija u Brodsko-posavskoj (245,12 eura), što čini razliku od 8,45 eura.

Raznovrsnija prehrana također neznatno jeftinija

Standardna prehrambeno-higijenska košarica, koja uključuje raznovrsniju prehranu i širi izbor higijenskih proizvoda, u listopadu je također zabilježila blagi pad cijena. Za četveročlanu obitelj iznosila je 718,90 eura, što je 3,77 eura manje nego u rujnu (−0,52 %). Tročlana obitelj trebala je 573,82 eura (−2,88 eura), a samac 325,14 eura (−1,14 eura).

Knežević: Velik trošak za tako malu košaricu

“Iako su košarice neznatno pojeftinile, još uvijek su to preveliki iznosi koje potrošači trebaju izdvojiti svaki mjesec, a da se ne mogu pohvaliti kako su puno toga kupili. Potrošači nam se javljaju s informacijama o cijenama koje su porasle zbog poskupljenja plina i struje. Na to smo upozoravali kada je premijer najavio smanjenje subvencija i poskupljenje plina i struje. Zato željno očekujemo najavljeni Vladin paket dodatnih proizvoda sa ograničenim cijenama i dodatno smanjivanje nekih ograničenih cijena”, komentira predsjednica HUZP-a Ana Knežević.

“Analiza pretraga pokrenutih na našem portalu pokazuje da potrošači najviše provjeravaju i uspoređuju cijene deterdženata za strojno pranje posuđa i rublja, ali i cijene mesa i mesnih prerađevina pa je za zaključiti da im ti artikli predstavljaju veliko opterećenje pri planiranju mjesečnog budžeta”, kaže Siniša Domislović, developer portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova, pa se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.

Koliko.hr - potrošačka
Koliko.hr

Što sadrži standardna košarica?

U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Temelji se na navikama i potrebama hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode. Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. Tu su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Koliko.hr - potrošačka košarica
Koliko.hr

Kako se računa?

Obje se košarice računaju za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Vedro uz more, sivo u unutrašnjosti. Promjena vremena stiže krajem tjedna

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Utorak je duž obale počeo vedro uz slabu do umjerenu buru. Na kopnu je sasvim druga slika – tmurno i maglovito uz mjestimice vlažne kolnike zbog rosulje.

Nastavak dana nosi nam slične vremenske prilike.

Na Jadranu lijepo i sunčano uz maksimalnu temperaturu između 17 i 20 Celzijevih stupnjeva. Na kopnu će ujutro i prijepodne biti puno magle i niskih oblaka, a sredinom dana i poslijepodne sunčana razdoblja su moguća i u dijelu kopnene Hrvatske gdje se magla uspije razići. Temperatura u unutrašnjosti ostaje između 6 i 12 stupnjeva. Vjetar na kopnu slab, dok će duž obale puhati slaba do umjerena bura i sjeverozapadnjak.

I sljedeća dva dana na Jadranu pretežno sunčano, a kopneni krajevi i dalje će imati dosta magle i niskih oblaka koji se mjestimice mogu zadržati veći dio dana.

Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati sve do petka kad bi trebala krenuti južina koja će i kopnenim krajevima donijeti višu temperaturu.

Krajem tjedna moguća je i kiša, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, a u nedjelju i drugdje. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu