Connect with us

Svijet

Ruski proračunski prihod od nafte i plina drastično porastao

Objavljeno

-

Ruski proračunski prihod od prodaje nafte i plina iznosio je u razdoblju od siječnja do kolovoza 7,6 bilijuna rubalja (76,2 milijarde dolara) i bio je veći za 56,2 posto nego lani, objavilo je ministarstvo financija, uz podignute procjene prihoda od izvoza u cijeloj 2024. godini. Skok prihoda uglavnom je rezultat viših cijena, navodi ministarstvo u izvješću objavljenom krajem prošlog tjedna, dodavši da bi se povoljni trend trebao nastaviti i u rujnu, citira ruska novinska agencija TASS.

„Prihod od nafte i plina bio je na razini koja je nadmašila njegov bazni obujam, a u skladu s parametrima prognoze društveno-ekonomskog razvoja, trebao bi ga nadmašiti i u narednim mjesecima”, stoji u izvješću. Proračunski prihod od ostalih sektora porastao je u razdoblju od siječnja do kolovoza za 27,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosio je 15,47 bilijuna rubalja.

Prihod od poreza na rad, uključujući PDV, uvećan je za 15,5 posto i premašio je planiranu razinu, dodaje se.

Višak prihoda od nafte i plina bit će uplaćen u državni stabilizacijski fond i moći će se koristiti u manje povoljnom gospodarskom okruženju, napominju.

Ruski proračun bilježio je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci deficit od 331 milijardu rubalja, pokazuju preliminarni podaci.

Proračunski prihod iznosio je 23,029 bilijuna rubalja i bio je veći za 35,5 posto nego lani. Rashod je pak porastao za 22,2 posto, na 23,360 bilijuna rubalja.

Podignuta procjena
Rusko ministarstvo gospodarstva podiglo je istodobno prognozu prihoda od izvoza nafte i plina u ovoj godini za 17,4 milijarde dolara u odnosu na dosadašnjih 239,7 milijardi dolara, zahvaljujući pozitivnijim cjenovnim prognozama, citira Reuters dokument u koji je dobio uvid.

Izvoz nafte trebao bi u ovoj godini dosegnuti 239,9 milijuna metričkih tona, što odgovara 4,8 milijuna barela dnevno. Prošle godine Rusija je izvezla 238,3 milijuna tona nafte.

Ministarstvo je podiglo procjenu prosječne izvozne cijene ruske nafte u ovoj godini za pet dolara u odnosu na travanjsku prognozu, na 70 dolara po barelu. Lani iznosila je u prosjeku 64,5 dolara po barelu.

Podigli su i procjene cijene prirodnog plina za prodaju europskim i kineskim kupcima, izvijestio je Reuters, ne navodeći brojke.

Podignute procjene cijena znače i veći proračunski prihod, za 13 milijardi dolara, blizu razine od 240 milijardi dolara. U 2025. trebao bi se spustiti na 236,5 milijardi dolara, procjenjuju u ministarstvu.

Revidirane procjene pokazuju da bi ruska proizvodnja nafte u ovoj godini trebala pasti na 521,3 milijuna tona, s 529,6 milijuna tona u 2023. U idućoj godini trebala bi se dodatno smanjiti, na 518,6 milijuna tona.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Tonči

    9. rujna 2024. at 16:46

    SLAVA UKRAJINI! SLAVA HEROJIMA!

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

WHO: Potvrđeno šest slučajeva hantavirusa

Objavljeno

-

By

Do 8. svibnja potvrđeno je šest slučajeva hantavirusa od osam sumnjivih slučajeva prijavljenih nakon izbijanja zaraze na kruzeru MV Hondius u Atlantskom oceanu, objavila je u petak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

“Do 8. svibnja ukupno je prijavljeno osam slučajeva, uključujući tri smrtna slučaja (stopa smrtnosti od 38 posto). Šest slučajeva laboratorijski je potvrđeno kao infekcija hantavirusom, a svi su identificirani kao posljedica virusa Anda, za koji se zna da se prenosi između ljudi”, navodi se u priopćenju WHO-a. Dodaje se i da se druga dva slučaja smatraju „vjerojatnim“.

Do danas, napominje WHO, četiri pacijenta su trenutno hospitalizirana. Jedan je na intenzivnoj njezi u Johannesburgu u u Južnoafričkoj Republici , dva su u različitim bolnicama u Nizozemskoj i jedan u Zürichu u Švicarskoj.

WHO je pojasnio i da je osoba koja se liječi u bolnici u Düsseldorfu u Njemačkoj testirana negativno te se “stoga više ne smatra slučajem“.

Kruzer MV Hondius, koji je putovao iz Argentine za Zelenortske Otoke, u središtu je međunarodne pozornosti otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su tri putnika umrla i da se sumnja da su bili zaraženi hantavirusom.

Nastavi čitati

Svijet

Koje europske zemlje imaju najzdraviju vodu iz slavine?

Objavljeno

-

By

Ilustracija: Swanky Fella on Unsplash

Podzemna voda jedan je od najugroženijih resursa u cijeloj EU. Više od 20 posto podzemnih voda u cijelom bloku je u lošem kemijskom stanju, što znači da su štetne tvari, poput žive, kadmija i drugih, iznad razina propisanih Okvirnom direktivom EU o vodama, navodi Europska agencija za okoliš.

Pritisku pridonose ogromni društveni i ekološki troškovi obrade za piće i sanitaciju. Smatra se da samo obrada nitrata, koji se često nalaze u gnojivima, EU košta čak 320 milijardi eura godišnje. Ograničenje EU-a je 50 miligrama po litri, ali prema Europskoj komisiji, ta je razina prekoračena na 14% europskih mjernih stanica za podzemne vode.

Tko ima najzdraviju vodu iz slavine?

Međutim, čini se da su ogromna europska ulaganja u sanitaciju podzemnih voda učinkovita. Devetnaest od 20 zemalja s najboljom sanitacijom i pitkom vodom na svijetu su europske. Prema podacima Indeksa ekološke učinkovitosti, Japan je jedina iznimka, piše Euronews.

Finska, Island, Nizozemska, Norveška, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo postigli su savršenih 100 bodova za zaštitu ljudskog zdravlja od nesigurne pitke vode i sanitacije. Najgore stope na kontinentu zabilježene su u Moldaviji (50 bodova), Gruziji (51,7) i Albaniji (54,1), a tri zemlje EU također su među najnižih 10 mjesta u Europi: Latvija (59,10), Litva (58,40) i Rumunjska (56).

Osim toga, postojećim zakonodavstvom EU pomno prati svoje vodne resurse. U siječnju 2022. godine usvojen je prvi popis za praćenje pitke vode s ciljem praćenja razine beta-estradiola i nonilfenola – dvaju spojeva koji ometaju endokrini sustav i oponašaju, blokiraju ili ometaju hormone u tijelu.

Koliko je zabrinjavajuće onečišćenje podzemnih voda u EU?

Unatoč tome, kemikalije u podzemnim vodama i dalje su problem, posebno s obzirom na to da podzemne vode opskrbljuju otprilike 25% poljoprivrednog navodnjavanja i 65% pitke vode u EU.

“Oko 80 posto svih otpadnih voda diljem svijeta ulazi u vodene površine bez pročišćavanja”, kažu istraživači iz Water Atlasa, indeksa čistoće podzemnih voda koji je stvorio njemački think tank Heinrich Böll Foundation. “Ideja da će se rijeke same čistiti ubrzo se pokazala kao iluzija: rijeke i jezera postala su smrdljive, otrovne septičke jame”, dodaju.

Water Atlas mapirao je podzemne vode s dobrim i lošim kemijskim stanjem u Europi, na temelju standarda EU Direktive o vodama.

Rezultati u nekim zemljama su zabrinjavajući. U Luksemburgu 79% mapiranih podzemnih voda nije postiglo dobro kemijsko stanje u 2025., 55% u Češkoj, 41% u Belgiji i 40% u Njemačkoj, piše Euronews.

Pesticidi ostaju jedna od glavnih prijetnji kvaliteti vode. Na primjer, trifluoroctena kiselina (TFA) otkrivena je u 94% od 36 uzoraka vode iz slavine prikupljenih u 11 zemalja EU, prema Water Atlasu.

Mnogi pesticidi također sadrže PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari, poznate i kao kemikalije zauvijek), koje su otkrivene na 23 000 lokacija diljem Europe. Farmaceutski spojevi – s više od 175 identificiranih u europskim podzemnim vodama – i mikroplastika predstavljaju dodatne pritiske na okoliš.

Nastavi čitati

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu