Connect with us

Svijet

Rusija planira upravljati dalekometnim dronovima iz Bjelorusije

Objavljeno

-

Prošlog tjedna Rusija je pojačala napade projektilima i dronovima na Ukrajinu. Gotovo 400 dronova dugog dometa i deseci projektila gađali su civilna područja diljem Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno upozorio je da će Rusija dodatno intenzivirati takve napade gradnjom novih baza za dalekometne dronove u Bjelorusiji. Zelenski je na platformi X naveo da su ukrajinske vlasti razgovarale s partnerima o ruskim napadima dronovima i odnosima Rusije i Bjelorusije. Također je upozorio da se Bjelorusija, država koja granički članicom NATO-a i EU-a Poljskom, “sve više uključuje u ruski rat” te da bi europske zemlje trebale biti na oprezu.

Gradnja kopnenih baza za upravljanje dalekometnim dronovima
Prema izvješću Reutersa, Rusija planira izgraditi četiri kopnene stanice za upravljanje dronovima dugog dometa u Bjelorusiji. Zelenski je dodao da je ukrajinska obavještajna služba otkrila kako “Rusija namjerava nastaviti koristiti teritorij Bjelorusije i privremeno okupirani teritorij Ukrajine za izgradnju kopnenih stanica za upravljanje dronovima dugog dometa”.

Ako Rusija provede planove o otvaranju tih baza u Bjelorusiji, to neće biti prvi put da dvije zemlje blisko surađuju tijekom ruske invazije na Ukrajinu. Od početka invazije u veljači 2022. bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko otvorio je vrata ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i ruskim snagama.

Suradnja Rusije i Bjelorusije traje od početka invazije
Na početku rata bjeloruske vlasti dopustile su Rusiji da s njihovog teritorija izvodi raketne napade na Ukrajinu. Bjelorusija je služila i kao logistička baza za ruske snage, gdje su se vojnici i oprema prebacivali iz Rusije prije napada na sjever Ukrajine.

Kako je rat odmicao, Rusija je smanjila fizičku prisutnost na teritoriju Bjelorusije. Ipak, Putin i dalje vidi Lukašenka kao ključnog saveznika te nastoji izvršiti pritisak na njega kako bi pružio veću pomoć Ruskoj Federaciji.

Rusija jača vojnu prisutnost, ali Bjelorusija ne šalje vojnike
Iako Bjelorusija nije poslala svoje vojnike u rat u Ukrajini, dvije zemlje provele su niz zajedničkih vojnih vježbi. Te aktivnosti pomažu ruskoj vojsci da održi spremnost prije slanja pojedinih postrojbi na bojište u Ukrajini.

Rusija je također rasporedila balističke projektile srednjeg dometa, poznate kao Orešnik, na teritoriju Bjelorusije. Lukašenko je tvrdio da su ti projektili nabavljeni radi jačanja nacionalne sigurnosti i obrane, no analize Instituta za proučavanje rata i Međunarodne mreže za sigurnosne strategije pokazuju da Rusija povećava svoju vojnu prisutnost u Bjelorusiji, čime dodatno zbližava dvije zemlje.

Moguće stanice u Bjelorusiji skratile bi vrijeme reakcije Ukrajine
Sada, dok Rusija navodno planira postaviti stanice za upravljanje dronovima dugog dometa u Bjelorusiji, ukrajinske vlasti strahuju da bi to Moskvi omogućilo lakše izvođenje napada na ukrajinski teritorij.

Moskva je udaljena oko 1500 kilometara od Kijeva, što Ukrajini daje određeno vrijeme za pripremu obrane i zaštitu stanovništva prije dolaska dronova i projektila. Minsk je, međutim, udaljen svega oko 440 kilometara od Kijeva. Ako Rusija izgradi te stanice u Bjelorusiji, vrijeme reakcije Ukrajine značajno bi se smanjilo.

To bi moglo dovesti do smrtonosnijih ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu i civile. Također postoji rizik da bi ruski dronovi češće ulazili u zračni prostor NATO-ovih zemalja koje graniče s Ukrajinom, poput Poljske i Rumunjske, čime bi se dodatno podigla razina pripravnosti Saveza. Tijekom 2025. Poljska i Rumunjska već su izvijestile o ulascima ruskih dronova u njihov zračni prostor.

Ukrajina i NATO pomno prate razvoj situacije
Ako Rusija krene u izgradnju tih stanica, Ukrajina će imati priliku unaprijed prilagoditi svoju protuzračnu obranu prije nego što postanu operativne. Ipak, sama mogućnost njihove izgradnje već je podigla razinu pripravnosti ukrajinskih vlasti.

Članice NATO-a u srednjoj i istočnoj Europi, poput Poljske, Rumunjske i baltičkih država, također pažljivo prate situaciju u Bjelorusiji. Dok čekaju daljnji razvoj događaja, te zemlje uzimaju u obzir vlastite obrambene kapacitete i s povećanom pozornošću promatraju sve bliže odnose Rusije i Bjelorusije.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

ŠOKANTNE PROMJENE KLIME / Dolazi rekordni Super El Nino, mogao bi potrajati godinama, a evo što nam donosi

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Globalni vremenski sustav trenutačno prolazi kroz veliku atmosfersku promjenu jer se tropski Pacifik prebacuje iz višegodišnje faze La Niñe u potencijalno rekordno snažan Super El Niño. Mogao bi utjecati na klimu diljem svijeta tijekom više godina

Najnovije analize podzemnih slojeva oceana otkrivaju brze promjene ispod površine u zapadnom Pacifiku, slične onima koje su prethodile ranijim događajima Super El Niña, piše klimatolog Andrej Flis na stranicama Severe Weathera.

Super El Niño djeluje kao snažan globalni “toplinski motor”, oslobađajući velike količine pohranjene oceanske energije u atmosferu i značajno mijenjajući globalni mlazni tok. Istraživanja potvrđuju da takav fenomen može utjecati na klimu diljem svijeta tijekom više godina, mijenjajući uobičajene sezonske obrasce i utječući na sve – od poljoprivrede do putanja zimskih oluja.

Flis je analizirao najnovije podatke iz oceana i usporedio aktualne pokazatelje iz 2026. s najjačim povijesnim događajima posljednjih desetljeća. Osvrnuo se i na najnovije sezonske prognoze te objasnio zašto bi ovaj El Niño mogao biti rekordan i kako će utjecati na vrijeme u Europi, SAD-u i Kanadi.

Kako El Nino postaje Super El Nino?

El Niño događaji javljaju se svakih nekoliko godina, no “super” događaji obično se pojavljuju jednom u desetljeću ili rjeđe. Posljednja tri takva događaja bila su 2015./16., 1997./98. i 1982./83.

No kako El Niño uopće doseže “super” status? Tijekom La Niñe pasati guraju toplu vodu prema zapadnom Pacifiku. Time se stvara sloj tople vode u dubini, povećavajući toplinski sadržaj oceana i razinu mora u zapadnom Pacifiku.

Super El Niño djeluje kao veliki “ventil za otpuštanje pritiska” za tu akumuliranu toplu vodu i energiju. Kada La Niña oslabi, okidač (najčešće niz zapadnih udara vjetra) omogućuje toj toplini da krene prema istoku. Ako je toplinski sadržaj zapadnog Pacifika vrlo visok prije početka El Niña, oslobađanje energije bit će znatno snažnije, što dovodi do jačeg, “super” događaja.

Već smo zabilježili nekoliko takvih anomalija zapadnih udara vjetra koje su pokrenule brzi prijelaz u El Niño. S obzirom na najnovije prognoze, očekuje se njihov nastavak, što označava početak globalne atmosferske promjene.

Izvor snage: kako zapadni udari vjetra pokreću Super El Niño

Najnovija analiza i prognoza pasata pokazuje snažne zapadne udare vjetra nad Pacifikom posljednjih tjedana. U prognozi se vidi posebno snažan val koji se širi preko ENSO regija. Upravo je to bio jedan od glavnih “motora” prethodnih super El Niño događaja, što jasno ukazuje na snažan potencijal za 2026.

Dok su zapadni udari vjetra “motor”, prava snaga dolazi iz toplih anomalija ispod površine oceana. One se prate kroz toplinski sadržaj oceana do dubine od oko 300 metara. Najnovija analiza pokazuje širenje toplih anomalija kroz tropski Pacifik i ENSO područje, koje zahvaćaju cijeli gornji sloj oceana.

Ključne su promjene u dubini oceana

Te promjene vidljive su i na površini. Podaci za posljednja tri mjeseca pokazuju nagli porast temperature od sredine zime, potaknut zapadnim udarima vjetra i širenjem topline iz dubine.

Najnovija analiza površine pokazuje nestanak hladnih područja u glavnoj ENSO regiji i dominaciju pozitivnih anomalija. Posebno se prati zapadni Pacifik, gdje se očekuju novi udari vjetra koji će dodatno potisnuti toplu vodu prema istoku, stvarajući oceanski Kelvinov val.

Ključnu ulogu imaju promjene u dubini oceana. Najnoviji podaci pokazuju veliko područje tople vode na dubini od 100 do 250 metara — tzv. Kelvinov val — koji se kreće prema istoku i postupno izbija na površinu, oblikujući El Niño.

Severe Weather
Severe Weather

Usporedba s najjačim događajima

Flis je usporedio 2026. s prijašnjim super događajima, a vidi vrlo sličan obrazac. Zapadni Pacifik trenutno je topliji u dubini, ali glavni topli bazen još nije potpuno razvijen.

Razlika je u tome što 2026. dolazi nakon slabe La Niñe, pa postoji vremenski zaostatak. Ipak, razvoj je iznimno brz zahvaljujući snažnim zapadnim vjetrovima.

Usporedbe s 1982. i 1972. pokazuju da je razvoj najsličniji događaju iz 1972./73., uzimajući u obzir vremenski pomak.

Sve upućuje na vrlo snažan El Niño, potencijalno najjači u desetljećima.

Prognoze: zašto bi 2026. mogao biti rekord

ENSO višemodelne prognoze pokazuju jasan prijelaz u snažan El Niño, s vrijednostima iznad +2 °C — što je granica za “super” događaj.

I ECMWF model potvrđuje isti trend, s većinom scenarija koji prelaze taj prag i dodatno jačaju prema vrhuncu.

Vrhunac se obično događa između jeseni i rane zime, pa još nije u potpunosti vidljiv u trenutačnim prognozama.

Atmosferski učinak već se počinje očitovati kroz tzv. Walkerovu cirkulaciju — uzdizanje zraka na istoku Pacifika i spuštanje na zapadu — što utječe na globalne vremenske obrasce.

Severe Weather
Severe Weather

Prvi utjecaji: ljeto 2026.

Utjecaj El Niña počinje se osjećati već tijekom ljeta, iako ne naglo.

Analize pokazuju:

  • niži tlak nad istočnim SAD-om i Kanadom
  • sličan uzorak nad zapadnom Europom i Atlantikom

To donosi:

  • stabilnije ljetne temperature u SAD-u
  • toplije uvjete u sjevernoj i srednjoj Europi

Globalni učinci

U Australiji El Niño donosi:

  • sušu na sjeveru i istoku
  • toplije uvjete na jugu

Utječe i na poljoprivredu:

  • negativno u Africi, Indiji i Australiji
  • djelomično pozitivno u SAD-u

Atlantska sezona uragana

El Niño smanjuje broj uragana jer:

  • povećava smicanje vjetra
  • stabilizira atmosferu

Prognoze za 2026. pokazuju:

  • manju aktivnost u Atlantskom oceanu
  • manju vjerojatnost snažnih uragana u SAD-u

Zima 2026./2027.

Tijekom zime:

  • mlazna struja pomiče se prema sjeveru
  • sjever SAD-a je topliji
  • jug SAD-a ima više oborina i oluja

Snježni obrasci:

  • više snijega na zapadu i jugu SAD-a
  • manje na sjeveroistoku i oko Velikih jezera

U Europi:

  • općenito manje snijega
  • više u sjevernim dijelovima

Ovi podaci pokazuju da bi nadolazeći Super El Niño mogao značajno promijeniti globalne vremenske obrasce u nadolazećim sezonama, zaključio je klimatolog Flis.

Nastavi čitati

Svijet

PRIJAVE DO 22. TRAVNJA / EU poklanja 40.000 karata: Evo tko se može prijaviti za besplatno putovanje Europom

Objavljeno

-

By

Pexels

Mladi se mogu prijaviti za besplatno putovanje vlakom diljem Europe u sljedeća dva tjedna. Europska komisija ponovno poklanja više od 40 000 karata 18-godišnjacima. Karte mogu dobiti i mladi iz Srbije, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Ovaj put pravo prijave imaju svi rođeni između 1. srpnja 2007. i 30. lipnja 2008. Mladi također moraju živjeti u jednoj od zemalja Europske unije ili, osim Srbije, u Lihtenštajnu, Sjevernoj Makedoniji, Norveškoj, Turskoj i Islandu.

Prijava je moguća i prije 18. rođendana, ali sudionici moraju biti punoljetni prije početka putovanja, prenosi Fenix magazin.

Mladi se mogu prijaviti do 22. travnja u podne putem Europskog portala za mlade – pojedinačno ili kao grupa do pet članova.

Nakon toga, preostaje im samo da riješe kratki kviz općeg znanja o EU i jedno pitanje za procjenu

Komisija i Izvršna agencija za europsko obrazovanje i kulturu zatim pregledavaju prijave.

Pobjednici mogu besplatno putovati vlakom diljem EU između 1. srpnja 2026. i 30. rujna 2027. Sudionici mogu putovati do 30 dana, od čega najviše sedam dana vlakom.

Inicijativa “DiscoverEU” postoji od 2018. godine prema ideji aktivista Vincenta-Immanuela Herra  i Martina Speera .

Svake godine postoje dva kruga prijava.

Od početka ovog popularnog programa, prema podacima EU, prijavilo se više od 1,9 milijuna mladih, a oko 431.931 ih je dobilo kartu.

Nastavi čitati

Svijet

Ukrajinci dronovima pogodili vodeću rusku fregatu

Objavljeno

-

Tijekom noći 6. travnja, ukrajinske snage napale su bespilotnim letjelicama rusku fregatu Admiral Grigorovič u crnomorskoj luci Novorosijsk, kao i plutajuću naftnu platformu Sivaš. Pogođeni brod nosač je krstarećih projektila Kalibr, koje Rusija redovito koristi u napadima na ukrajinske gradove, prenosi Euromaidan Press.

Vodeća ruska fregata
Admiral Grigorovič je vodeća fregata klase Burevestnik (Projekt 11356R) u ruskoj mornarici. Opremljena je s do osam krstarećih projektila Kalibr i protuzračnim sustavom Štil-1, koji može nositi do 24 projektila.

Iako su protuzračni projektili navodno lansirani s fregate dok su se dronovi približavali, napad nije spriječen i brod je pogođen.

Napad na fregatu izvela je jedinica „Ptice Mađara” iz 1. zasebnog centra Snaga za bespilotne sustave. Planiranje i koordinaciju provela je Služba sigurnosti Ukrajine. Obavještajne službe trenutno procjenjuju opseg štete na plovilu. Istovremeno, plutajuću naftnu platformu Sivaš pogodila je jedinica „Ptahy” iz 413. bataljuna „Raid”, u koordinaciji s pomorskim snagama, što predstavlja još jedan primjer širenja dometa ukrajinskih udarnih sposobnosti.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu