Od danas, srijeda, 12. kolovoza, na tržištu EU više se ne smiju koristiti kutije za hamburgere otporne na masnoću ili papir za pecivo koji sadrže određene štetne tvari.

Uredba EU o ambalaži postavlja nova ograničenja za takozvane PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za hranu, poput kutija za pomfrit ili vrećice döner, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).

PFAS ambalaža štetna za zdravlje

Sumnja se da su tvari štetne za zdravlje. Ambalaža koja je već uskladištena i dalje se može koristiti, prenosi Fenix.

Osim strogih ograničenja za PFAS, nova uredba donosi i druge dalekosežne promjene. Međutim, većina njih vjerojatno neće postati vidljiva i uočljiva potrošačima do 2030. godine.

U budućnosti, ambalaža mora biti reciklabilna i što manja. Nadalje, određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena.

Zabrana laganih plastičnih vrećica

Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene – osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.

Ambalažni otpad je veliki problem u EU.

Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, 2023. godine generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postupno smanji za najmanje 15 posto do 2040. u usporedbi s 2018. Smanjenje bi trebalo biti 5 posto do 2030. i 10 posto do 2035. godine.

Švedska središnja banka preporučila je građanima da kod kuće drže dovoljno gotovine za pokrivanje osnovnih troškova tijekom tjedan dana, kako bi u slučaju rata ili druge krize mogli nastaviti kupovati hranu, lijekove i ostale potrepštine.

Prema preporuci Sveriges Riksbank, odrasli građani trebali bi imati oko 1000 švedskih kruna, odnosno približno 110 dolara, u gotovini. Uz to, savjetuje im se da posjeduju bankovne kartice različitih izdavatelja te koriste domaću internetsku uslugu plaćanja Swish.

Riječ je o prvim smjernicama koje je švedska središnja banka izravno uputila građanima o načinima plaćanja u izvanrednim okolnostima, piše Bloomberg, a prenosi Večernji list.

„Građani su važan dio ukupne obrane Švedske i ključni za jačanje nacionalne pripravnosti“, poručili su iz Sveriges Riksbank.

„Pristup različitim načinima plaćanja povećava sposobnost javnosti da obavlja transakcije u slučaju privremenih poremećaja, kriza ili, u najgorem slučaju, rata.“

Priprema švedskog društva za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada

Preporuke su dio šireg nastojanja švedskih vlasti da pripreme društvo za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada, u vrijeme pojačanih sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedne Rusije, a u manjoj mjeri i s Bliskog istoka.

Švedska vlada već je ranije svakom kućanstvu poslala brošuru s uputama za pripremu za krizne situacije. U njoj su, među ostalim, navedene preporuke o količini pitke vode koju bi građani trebali imati u zalihama te načinu praćenja vijesti u slučaju nestanka električne energije.

Švedski sustav plaćanja smatra se posebno osjetljivim zbog visoke razine digitalizacije. Gotovinom se obavlja tek otprilike svaka deseta transakcija. Zbog toga je Sveriges Riksbank pozvao na donošenje novog zakona kojim bi se zaštitio status gotovine, no takav zakon još nije uveden.

Slične preporuke već su donijele i središnje banke Finske i Norveške, također država koje graniče s Rusijom. I one građanima savjetuju da kod kuće uvijek imaju određenu količinu gotovine te više bankovnih kartica.

Zapadna Europa prošla je kroz dosad najtopliji lipanj i srpanj s prosječnom temperaturom od 21.62 stupnja Celsiusa, objavio je u ponedjeljak odjel za klimatske promjene europskog programa Copernicus.

To je 2.79 stupnja iznad prosjeka za lipanj od 1991. to 2020.

Mjerenje je pokazalo i da se temperatura sa zapada Europe smanjivala prema istočnoj Europi i Skandinaviji gdje je bilo znatno hladnije. 

Gledano Europu u cjelini, srpanj je bio tek 11. najtopliji u povijesti s prosječnom temperaturom od 20.49 stupnjeva. 

Globalno je prošli mjesec bio drugi najtopliji, kao i srpanj 2024. sa 16.9 stupnjeva, 1.47 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka za srpanj. Rekordni je i dalje srpanj 2023. s prosječnom temperaturom od 16.95 stupnjeva.

Zapadna Europa je od kraja proljeća prošla kroz neuobičajeno dugo razdoblje topline, s četiri toplinska vala od kraja svibnja.

Podaci Copernicusa sežu do 1950., neki i ranije.