Connect with us

Hrvatska

Mesić: "Ne opterećujem se luzerima koji me optužuje da sam veleizdajnik"

Objavljeno

-

Stjepan Mesić (Foto: Žeminea Čotrić)
“Nisam Haagu dostavljao transkripte jer to nije bio moj zadatak”, tvrdi Stjepan Mesić. Bivši predsjednik je u razgovoru za HTV kazao da je njegova zadaća bila pomoći suradnji s Haškim sudom, na što ga je obvezivao Ustavni zakon.
“Svima koji me napadaju nije cilj zaštititi generale, radi se o sasvim drugim namjerama”, uvjeren je Mesić koji ističe da ga napadaju otkad je postao predsjednik. “Svi ti luzeri koji se sada javljaju, to su likovi koje sam pobjeđivao na izborima”, kaže Mesić pa dodaje da se “tim kosturima koji izlaze iz ormara nema vremena baviti”.
“Bilo bi dobro da premijerka pročita Ustavni zakon o suradnji s Haagom”
“Umjesto da se istražuje tko nije surađivao s Haškim sudom, tko je prije mog dolaska izdvojio određene transkripte da ih ukloni zbog toga što su smatrali da ih ne treba dati javnosti, napada se one koji su surađivali s Haškim sudom”, smatra Mesić.
Tvrdi da se ničega ne boji, a posebno ne istrage koju je najavila Jadranka Kosor. “Bilo bi dobro da premijerka i Vlada prihvate Ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom, da ge pročitaju i vide o čemu se radi. Svi građani i institucije moraju surađivati s Haškim sudom”, odlučan je Mesić.
Gdje je “puklo” s Karamarkom?
Mesić također tvrdi kako on nikada nije rekao da je Tomislav Karamarko osobno poslao transkripte u Haag. “Ja sam samo rekao da je Karamarko bio na čelu institucije čiji je službenik izdvojio fonozapis iz Ureda predsjednika i to je predano Haagu”, kaže Mesić.
Na pitanje gdje je “puklo” između njega i bivšeg prijatelja Karamarka, Mesić odgovara: “On je sada ministar, ja sam običan umirovljenik i vjerojatno ne vidi razloga zašto bi razgovarao. Ali ako ga nešto zanima, ja ću mu vrlo rado reći”.
“Vesna Škare Ožbolt je prevrtljiva”
Mesić i dalje stoji iza svojih tvrdnji da su određene osobe “opustošile” Tuđmanov arhiv prije nego je on u njega uopće ušao. “Tadašnji ministar Jarnjak je čak i potpisao jedan dokaz, papir, i to zelenom bojom. Tamo stoji da je on preuzeo više od 200 transkripata. Zašto ti transkripti nisu dati Haagu? Možda se tu krije nešto što koristi generalima. Također, možda ima nešto što im može pomoći i u dokumentima za koje je Miroslav Tuđman zaključio da pripadaju obitelji”, kaže Mesić.
Vesni Škare Ožbolt, koja tvrdi da nitko prije Mesića nije imao pristup transkriptima i optužila bivšeg predsjednika da je kriv za presudu Gotovini i Markaču, Mesić je poručio da može pričati što god želi. “Ona je jako prevrtljiva osoba. Čak je dva mjeseca bila u mom uredu kad sam došao, ako je vidjela da se nešto ne radi u skladu sa zakonom, mogla je to prijaviti. Kad sam ja pokušao pomoći Gotovini da dobije status kao i svi drugi, napala me da protiv mene treba pokrenuti postupak jer pomažem Gotovini. Sada me optužuje da sam ja kriv za presudu”, kaže Mesić.
Za svoju sigurnost Mesić, kako kaže, nije zabrinut usprkos hajci koja se protiv njega podigla. “Za sada nisam dobio prijetnje. Dobio sam nekoliko uvredljivih pisama, doduše prilično nepismenih”, naglasio je Mesić. Bivši predsjednik također ističe da se generalima sad ne može pomoći lovom na vještice, već ih treba odvojiti od Tuđmana i Šuška, onih koji su kreirali politiku.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

U Hrvatskoj bi uskoro trebao zaživjeti novi sustav cestarina

Objavljeno

-

By

Novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj trebao bi, prema službenim najavama, profunkcionirati najranije krajem 2024. godine. Kako bi se to zaista dogodilo, ubrzavaju su pripreme za njegovu implementaciju, piše u subotu Jutarnji list.

Prema informacijama Jutarnjeg lista, na razini Ministarstva prometa dogovoreno je da će se istim sustavom naplate koristiti sva tri koncesionara – HAC, BINA Istra i Autocesta Zagreb-Macelj. No, tek će se odlučiti na koji će način biti financirana ugradnja novog sustava na Istarskom ipsilonu i AZM-u.

Europska komisija Hrvatskoj je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti odobrila bespovratnih 65,9 milijuna eura za implementaciju novog sustava naplate cestarine. No, ta sredstva neće biti dovoljna ni za potrebne radove na autocestama HAC-a, a kamoli na ostalima. Procjenjuje se kako za BINA Istru treba izdvojiti dodatnih oko 14 milijuna eura, a za AZM oko sedam milijuna eura. Tek će se vidjeti hoće li se taj novac moći namaknuti kroz NPO ili na neki drugi način.

Nositelj projekta su Hrvatske autoceste, koje bi sljedećeg mjeseca trebale raspisati natječaj za tvrtku koja će isporučiti, ugraditi te pustiti u pogon novi sustav. Dosadašnje istraživanje tržišta pokazalo je da u Europi ima 12 tvrtki koje bi se mogle javiti na natječaj. Prema procjenama, zbog kompleksnosti nabave sam bi natječaj mogao trajati oko godinu dana. Kao što je već poznato, naplata cestarine će se obavljati putem ENC uređaja ili očitavanjem tablica.

Ovisno što korisnik odabere. Sustav kamera će, osim samih tablica, morati dati podatke o boji vozila, njegovu obujmu, profil vozila te procjenu očekivanog vremena prolaska između pojedinih nadzornih točaka na autocesti. Sustavi registriranja ulaska vozila na autocestu ne bi se postavljali na poziciju gdje su danas naplatne kućice, nego na portale nekoliko kilometara u dubini autoceste. To će, između ostalog, vozačima koji to nisu učinili omogućiti da se registriraju za prolazak autocestom nakon što uđu na nju, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KRAKEN STIGAO U HRVATSKU: Epidemiologinja otkrila koji se simptomi javljaju

Objavljeno

-

By

U studiju Novog dana gostovala je epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mayer koja je komentirala kliničku sliku krakena u Hrvatskoj.

“Imamo novu podvarijantu koronavirusa – kraken. To je bilo za očekivati jer je u prirodi virusa da mutira. Ovo je nova mutacija. Za sada što znamo, potvrđeno je 12 slučajeva u Republici Hrvatskoj. Riječ je o blažim simptomima – temperatura, znojenje. U drugim zemljama je slična klinička slika.”

Mayer objašnjava zašto je ova varijanta covida opasnija od prethodnih: “Varijanta se brže širi i izbjegava imunološki odgovor, a kakva će biti klinička slika, to još moramo vidjeti. Vrlo vjerojatno će postati dominantna”.

Poziva na cijepljenje koje je i dalje svima dostupno, kao i na pranje ruku, izbjegavanje zatvorenih prostora i velikih okupljanja, posebno kod starijih ljudi i onih koji imaju lošiji imunološki status.

Kad je riječ o maskama, epidemiologinja kaže: “Mi uvijek preporučujemo maske, iako nisu obavezne. Pogotovo u javnim prijevozima, kod velikih okupljanja u zatvorenom prostoru. Maska nas štiti, ne samo od korone, nego od svih respiratornih infekcija.”

Ističe da koronavirus neće nestati: “Virus neće nestati. I dalje će biti među nama, ali ćemo ga smatrati kao svaku drugu respiratornu bolest”.

Kad je riječ o gripi, epidemiologinja kaže da nas očekuje vrhunac u veljači pa opadanje: “Gripa je među nama. Sada smo u uzlaznoj putanji, nismo još dosegnuli plato. Interes za cijepljenje protiv gripe postoji. Nije kasno za cijepljenje, može se i dalje cijepiti”. Otprilike pola zaliha cjepiva koje je HZJZ naručio su iskorištene.

Naposljetku, epidemiologinja poziva i na cijepljenje protiv koronavirusa: “Savjetujem onima koji se nisu uopće cijepili, koji nisu nijednu dozu dobili – a takvih ima oko 30 posto – da se cijepe”. Na treću dozu cijepiva posebno poziva starije ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj nestašica antibiotika, fali i lijekova za tlak i kolesterol

Objavljeno

-

By

U Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju poput klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije bitno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća.

Dodatni problem je nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, kazala je Soldo u razgovoru za Hinu.

Povremeno nedostaje lijekova za tlak i kolesterol

“Na tržištu nemamo dovoljno amoksicilin sirupa i klavocina, povremeno dolaze neke manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s klavocinom. To je posljedica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom”.

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, govori predsjednica HLJK-a.

Nestašica lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno prisutne kod terapija za kronične pacijente.

Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji su najviše propisivani i najviše se troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu.

Također, u Hrvatskoj nema tzv. kritičnih nestašica, odnosno situacija da za neku bolest nema ni jednog lijeka.

Objave HALMED-a ne odražavaju realno stanje

“Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koja je prema zakonu o lijekovima odgovorna za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje”, ističe Soldo.

Izvještaji i sustav praćenja nestašica ovisi o prijavama proizvođača, koji bi trebali na vrijeme prijaviti sve nestašice na tržištu, objasniti razloge i predvidjeti rok kad se određeni lijek vraća na tržište, jer o tome ovisi izdavanje zamjenske terapije pacijentima.

“Danas ima preko stotinu lijekova koji su objavljeni u sustavu kao nestašice, a u praksi u ljekarnama je problem puno veći. Pacijentima se može izdati zamjenska terapija samo kad nestašicu lijeka objavi HALMED inače ljekarnici i liječnici obiteljske medicine pacijentu ne mogu izdati zamjensku terapiju”, ističe Soldo.

Ako lijeka nema ni veledrogerija, ljekarnik mora pacijenta ponovno uputiti obiteljskom liječniku da mu prepiše novi lijek. Kod terapija koje prepisuju bolnički specijalisti, liječnik obiteljske medicine mora kontaktirati specijalistu koji ga je prepisao ili mu pacijenta ponovno uputiti na novi pregled, pa se situacija dodatno komplicira.

Ministarstvo zdravstva stoga je predložilo u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost uspostavu novog sustava praćenja nestašica lijekova, koji bi bio zasnovan na podacima s terena, a financirao bi se sredstvima EU.

“Novi sustav za praćenje i prevenciju nestašica temeljit će se na podacima s terena. Iz zdravstvenih ustanova i ljekarna će se prikupljati podaci o dinamici izdavanja lijekova i njihovom dolasku na tržište, kako bi mogli pravovremeno saznati kada lijeka neće biti i primijeniti potrebne mehanizme da što prije postane dostupan pacijentima”, kaže Soldo dodajući kako slični sustavi već postoji u Španjolskoj i Francuskoj.

Uzrok nestašica nedostatak supstanci i snižavanje cijena

Nestašice lijekova potaknule su i Europsku komisiju na poteze kojima bi se proizvodnja lijekova vratila na europsko tlo i tako osigurala neovisnost o trećim zemljama.

“Globalizacija je dovela do toga da se većina aktivnih supstanci proizvodi u Kini, Indiji i nekim zemljama trećeg svijeta. Riječ je o malom broj tvornica koje proizvode aktivne supstance za neke lijekove i ako se u nekoj od njih pojavi problem onda cijeli svijet ostaje bez tog lijeka”, kaže Soldo.

No, nestašice imaju uzrok i trendu snižavanja cijena lijekova, pa često dolazi do povlačenja lijeka s tržišta zbog ekonomske neisplativosti njegove proizvodnje, kaže Soldo

Istraživanje Europskog udruženja ljekarnika pokazalo je da su nestašice lijekova puno veće nego prethodnih godina. Posebno je to vidljivo kod generičkih lijekova za liječenje kroničnih bolesti, a uglavnom se radi o lijekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu