Connect with us

Svijet

Nakon presude Mladiću Vučić se žalio na selektivnost, spominjao Gotovinu

Objavljeno

-

Na dan proglašenja pravomoćne presude Ratku Mladiću, predsjednik i glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu podnijeli su izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a.

I sudac Carmel Agius i tužitelj Serge Brammertz, ali i velik dio država članice Vijeća sigurnosti, kritizirali su Srbiju zbog nesuradnje s Haagom.

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma Carmel Agius pravomoćnu presudu i doživotnu zatvorsku kaznu za Ratka Mladića nazvao je izvanrednim postignućem, svjedočanstvom što se može postići u međunarodnom pravu kada države surađuju, te snažnom porukom za žrtve i preživjele da počinitelji užasnih zločina mogu biti dovedeni pred lice pravde bez obzira na svoju poziciju“.

Agius je podsjetio da Srbija već šest godina odbija izručiti političare Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, te tako opstruira sudski postupak, prkosi međunarodnoj zajednici i dovodi u pitanje autoritet Vijeća sigurnosti UN-a.

Danas je pravda zadovoljena. Razgovarao sam s majkama Srebrenice koje su se 26 godina borile za pravdu. Poručuju vam: pravda je važna, kazao je pred Vijećem sigurnosti glavni tužitelj Serge Brammertz.

Brammertz je kritizirao glorificiranje zločinaca i negiranje genocida, neki će i dalje tvrditi da je Mladić heroj, postavljat će plakate s njegovim likom.

Diplomatski predstavnici Velike Britanije, Sjedinjenih Država, Francuske, Estonije, Velike Britanije, Irske, Kenije, Tunisa, Vijetnama, Meksika, pohvalili su rad Mehanizma koji privodi kraju najvažnije sudske i žalbene procese usprkos otežanim uvjetima rada zbog pandemije.

Traže uhićenje bjegunaca pred pravdom, čekaju presude u procesu Stanišić i Simatović, presudu Mladiću vide kao korak ka pomirbi. Američki predstavnik pred Vijećem sigurnosti UN-a donošenje pravomoćne presude Ratku Mladiću nazvao je „povijesnim danom“.

I Kina i Indija podupiru rad Mehanizma.

Jedino je Rusija oštro kritizirala Mehanizam poručivši kako je „sva krivnja na jednoj strani, a presuda Ratku Mladiću nastavak je kriminalizacije Haškog tribunala i mrlja na ugledu mehanizma“.

Video-vezom u sjednicu se uključio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Kazao je kako je Srbija Haagu izručila sve optužene osobe, uključujući i najviše pozicionirane dužnosnike. Tvrdi da zakonske pretpostavke za izručenje Petra Jojića Vjerice Radete nisu ispunjene.

Pravdu u Haagu nazvao je selektivnom.

– Protiv srpskog stanovništva počinjeni su zločini u Hrvatskoj, BiH i Kosovu, ali nisu bili predmet interesa Mehanizma. Mi smo optužili Nasera OrlićaGotovinu i Haradinija. Svi su oslobođeni. Ispada da nitko nije odgovoran za zločine nad Srbima, ustvrdio je Vučić.

Replicirao mu je stalni predstavnik Hrvatske pri UN-u, Ivan Šimonović.

– Predsjednik Vučić istaknuo je da tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji nitko nije bio anđeo. Neću ovdje raspravljati o slučajevima koje je spomenuo: nije ni vrijeme ni mjesto za to. Međutim, sasvim je jasno tko je bio đavo, kazao je veleposlanik Šimonović.

Poručio je kako nas je Miloševićeva smrt lišila presude koja bi dala okvir za sve pojedinačne zločine počinjene tijekom sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

– Pravomoćna presuda i doživotna kazna protiv generala Mladića, jednog od najbrutalnijih Miloševićevih poslušnika, ne mogu ispuniti tu prazninu, ali barem pružaju pravdu za neke od njihovih žrtava, zaključio je hrvatski diplomat.

U svom govoru pred Vijećem sigurnosti podsjetio je i da je Mladić svoj zloglasni ratni put počeo 1991. u Hrvatskoj. Za te mu zločine nikada nije suđeno, iako su hrvatske vlasti pružile pomoć tužiteljstvu ICTY i ispunile njihove zahtjeve i oko tog slučaja. Hrvatska podupire rad Mehanizma, kao i Međunarodnog kaznenog suda, te s velikim zanimanjem prati progres u svim preostalim procesima u Haagu, osobito kada je riječ o suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Pred Vijećem sigurnosti govorio je i veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj, iako je njegovo obraćanje pokušao opstruirati predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

Dodik je uputio pismo veleposlaniku Estonije, države koja u lipnju predsjeda Vijećem sigurnosti, pozivajući se na “specifične restrikcije u BiH zakonima koje se odnose na ovlasti stalnog predstavnika BiH pri UN-u”. Dodikov manevar nije uspio, Alkalaj je govorio u ime Bosne i Hercegovine na sjednici Vijeću sigurnosti.

Kazao je kako pravosudna tijela u BiH žele do 2023. završiti sva suđenja za ratne zločine koja je ta država preuzela.

Presudu Mladiću komentirao je riječima:

– Današnja presuda pokazuje da pokušaji prekrajanja povijesti propadaju. Pravda je konačno zadovoljena, a Bosna i Hercegovina danas je zahvalna država.

 

Svijet

Italija od idućeg tjedna bez obaveznih maski na otvorenom

Objavljeno

-

Italija će ukinuti obavezu nošenja zaštitnih maske na otvorenom od ponedjeljka, 28. lipnja, objavio je u ponedjeljak talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza

“Od 28. lipnja ukidamo obavezu nošenja maske u vanjskom prostoru”, napisao je na Facebooku ministar Speranza, precizirajući da će se ova odluka odnositi na regije označene kao “bijela zona”, gdje je širenje virusa najsporije. Trenutno je cijela Italija u bijeloj zoni, osim male doline Aosta na sjeveru.

Objava ministra zdravstva uslijedila je nakon pozitivnog mišljenja Tehničko-znanstvenog odbora koji savjetuje talijansku vladu o pandemiji.

Odbor je ocijenio da maske ​​više nisu potrebne u “bijeloj zoni”, ali i da bi još uvijek trebale biti nadohvat ruke u slučaju rizika povezanog s okupljanjem.

U ponedjeljak, 28. lipnja, sve bi talijanske regije trebale biti označene kao bijela zona, prema predviđanjima stručnjaka.

U Italiji, zemlji sa 60 milijuna stanovnika, u ponedjeljak, 21. lipnja,  zabilježeno je 495 novozaraženih i 21 preminuli od posljedica bolesti covid-19 u 24-satnom razdoblju. Neke regije nisu uopće evidentirale smrtne slučajeve.

Italija je evidentirala 127.291 smrtni slučaj od početka epidemije, a oboljelo je 4,25 milijuna ljudi.

U toj je zemlji ukupno 30 posto stanovništva starijeg od 12 godina cijepljeno, odnosno gotovo 16 milijuna ljudi.

 
Nastavi čitati

Svijet

Na planetu Zemlji priznat peti ocean

Objavljeno

-

Planet Zemlja prošlog je tjedna dobio peti ocean. Nakon Arktičkog, Atlantskog, Indijskog i Tihog, sada je priznat i Južni ocean.

Znanstvena udruga National Geographic Society službeno je priznala Južni ocean 8. lipnja na Svjetski dan oceana.

Evo što morate znati o Južnom oceanu

1. Bio je dio Tihog oceana. Riječ je o oceanu koji potpuno okružuje Antarktiku i proteže se sjeverno od Antarktike do 60 stupnjeva južne geografske širine, a povezan je s Atlantskim, Indijskim i Tihim oceanom.

2. Danas je drugi najmanji ocean na svijetu. Manji je samo Arktički ocean.

3. Od ostalih oceana odvojen je strujama, a ne kontinentima.

4. Stanište je jedinstvenog ekosustava. To je jedino mjesto na svijetu na kojem možete vidjeti carskog pingvina, Wendell tuljana i tisuće drugih jedinstvenih organizama koji ne žive nigdje drugdje.

5. Promjena u obrazovanju. Studenti uče o oceanima kroz one oceane koje proučavaju. Ako u to nije uključen Južni ocean, onda neće naučiti njegove specifičnosti i koliko je on zapravo važan.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Znanstvenici ga godinama nisu službeno priznavali. Sve do sada

“Južni ocean dugo je bio priznat među znanstvenicima, no, kako nije bilo međunarodnog dogovora, nikad ga nismo službeno priznali”, rekao je geograf Alex Tait. Znanstvenici već više od 20 godina priznaju peti ocean, gdje je smještena i Antarktička cirkumpolarna struja (Antarctic Circumpolar Current – ACC), hladna morska struja koja se kreće od zapada prema istoku, a znanstvenici smatraju da je nastala prije 34 milijuna godina, kada se prostor današnje Antarktike odvojio od Južne Amerike.

Upravo zbog ACC-a voda Južnog oceana hladnija je i manje slana u odnosu na vode na sjeveru te pruža stanište za tisuće vrsta, objasnili su znanstvenici. Također, za Južni ocean kažu da je “vitalna komponenta Zemljine promjenjive klime te da je ACC jedina globalna struja koja koristi vode iz tri oceana koja ju okružuju za prijenos topline diljem planeta”.

Oceani prekrivaju 71 posto Zemljine površine, a, prema tumačenju američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosferu, predstavljaju jedinstvenu i kontinuiranu vodenu masu velikih dimenzija.

 
Nastavi čitati

Svijet

POVIJESNI SASTANAK BIDENA I PUTINA: “U nuklearnom ratu nema pobjednika”

Objavljeno

-

By

Američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu su potvrdili predanost kontroli nuklearnog naoružanja i smanjenja prijetnje u zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Ženevi.

– Nedavno produljenje ugovora Novi START pokazuje našu predanost kontroli nuklearnog oružja. Danas, ponovno potvrđujemo načelo da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi, navodi se.

– Sjedinjene Države i Rusija počet će cjelovit Dijalog o strateškog stabilnosti kako bi postavili temelje za buduće kontrole naoružanja i mjere za smanjenje prijetnje, navodi se u izjavi.

– Biden and Putin “pokazali su da čak i u razdobljima napetostima mogu napredovati prema zajedničkom cilju osiguranja predvidljivosti u strateškoj sferi, smanjiti opasnost d oružanih sukoba i smanjiti prijetnju nuklearnog rata, stoji u izjavi prihvaćenoj na prvom sastanku čelnika dviju sila otkako je Joe Biden ušao u Bijelu kuću.

Samit u vili La Grande u Ženevi trajao je manje od četiri sata, znatno manje nego što su to Bidenovi savjetnici očekivali.

Odluka o dvije odvojene konferencije za novinare značila je da ništa nije ostalo od srdačnosti koja je pratila susret Putina i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018.

– Čak nije bilo ni zajedničkog ručka, ističe Reuters.

Prvi se novinarima obratio 68-godišnji Putin koji je kazao da je sastanak bio konstruktivan i bez animoziteta te da je pokazao želju obojica da shvate jedan drugoga.

– Suglasili smo se da će se veleposlanici naših zemalja vratiti na svoja mjesta”, rekao je Putin na konferenciji za novinare, rekao je Putin.

Datum još nije utvrđen, rekao je, ali je sastanak bio “konstruktivan”.

Agencija Ifax je, pozivajući se na Kremlj, objavila da je dvojac prihvatio zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti. U njoj, kako prenosi Tass, stoji da se nuklearni rat ne bi smio nikada pokrenuti.

Također je rekao da će Moskva i Washington početi razgovore o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START, dodavši da dvije zemlje snose odgovornost za nuklearnu stratešku stabilnost.

Kontrola naoružanja je jedna od stvari gdje je, unatrag gledajući, napredak bio moguć bez obzira na neka veća razmimoilaženja. Dvije su zemlje u veljači produljile ugovor Novi START na pet godina.

Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800.

Komentirajući optužbe da je ruska diplomacija nepredvidljiva, Putin je rekao da su potezi SAD-a o izlasku iz sporazuma o naoružanju bili nepredvidljivi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu