Connect with us

Svijet

Nakon presude Mladiću Vučić se žalio na selektivnost, spominjao Gotovinu

Objavljeno

-

Na dan proglašenja pravomoćne presude Ratku Mladiću, predsjednik i glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu podnijeli su izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a.

I sudac Carmel Agius i tužitelj Serge Brammertz, ali i velik dio država članice Vijeća sigurnosti, kritizirali su Srbiju zbog nesuradnje s Haagom.

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma Carmel Agius pravomoćnu presudu i doživotnu zatvorsku kaznu za Ratka Mladića nazvao je izvanrednim postignućem, svjedočanstvom što se može postići u međunarodnom pravu kada države surađuju, te snažnom porukom za žrtve i preživjele da počinitelji užasnih zločina mogu biti dovedeni pred lice pravde bez obzira na svoju poziciju“.

Agius je podsjetio da Srbija već šest godina odbija izručiti političare Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, te tako opstruira sudski postupak, prkosi međunarodnoj zajednici i dovodi u pitanje autoritet Vijeća sigurnosti UN-a.

Danas je pravda zadovoljena. Razgovarao sam s majkama Srebrenice koje su se 26 godina borile za pravdu. Poručuju vam: pravda je važna, kazao je pred Vijećem sigurnosti glavni tužitelj Serge Brammertz.

Brammertz je kritizirao glorificiranje zločinaca i negiranje genocida, neki će i dalje tvrditi da je Mladić heroj, postavljat će plakate s njegovim likom.

Diplomatski predstavnici Velike Britanije, Sjedinjenih Država, Francuske, Estonije, Velike Britanije, Irske, Kenije, Tunisa, Vijetnama, Meksika, pohvalili su rad Mehanizma koji privodi kraju najvažnije sudske i žalbene procese usprkos otežanim uvjetima rada zbog pandemije.

Traže uhićenje bjegunaca pred pravdom, čekaju presude u procesu Stanišić i Simatović, presudu Mladiću vide kao korak ka pomirbi. Američki predstavnik pred Vijećem sigurnosti UN-a donošenje pravomoćne presude Ratku Mladiću nazvao je „povijesnim danom“.

I Kina i Indija podupiru rad Mehanizma.

Jedino je Rusija oštro kritizirala Mehanizam poručivši kako je „sva krivnja na jednoj strani, a presuda Ratku Mladiću nastavak je kriminalizacije Haškog tribunala i mrlja na ugledu mehanizma“.

Video-vezom u sjednicu se uključio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Kazao je kako je Srbija Haagu izručila sve optužene osobe, uključujući i najviše pozicionirane dužnosnike. Tvrdi da zakonske pretpostavke za izručenje Petra Jojića Vjerice Radete nisu ispunjene.

Pravdu u Haagu nazvao je selektivnom.

– Protiv srpskog stanovništva počinjeni su zločini u Hrvatskoj, BiH i Kosovu, ali nisu bili predmet interesa Mehanizma. Mi smo optužili Nasera OrlićaGotovinu i Haradinija. Svi su oslobođeni. Ispada da nitko nije odgovoran za zločine nad Srbima, ustvrdio je Vučić.

Replicirao mu je stalni predstavnik Hrvatske pri UN-u, Ivan Šimonović.

– Predsjednik Vučić istaknuo je da tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji nitko nije bio anđeo. Neću ovdje raspravljati o slučajevima koje je spomenuo: nije ni vrijeme ni mjesto za to. Međutim, sasvim je jasno tko je bio đavo, kazao je veleposlanik Šimonović.

Poručio je kako nas je Miloševićeva smrt lišila presude koja bi dala okvir za sve pojedinačne zločine počinjene tijekom sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

– Pravomoćna presuda i doživotna kazna protiv generala Mladića, jednog od najbrutalnijih Miloševićevih poslušnika, ne mogu ispuniti tu prazninu, ali barem pružaju pravdu za neke od njihovih žrtava, zaključio je hrvatski diplomat.

U svom govoru pred Vijećem sigurnosti podsjetio je i da je Mladić svoj zloglasni ratni put počeo 1991. u Hrvatskoj. Za te mu zločine nikada nije suđeno, iako su hrvatske vlasti pružile pomoć tužiteljstvu ICTY i ispunile njihove zahtjeve i oko tog slučaja. Hrvatska podupire rad Mehanizma, kao i Međunarodnog kaznenog suda, te s velikim zanimanjem prati progres u svim preostalim procesima u Haagu, osobito kada je riječ o suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Pred Vijećem sigurnosti govorio je i veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj, iako je njegovo obraćanje pokušao opstruirati predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

Dodik je uputio pismo veleposlaniku Estonije, države koja u lipnju predsjeda Vijećem sigurnosti, pozivajući se na “specifične restrikcije u BiH zakonima koje se odnose na ovlasti stalnog predstavnika BiH pri UN-u”. Dodikov manevar nije uspio, Alkalaj je govorio u ime Bosne i Hercegovine na sjednici Vijeću sigurnosti.

Kazao je kako pravosudna tijela u BiH žele do 2023. završiti sva suđenja za ratne zločine koja je ta država preuzela.

Presudu Mladiću komentirao je riječima:

– Današnja presuda pokazuje da pokušaji prekrajanja povijesti propadaju. Pravda je konačno zadovoljena, a Bosna i Hercegovina danas je zahvalna država.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Uber planira velike promjene, žele posebna vozila

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Američka grupacija Uber radi s proizvođačima automobila na dizajniranju vozila posebno prilagođenih za potrebe svoje platforme, rekao je njezin šef Dara Khosrowshahi na prošlotjednom skupu u Davosu.

Razgovaramo s proizvođačima o vozilima posebno dizajniranim vozilima, rekao je na marginama godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj. Nije želio otkriti identitet tih “raznih proizvođača”.

Dao je neke primjere karakteristika koje bi trebale imati takva vozila. Automobili bi mogli imati stražnji prostor gdje su “putnici okrenuti jedni prema drugima”.

Ili bi mogla postojati “vozila dizajnirana posebno za dostavu”, drugu uslugu koju Uber nudi.

“Možemo zamisliti manja vozila, s dva kotača, tri kotača, koja imaju mjesta u prtljažniku, ali mogu lakše prolaziti kroz promet, koja imaju manji otisak, ekološki, ali i prometno”, objasnio je.

Međutim, naglasio je da su njegovi razgovori s proizvođačima automobila također o tome kako ubrzati prijelaz njegovih vozača na električna vozila. Prema njegovim riječima, cijena električnih vozila je “najveća zapreka”, ali problem je i “infrastruktura za punjenje u gradovima”.

“Većina gradova postavlja svoju infrastrukturu za punjenje (baterije za električne automobile) u središte grada. To je mjesto gdje bogati ljudi obično žive. Ali oni svoju infrastrukturu za električna vozila ne postavljaju tamo gdje mnogi naši vozači žive i trebaju ih, na periferiji”, precizirao je, rekavši i da je imao razgovore s općinama o ovoj temi.

 
Nastavi čitati

Svijet

Hoće li WHO ukinuti izvanredno stanje zbog covida? Poznato i kada pada odluka

Objavljeno

-

By

Međunarodni odbor stručnjaka počeo je u petak raspravu o ukidanju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu zbog covida-19, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trebala bi svoju odluku objaviti najranije u ponedjeljak, rekli su izvori iz tog tijela sa sjedištem u Ženevi.

Na početku sastanka, glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus istaknuo je da je u proteklih osam tjedana zabilježeno više od 170.000 smrtnih slučajeva.

“Stvarni broj je sigurno puno veći”, rekao je, dodajući da se situacija u Kini pogoršava.

“Ukidanje ograničenja u Kini dovelo je do naglog porasta smrtnih slučajeva u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Prošlog je tjedna WHO-u prijavljeno gotovo 40.000 smrtnih slučajeva, više od polovice njih iz Kine.”

Odbor, čija bi rasprava trebala završiti najranije u petak navečer, treba potom izvijestiti Tedrosa o svojim zaključcima, ostavljajući mu da donese odluku za ili protiv ukidanja trenutnog izvanrednog stanja.

Već ranije ovog tjedna, Tedros je izrazio zabrinutost zbog stalnog povećanja broja smrtnih slučajeva povezanih s covidom.

Proglašenje izvanrednog stanja najviši je stupanj uzbune koji WHO može proglasiti. To čini u slučaju prijetnji kako bi vlade i javnost bili upozoreni i mogli se pripremiti.

Ni proglašenje niti ukidanje izvanrednog stanja nema neposredne posljedice. Svaka država sama odlučuje o upravljanju krizom.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO danas objavio novi popis: “U slučaju nuklearnog napada pripremite ove lijekove”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je izdala publikaciju koja donosi ažurirani popis lijekova čije zalihe trebaju biti spremne u slučaju nuklearne opasnosti i izloženosti radijaciji. Zalihe bi trebale uključivati lijekove koji sprječavaju ili smanjuju izloženost zračenju, ali i one koji olakšavaju zdravstvene tegobe nakon što je osoba već bila izložena radijaciji. 

“U hitnim slučajevima zračenja ljudi mogu biti izloženi zračenju u dozama koje se kreću od zanemarivih do po život opasnih. Vlade moraju omogućiti hitno liječenje onima kojima je potrebno”, rekla je dr. Maria Neira, vršiteljica dužnosti pomoćnice glavnog direktora WHO-a.

“Ključno je da su vlade spremne zaštititi zdravlje stanovništva i odmah reagirati u hitnim slučajevima. To uključuje spremanje zaliha lijekova koji će spasiti živote i koji će smanjiti rizike i liječiti posljedice zračenja”, dodala je Neira. Ova publikacija zamjenjuje izvješće WHO-a iz 2007. o razvoju nacionalnih zaliha za hitne slučajeve radijacije i sadrži ažurirane informacije na temelju istraživanja u posljednjem desetljeću. 

Ključno je smanjenje unosa i izbacivanje radionuklida iz tijela

Na popisu se nalaze lijekovi koji mogu spriječiti ili smanjiti unos radionuklida, odnosno povećati eliminaciju radionuklida iz ljudskog tijela. Također, u publikaciji se analiziraju glavni elementi koji su potrebni za razvoj, održavanje i upravljanje nacionalnim zalihama specifičnih medicinskih potrepština koje će biti potrebne u slučaju nuklearnog napada. 

Tipični lijekovi koji bi trebali biti korišteni u slučajevima izloženosti radioaktivnom zračenju su: 

– stabilni jod, koji se primjenjuje kako bi se spriječilo ili smanjilo izlaganje štitnjače radioaktivnom jodu
– berlinsko modrilo za uklanjanje radioaktivnog cezija iz tijela
– cinkov ili kalcijev dietilentriamin penta-acetat (DTPA) koji se koristi za tretiranje unutarnje kontaminacije transuranijskim radionuklidima
– citokini koji se koriste za ublažavanje oštećenja koštane srži, u slučaju akutnog radijacijskog sindroma (ARS)
– ostali lijekovi koji se koriste za liječenje povraćanja, proljeva i infekcija.

“Važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju”

WHO kao vodeća međunarodna organizacija u javnom zdravstvu s ovlastima i odgovornošću za pomoć u hitnim zdravstvenim slučajevima daje savjete i smjernice zemljama o javnozdravstvenoj spremnosti i odgovoru na hitne slučajeve radijacije. WHO se obvezuje da će u hitnim zdravstvenim slučajevima pomoći u nabavi ili dijeljenju medicinskih potrepština među zemljama.

“Ovaj ažurirani popis kritičnih lijekova bit će ključni alat za pripravnost i spremnost naših partnere da identificiraju, nabave, skladište i pravodobno isporuče učinkovit lijek onima koji su izloženi riziku ili takvom događaju”, rekao je dr. Mike Ryan, izvršni direktor WHO-ovog Programa za hitne zdravstvene situacije.

S obzirom na to da izloženost visokim razinama zračenja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica ili čak smrti, važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju na takav događaj. Za adekvatan odgovor je ključna koordinacija lokalnih, nacionalnih i međunarodnih tijela. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu