Connect with us

Svijet

Ratku Mladiću potvrđena doživotna kazna zatvora

Objavljeno

-

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić pravomoćno je u utorak osuđen za ratne zločine u BiH te mu je potvrđena kazna doživotnog zatvora.

Peteročlano Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u sjedištu tog suda u Den Haagu objavilo je pravomoćnu presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću.

Za vrijeme čitanja presude, novinari u Haagu od Suda su dobili obavijest prema kojoj je Ratku Mladiću potvrđena doživotna kazna zatvora.

Predsjedavajuća sutkinja Žalbenog vijeća Prisca Matimba Nyambe najprije je pročitala sažetak prvostupanjske presude po kojoj je Mladić osuđen na doživotni zatvor.

“Mladić je uložio žalbu na prvostupanjsku presudu i tražio da se ponište osuđujuće presude i donese oslobađajuća ili da se ponovi suđenje. Tužiteljstvo se žalilo na odluku po kojoj se Mladića oslobodilo po točki optužbe za genocid”, rekla je sutkinja.

Sutkinja je rekla da Mladićeva žalba nije uspjela dokazati većinu navoda o pogreškama tijekom postupka.

“Gospodinu Mladiću odbijena je žalba da nije imao pravedno suđenje”, rekla je sutkinja. Suprotno mišljenje imala je sutkinja Nyambe.

Žalbeno vijeće odbilo je i Mladićevu žalbu na njegovo sudjelovanje u sveobuhvatnom udruženom zločinačkom pothvatu. Istaknuli su da Mladić ni na koji način nije pokazao da je Raspravno vijeće pogriješilo u prvom stupnju. Suprotno mišljenje imala je ponovno sutkinja Nyambe.

Odbijena je i žalba da Mladićeve izjave i postupci nisu na pravi način vrednovani u odnosu na udruženi zločinački pothvat. Odbijen je i Mladićev stav da je samo htio ostvariti vojni cilj, a ne fizički ukloniti Hrvate i Bošnjake. Suprotno mišljenje imala je sutkinja Nyambe.

“Alternatvno objašnjenje Mladića da je on samo htio ostvariti vojni cilj i da nije sudjelovao u UZP-u nije razuman”, rekla je sutkinja.

“Što se tiče udruženog zločinačkog pothvata za Sarajevo, Žalbeno vijeće zaključilo je da Mladić nije dokazao da je Raspravno vijeće pogriješilo. Žalba mu je odbijena uz suprotno mišljenje sutkinje Nyambe”, rekla je sutkinja.

“Raspravno vijeće je utvrdilo postavljanje UZP-a u Srebrenici te da je Mladić sudjelovao u planu da se počini prisilno preseljenje, genocid i ubojstvo. Žalbeno vijeće smatra neuvjerljivim Mladićevu tvrdnju da je on želio preseliti muslimane iz humanitarnih razloga. Premještanje je bilo protuzakonito i prisilno. Mladić nije dokazao grešku Raspravnog vijeća, odnosno nije dokazao da civili nisu imali drugog izbora nego otići”, rekla je sutkinja. I ovdje je sutkinja Nyambe imala suprotno mišljenje.

Žalbeno vijeće odbilo je i Mladićevu tvrdnju da nisu uzeti u obzir dokazi da on nije bio u Srebrenici i još neki dokaze da nije odgovoran za događaje u Srebrenice. “Mladić je i dalje imao kontrolu te je redovno vodio razgovore i zapovijedao u Srebrenici”, rekla je sutkinja.

Žalbeno vijeće, uz suprotno mišljenje sutkinje Nyambe, zaključilo je kako nije bilo grešaka ni kod odmjeravanja kazne.

Prva optužnica podignuta još 1995.
Podsjetimo, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao je u studenome 2017. Mladiću kaznu doživotnog zatvora pošto ga je proglasio krivim za najteže ratne zločine tijekom rata u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici. Na tu su se presudu žalili tužiteljstvo i obrana.

Serge Brammertz, glavni tužitelj MICT-a – koji je pravni sljednik ugašenog ICTY-ja – rekao je uoči izricanja pravomoćne presude Mladiću kako očekuje da će mu biti potvrđena kazna doživotnog zatvora. “Optimistični smo da smo uspjeli uvjeriti suce Žalbenog vijeća da potvrde izrečenu prvostupanjsku presudu”, rekao je Brammertz u ponedjeljak.

Mladić je 2017. proglašen krivim za najteže ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, no vijeće ICTY-a je odbacilo optuže da je odgovoran i za genocid počinjen u još pet općina u BiH 1992. godine, poput Prijedora gdje su snage bosanskih Srba prognale i pobile gotovo cjelokupno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.

Tužiteljstvo je zatražilo da drugostupanjsko vijeće MICT-a potvrdi i tu točku optužnice a tome se nadaju i žrtve zločina dok Mladićeva obrana očekuje oslobađajuću presudu ili barem ponavljanje suđenja.

Presudu kojom ICTY i MICT kao njegov pravni sljednik zatvaraju svoj posljednji slučaj izravno povezan s ratom u Bosni i Hercegovini izreći će žalbeno vijeće kojim predsjedava sutkinja Prisca Matimba Nyambe a ostali su članovi Aminatta Lois Runeni N’gums, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i Mustapha El Baaj.

Mladić kojega su inozemni mediji poput BBC-ja odavno proglasili “krvnikom iz Bosne”, izvještavajući kako je on odgovoran za najgore ratne zločine na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, prvostupanjskom je presudom proglašen krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Nakon suđenja koje je potrajalo više od pet godina, tijekom kojega su saslušani iskazi čak 592 svjedoka optužbe i obrane, odbačen je jedino dio optužnice koji ga je teretio za zločin genocida u općinama u kojima su snage pod Mladićevim zapovjedništvom 1992. godine provele masovne etničke progone te pobile ili protjerale najveći dio Hrvata i Bošnjaka.

Sudsko vijeće ICTY-a zaključilo je kako je Mladić zločine zbog kojih je i osuđen počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je činio sveobuhvatni plan s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo a drugi je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Cilj trećeg udruženog zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti imao za cilj da se pripadnici mirovnih snaga UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Na prvostupanjsku presudu žalili su se i tužiteljstvo kao i obrana. Tužiteljstvo je tražilo od drugostupanjskog vijeća da Mladića proglasi krivim i za genocid u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most te Vlasenica.

Mladićeva obrana pak tvrdi kako je prvostupanjsku presudu obilježio niz pravnih i činjeničnih pogreški sudaca koje optužuju da nisu uzeli u obzir olakotne okolnosti pa traže da presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena a on oslobođen. Ukoliko to ne bi bio slučaj predlažu ponovno suđenje.

Prvu optužnicu protiv Mladića ICTY je podignuo u srpnju 1995. godine dok je još trajao rat u BiH a optužen je zajedno s političkim liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem koji je 2019. godine pravomoćno osuđen na doživotni zatvor a kaznu služi u zatvoru u Velikoj Britaniji.

Druga proširena optužnica podignuta je u studenom 1996. godine i uključivala je genocid u Srebrenici.

Mladić je godinama bio u bijegu skrivajući se najprije u dobro zaštićenim vojnim objektima po BiH da bi se ispostavilo kako je nakon toga pobjegao u Srbiju gdje je bio pod zaštitom vojske i političkog vrha predvođenog Slobodanom Miloševićem i Vojislavom Koštunicom. U svibnju 2011. ipak je uhićen u selu Lazarevo kod Zrenjanina.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Uber planira velike promjene, žele posebna vozila

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Američka grupacija Uber radi s proizvođačima automobila na dizajniranju vozila posebno prilagođenih za potrebe svoje platforme, rekao je njezin šef Dara Khosrowshahi na prošlotjednom skupu u Davosu.

Razgovaramo s proizvođačima o vozilima posebno dizajniranim vozilima, rekao je na marginama godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj. Nije želio otkriti identitet tih “raznih proizvođača”.

Dao je neke primjere karakteristika koje bi trebale imati takva vozila. Automobili bi mogli imati stražnji prostor gdje su “putnici okrenuti jedni prema drugima”.

Ili bi mogla postojati “vozila dizajnirana posebno za dostavu”, drugu uslugu koju Uber nudi.

“Možemo zamisliti manja vozila, s dva kotača, tri kotača, koja imaju mjesta u prtljažniku, ali mogu lakše prolaziti kroz promet, koja imaju manji otisak, ekološki, ali i prometno”, objasnio je.

Međutim, naglasio je da su njegovi razgovori s proizvođačima automobila također o tome kako ubrzati prijelaz njegovih vozača na električna vozila. Prema njegovim riječima, cijena električnih vozila je “najveća zapreka”, ali problem je i “infrastruktura za punjenje u gradovima”.

“Većina gradova postavlja svoju infrastrukturu za punjenje (baterije za električne automobile) u središte grada. To je mjesto gdje bogati ljudi obično žive. Ali oni svoju infrastrukturu za električna vozila ne postavljaju tamo gdje mnogi naši vozači žive i trebaju ih, na periferiji”, precizirao je, rekavši i da je imao razgovore s općinama o ovoj temi.

 
Nastavi čitati

Svijet

Hoće li WHO ukinuti izvanredno stanje zbog covida? Poznato i kada pada odluka

Objavljeno

-

By

Međunarodni odbor stručnjaka počeo je u petak raspravu o ukidanju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu zbog covida-19, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trebala bi svoju odluku objaviti najranije u ponedjeljak, rekli su izvori iz tog tijela sa sjedištem u Ženevi.

Na početku sastanka, glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus istaknuo je da je u proteklih osam tjedana zabilježeno više od 170.000 smrtnih slučajeva.

“Stvarni broj je sigurno puno veći”, rekao je, dodajući da se situacija u Kini pogoršava.

“Ukidanje ograničenja u Kini dovelo je do naglog porasta smrtnih slučajeva u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Prošlog je tjedna WHO-u prijavljeno gotovo 40.000 smrtnih slučajeva, više od polovice njih iz Kine.”

Odbor, čija bi rasprava trebala završiti najranije u petak navečer, treba potom izvijestiti Tedrosa o svojim zaključcima, ostavljajući mu da donese odluku za ili protiv ukidanja trenutnog izvanrednog stanja.

Već ranije ovog tjedna, Tedros je izrazio zabrinutost zbog stalnog povećanja broja smrtnih slučajeva povezanih s covidom.

Proglašenje izvanrednog stanja najviši je stupanj uzbune koji WHO može proglasiti. To čini u slučaju prijetnji kako bi vlade i javnost bili upozoreni i mogli se pripremiti.

Ni proglašenje niti ukidanje izvanrednog stanja nema neposredne posljedice. Svaka država sama odlučuje o upravljanju krizom.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO danas objavio novi popis: “U slučaju nuklearnog napada pripremite ove lijekove”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je izdala publikaciju koja donosi ažurirani popis lijekova čije zalihe trebaju biti spremne u slučaju nuklearne opasnosti i izloženosti radijaciji. Zalihe bi trebale uključivati lijekove koji sprječavaju ili smanjuju izloženost zračenju, ali i one koji olakšavaju zdravstvene tegobe nakon što je osoba već bila izložena radijaciji. 

“U hitnim slučajevima zračenja ljudi mogu biti izloženi zračenju u dozama koje se kreću od zanemarivih do po život opasnih. Vlade moraju omogućiti hitno liječenje onima kojima je potrebno”, rekla je dr. Maria Neira, vršiteljica dužnosti pomoćnice glavnog direktora WHO-a.

“Ključno je da su vlade spremne zaštititi zdravlje stanovništva i odmah reagirati u hitnim slučajevima. To uključuje spremanje zaliha lijekova koji će spasiti živote i koji će smanjiti rizike i liječiti posljedice zračenja”, dodala je Neira. Ova publikacija zamjenjuje izvješće WHO-a iz 2007. o razvoju nacionalnih zaliha za hitne slučajeve radijacije i sadrži ažurirane informacije na temelju istraživanja u posljednjem desetljeću. 

Ključno je smanjenje unosa i izbacivanje radionuklida iz tijela

Na popisu se nalaze lijekovi koji mogu spriječiti ili smanjiti unos radionuklida, odnosno povećati eliminaciju radionuklida iz ljudskog tijela. Također, u publikaciji se analiziraju glavni elementi koji su potrebni za razvoj, održavanje i upravljanje nacionalnim zalihama specifičnih medicinskih potrepština koje će biti potrebne u slučaju nuklearnog napada. 

Tipični lijekovi koji bi trebali biti korišteni u slučajevima izloženosti radioaktivnom zračenju su: 

– stabilni jod, koji se primjenjuje kako bi se spriječilo ili smanjilo izlaganje štitnjače radioaktivnom jodu
– berlinsko modrilo za uklanjanje radioaktivnog cezija iz tijela
– cinkov ili kalcijev dietilentriamin penta-acetat (DTPA) koji se koristi za tretiranje unutarnje kontaminacije transuranijskim radionuklidima
– citokini koji se koriste za ublažavanje oštećenja koštane srži, u slučaju akutnog radijacijskog sindroma (ARS)
– ostali lijekovi koji se koriste za liječenje povraćanja, proljeva i infekcija.

“Važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju”

WHO kao vodeća međunarodna organizacija u javnom zdravstvu s ovlastima i odgovornošću za pomoć u hitnim zdravstvenim slučajevima daje savjete i smjernice zemljama o javnozdravstvenoj spremnosti i odgovoru na hitne slučajeve radijacije. WHO se obvezuje da će u hitnim zdravstvenim slučajevima pomoći u nabavi ili dijeljenju medicinskih potrepština među zemljama.

“Ovaj ažurirani popis kritičnih lijekova bit će ključni alat za pripravnost i spremnost naših partnere da identificiraju, nabave, skladište i pravodobno isporuče učinkovit lijek onima koji su izloženi riziku ili takvom događaju”, rekao je dr. Mike Ryan, izvršni direktor WHO-ovog Programa za hitne zdravstvene situacije.

S obzirom na to da izloženost visokim razinama zračenja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica ili čak smrti, važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju na takav događaj. Za adekvatan odgovor je ključna koordinacija lokalnih, nacionalnih i međunarodnih tijela. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu