Istraživanja hormona koji reguliraju apetit spominju se kao mogući kandidati za Nobelovu nagradu za medicinu, koja će biti objavljena u ponedjeljak, čime počinje sezona dodjele Nobelovih nagrada za 2026. godinu.

Dobitnici šest Nobelovih nagrada – za medicinu, fiziku, kemiju, književnost, mir i ekonomiju – bit će objavljeni od 5. do 12. listopada.

Nagrada za medicinu, koja se dodjeljuje u ponedjeljak mogla bi pripasti istraživanjima koja su utrla put lijekovima za mršavljenje kao što su Ozempic i Mounjaro, izjavili su za AFP stručnjaci koji prate dodjelu Nobelovih nagrada.

To bi moglo uključivati ​​istraživanja mikrobioma, otkriće hormona leptina i grelina koji reguliraju sitost i glad, te istraživanje hormona koji crijeva luče nakon jela signalizirajući sitost – poznatog kao “glukagonu sličan peptid 1” (GLP-1) – a koji oponašaju lijekovi poput Ozempica.

“Postoji velika vjerojatnost da će Nobelova nagrada biti dodijeljena za neki od tih radova”, rekao je David Pendlebury, voditelj analize istraživanja u tvrtki za analitiku podataka Clarivate, koja predviđa potencijalne dobitnike Nobelove nagrade na temelju broja citata njihovih radova.

“GLP-1 bih stavio na vrh popisa, upravo zbog njegova golemog kliničkog utjecaja u cijelom svijetu”, izjavio je.

Mnogi su znanstvenici dali značajan doprinos tom području, no troje se redovito spominje kao kandidati za Nobelovu nagradu: kanadski endokrinolog Daniel Drucker, danski liječnik Jens Juul Holst te američka kemičarka podrijetlom iz Jugoslavije Svetlana Mojsov.

Znanost o koži ili imunologija?

Ako bi Nobelov odbor krenuo u drugom smjeru, istraživanje matičnih stanica u tome kako se koža regenerira i liječi rane moglo bi dobiti priznanje, a američka stanična biologinja Elaine Fuchs i njezina britanska kolegica Fiona Watt prepoznate su kao vodeće u tom području, prema Anniki Ostman, znanstvenoj reporterki švedske mreže SR.

Čast bi također mogla pripasti novoj tehnici snimanja, nazvanoj optička koherentna tomografija.

Neinvazivna tehnika koristi reflektiranu svjetlost za stvaranje slika visoke rezolucije, presjeka bioloških tkiva, posebno mrežnice i optičkog živca, što liječnicima omogućuje otkrivanje i praćenje bolesti.

Još jedno područje koje je možda privuklo pažnju odbora za medicinu je područje adhezijskih receptora u imunosnom sustavu, koje je identificirao američki imunolog Timothy Springer.

Ti receptori su molekularni mehanizmi na imunosnim stanicama koji im pomažu da se prilijepe za krvne žile, uđu u tkiva i dođu do infekcija.

Ključni su za usmjeravanje imunosne obrane tijela i ciljevi su istraživanja liječenja nekoliko upalnih i autoimunih bolesti.

Istraživanja raka dojke ili sekvenciranja DNK koja su pomogla u borbi protiv koronavirusa također bi mogla biti nagrađena.

Nakon nagrade za medicinu u utorak će uslijediti nagrade za fiziku, a u srijedu za kemiju.

Ime dobitnika nagrade za književnost bit će objavljeno u četvrtak, a neki stručnjaci sugeriraju da bi Švedska akademija, nakon prošlogodišnje nagrade Mađaru Laszlu Krasznahorkaiju, mogla odabrati spisateljicu, moguće iz Latinske Amerike.

Argentinska spisateljica Samanta Schweblin (48) mogla bi biti jedan od takvih izbora, rekla je za AFP književna kritičarka Lina Kalmteg.

Među ostalima koji se često spominju u nagađanjima o Nobelovoj nagradi su Jamaica Kincaid, kineska spisateljica Can Xue, Gerald Murnane i Alexis Wright iz Australije, Thomas Pynchon iz SAD-a i meksička spisateljica Cristina Rivera Garza.

Sve oči uprte u nagradu za mir

Možda se s najviše nestrpljenja iščekuje nagrada koja se dodjeljuje u petak – Nobelova nagrada za mir, jedina koja se uručuje u Oslu.

Neki stručnjaci smatraju da bi odbor ove godine mogao odabrati dobitnika oko kojeg postoji širok konsenzus, nakon što je prošlogodišnja dobitnica, čelnica venecuelske oporbe Maria Corina Machado, izazvala kontroverze.

Američki predsjednik Donald Trump prošle je godine intenzivno lobirao za tu nagradu – Machado mu je na kraju i uručila svoju Nobelovu medalju – a Odbor je svjestan da će on i ovoga puta pomno pratiti situaciju.

“Uvijek ima mnogo lobiranja, a na kraju možda i pokušaja vršenja pritiska na odbor”, rekao je tajnik Nobelovog odbora Kristian Berg Harpviken u intervjuu za AFP.

“Na to smo navikli.”

Među mogućim dobitnicima ove godine spominje se zajednička nagrada za organizaciju Save the Children i Mikolu Kulebu, ukrajinskog aktivistu za prava djece koji se zalaže za povratak ukrajinske djece nezakonito odvedene u Rusiju s okupiranih područja.

Ostali kandidati uključuju sudanske “Sobe za hitno djelovanje” (ERR) – veliku mrežu volontera koji riskiraju živote pomažući ljudima suočenima s dvostrukom prijetnjom rata i gladi – te Odbor za zaštitu novinara (CPJ), nakon godine koja je za tu profesiju bila najsmrtonosnija u povijesti.

Sezonu dodjele Nobelovih nagrada 12. listopada zaključuje nagrada za ekonomiju.

Nevjerojatno snažan El Niño, koji trenutačno zagrijava planet, srušio je povijesni temperaturni rekord za ovaj prirodni fenomen, i to nekoliko mjeseci prije nego što se uopće očekuje njegov vrhunac, piše Guardian.

Najnovija mjerenja pokazuju da je porast temperature u samom središtu El Niña u Tihom oceanu dosegnuo 3.05°C. Time je nadmašen dosadašnji apsolutni rekord od 3.02°C zabilježen krajem studenoga 2015. godine, što je bila najviša izmjerena razina u 150 godina modernih mjerenja. Ta se temperatura računa u odnosu na prosjek razdoblja od 1991. do 2020. godine.

Većina meteorologa koristi mjerilo s pomičnim 30-godišnjim prosjekom kao polazištem, čime se u obzir uzima i globalno zagrijavanje koje uzrokuje čovjek. Taj pokazatelj, poznat kao ONI (Nino3.4), također je na samom rubu rušenja rekorda jer zaostaje tek za stotinku stupnja za onim iz 2015. godine. Iza oba izračuna stoje podaci američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

Očekuje se “zapanjujući” El Niño

Najnovije procjene najavljuju da bi vrhunac u studenome i prosincu mogao dosegnuti čak 4.0°C, pokazao je prosjek 14 različitih prognostičkih modela koje je analizirao klimatski znanstvenik Zeke Hausfather.

Te brojke toliko odskaču od svega ranije zabilježenog da ih je Hausfather nazvao zapanjujućima, dok drugi stručnjaci već govore o fenomenu “na razini Godzille”. Inače, svaki porast temperature veći od 0.5°C smatra se pojavom El Niña, dok se vrijednosti iznad 2°C službeno vode kao “vrlo snažan” ili “super” El Niño.

Aktualni El Niño vrlo vjerojatno predstavlja najjači takav događaj u najmanje 1000 godina. On će ubaciti golemu dodatnu količinu topline u atmosferu koja se već ionako ubrzano grije zbog izgaranja fosilnih goriva. Zbog tog dvostrukog udara očekuje se da će 2027. potpuno pomesti sve dosadašnje rekorde i postati najtoplija godina ikad zabilježena u povijesti mjerenja.

Klimatska kriza izazvana zagađenjem iz fosilnih goriva već sada pojačava vremenske ekstreme i odnosi ljudske živote. Novi El Niño te će posljedice podići na još višu razinu, a promjene u ustaljenim vremenskim obrascima već su počele ostavljati trag diljem planeta.

Prošli su nanijeli stotine milijardi štete, ovaj ih ostavlja u prašini

“Iznimno snažni El Niño događaji, poput onih iz 1997./1998. i 2015./2016. godine, donijeli su stotine milijardi dolara štete diljem svijeta. Ovaj sadašnji ostavlja te prošle daleko iza sebe”, upozorava Hausfather u analizi za Carbon Brief.

Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu ističe da se ovdje radi o golemom preslagivanju energije unutar klimatskog sustava: “Ovo je opasno zato što se događa na već zagrijanom klimatskom sustavu koji je pod utjecajem čovjeka. Zbog toga ćemo na mnogim mjestima u svijetu vidjeti nezapamćene toplinske ekstreme, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, sigurnost hrane i nestašicu vode. El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok trošimo fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj podlozi, pa se zajednice puno teže nose s posljedicama.”

Vrućina i suša u Indoneziji već su pokrenule rekordne šumske požare i opasno zagađenje zraka, dok su u Indiji izostale ključne monsunske kiše. Suša u Srednjoj Americi i na Karibima uništava usjeve i usporava pomorsku trgovinu zbog pada razine vode u Panamskom kanalu. Svjetski program za hranu upozorio je u kolovozu da bi posljedice El Niña mogle gurnuti oko 50 milijuna ljudi u akutnu glad i potaknuti novi rast cijena hrane.

Poplave, suše i prijetnja za svjetsko gospodarstvo

Godine u kojima dominira El Niño u pojedinim dijelovima svijeta donose znatno jače kiše i poplave. Peru i Čile već trpe posljedice, a prekinut je i pristup Machu Picchuu. Rog Afrike iznimno je osjetljiv na pojačane pljuskove, dok se na jugu Sjedinjenih Država tijekom zime očekuju žestoke oborine.

Ljeto na južnoj polutki bit će znatno toplije i sušnije, što donosi veći rizik od požara i suša u Australiji i na jugu Afrike. Očekuju se i snažniji tajfuni na Pacifiku, dok El Niño s druge strane obično koči uragane na Atlantiku, gdje ove godine, posve neobično, još nije zabilježen nijedan.

Znanstvenici strahuju da bi klimatska kriza mogla poremetiti uobičajena pravila po kojima se ovaj fenomen ponaša, zbog čega se države znatno teže pripremaju za nadolazeće udare. Svjetska meteorološka organizacija UN-a pokrenula je najveću operaciju u svojoj 50-godišnjoj povijesti kako bi pomogla nacionalnim meteorološkim službama u izdavanju pravodobnih prognoza.

“Ulazimo u nepoznato područje”

Glavni tajnik UN-a António Guterres poručio je da planet ulazi u nepoznato područje i opasnu zonu vremenskih ekstrema. Profesor Bill McGuire za Guardian je naglasio da bi ovo mogao biti jedan od najvećih vremenskih preokreta u posljednjih tisuću godina koji će donijeti niz katastrofa, podsjetivši da je super El Niño iz 1997. i 1998. donio svjetskom gospodarstvu gubitke od 5.7 bilijuna dolara.

“Sve posljedice El Niña pojačane su globalnim klimatskim promjenama”, zaključuje profesor Kevin Trenberth iz američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja. “Nezapamćeni toplinski valovi i požari koje smo gledali u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji samo su mali uvod u ono što tek dolazi.”

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.