Connect with us

Svijet

Macron ima plan za mir. “Slanje 40.000 NATO-ovih vojnika u Ukrajinu”

Objavljeno

-

Samo iznimne okolnosti mogu ovih dana maknuti fokus francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s domaćih pitanja. Zemlja proživljava najdublju političku krizu otkad je uspostavljena Peta republika. Još uvijek nije jasno tko će biti novi francuski premijer i kako će biti izglasan proračun do kraja godine budući da nijedna stranka nema većinu u Narodnoj skupštini.

Međutim, postoji jedna stvar zbog koje je Macron spreman nakratko maknuti fokus s domaćih pitanja. Donald Trump, koji je više puta najavio da će donijeti mir u Ukrajinu “u roku od 24 sata”, preuzima dužnost američkog predsjednika 20. siječnja.

U subotu, neposredno prije ceremonije otvorenja obnovljene katedrale Notre Dame, Macron je gotovo sat vremena nasamo razgovarao s Trumpom u Elizejskoj palači, nakon čega im se na pola sata pridružio i ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski.

“Europa ima ozbiljne interese”
“Koliko sam shvatio, Emmanuel Macron je prenio Donaldu Trumpu da Europa ne samo da ne može biti izostavljena iz američko-ruskih pregovora, jer ovdje ima svoje ozbiljne sigurnosne interese, nego je i spremna financijski se uključiti u ovaj proces te prije svega snositi rizik vezan uz obranu ukrajinskog suvereniteta”, kazao je Camille Grand, bivši zamjenik glavnog tajnika NATO-a.

Poljske novine Rzeczpospolita pišu da bi zbog vojnog potencijala i geografskog položaja sudjelovanje Poljske u mirovnoj misiji moglo biti ključno.

Francuska ponuda je mirovna misija koja bi jamčila da Kremlj u budućnosti neće kršiti eventualni prekid vatre i utvrđenu crtu razgraničenja. Macron je već u veljači prvi iznio ideju o slanju NATO-ovih snaga u Ukrajinu. No, tada nije precizirao pod kojim će se uvjetima to dogoditi.

Ideju je ponovno spomenuo tijekom susreta s britanskim premijerom Keirom Starmerom u Parizu 11. studenog. Elie Tenenbaum, istraživač iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI) koji radi na pripremi Macronovog projekta, objašnjava da bi u misiji moglo sudjelovati pet brigada (oko 40.000 vojnika). Poljska bi mogla preuzeti zapovjedništvo nad jednom od brigada.

Dva izvora za Politico potvrdila plan
Macron će danas u Varšavi razgovarati s poljskim premijerom Donaldom Tuskom o raspoređivanju poslijeratnih mirovnih snaga u Ukrajini, potvrdili su za Politico europski diplomat i francuski dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti.

“Istina je”, kazao je europski diplomat kad je upitan o izvješću u kojem se tvrdi da dvije zemlje razgovaraju o potencijalnim mirovnim snagama sastavljenim od 40.000 vojnika iz stranih zemalja. Diplomat nije pojasnio iz kojih bi zemalja vojnici mogli biti.

Međutim, visoki poljski dužnosnik, koji je također želio ostati anoniman, poručio je da su iznenađeni Macronovim prijedlogom. “Ovo nije formula koja bi nam omogućila da donesemo takvu odluku”, izjavio je dužnosnik i dodao da bi o mirovnim misijama trebali odlučiti Ujedinjeni narodi ili Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, a ne bilateralni razgovori s francuskim predsjednikom. “Slanje poljskih vojnika u Ukrajinu imalo bi smisla samo u formatu NATO-a”, dodao je.

Tri modela sigurnosnih jamstava
“Postoje tri načina za pružanje sigurnosnih jamstava Ukrajini. Prvi je onaj ‘njemački’: primiti državu u NATO bez konačnog utvrđivanja granica, kao što je bio slučaj sa Saveznom Republikom Njemačkom 1955. No, Amerika to ne želi, a ne želi ni Njemačka”, upozorio je Grand.

“Drugi je ‘izraelski’ model: masovna opskrba Ukrajine oružjem i nakon sklapanja mira. Ovaj model je neizvjestan s obzirom na proračunske poteškoće u SAD-u i Europi. Treći je ‘korejski’ model: međunarodna mirovna misija koja više od 70 godina čuva crtu razgraničenja između Južne i Sjeverne Koreje”, dodao je.

Tijekom sastanka u ponedjeljak u Kijevu s čelnikom CDU/CSU-a Friedrichom Merzom, koji će vjerojatno postati kancelar Njemačke, Zelenski je prvi put rekao da bi, dok čekaju jamstva NATO-a, takva posrednička misija mogla zajamčiti sigurnost njegove zemlje. “Važno je i simbolično sudjelovanje Amerike”
“Zbog svog brzorastućeg vojnog potencijala i zemljopisnog položaja Poljska postaje bitan element takvog plana. Otuda i Macronov posjet Varšavi”, uvjeren je Grand. Prema njemu, što više zemalja sudjeluje u takvoj posredničkoj misiji, veća je šansa da se Rusija neće odlučiti na novi napad na Ukrajinu.

Napominje da bi čak i simbolično sudjelovanje Amerike u ovoj inicijativi bilo vrlo važno. Smatra da će se i Njemačka pridružiti inicijativi nakon što se u veljači održe parlamentarni izbori. Čini se da je Nizozemska također zainteresirana za projekt.

Ipak, pitanje je koliko Macron, koji nema većinu ni u parlamentu ni u vladi, može biti vjerodostojan partner u takvom projektu. Prema Ustavu Pete republike, predsjednik, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, odlučuje o njihovoj uporabi. Također odlučuje o pravcima vanjske politike i predstavlja Francusku na summitima EU i NATO-a.

Ali, parlament odlučuje o proračunu, a bez usvajanja proračuna Francuska ne bi mogla financirati svoje sudjelovanje u misiji.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

WHO: Potvrđeno šest slučajeva hantavirusa

Objavljeno

-

By

Do 8. svibnja potvrđeno je šest slučajeva hantavirusa od osam sumnjivih slučajeva prijavljenih nakon izbijanja zaraze na kruzeru MV Hondius u Atlantskom oceanu, objavila je u petak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

“Do 8. svibnja ukupno je prijavljeno osam slučajeva, uključujući tri smrtna slučaja (stopa smrtnosti od 38 posto). Šest slučajeva laboratorijski je potvrđeno kao infekcija hantavirusom, a svi su identificirani kao posljedica virusa Anda, za koji se zna da se prenosi između ljudi”, navodi se u priopćenju WHO-a. Dodaje se i da se druga dva slučaja smatraju „vjerojatnim“.

Do danas, napominje WHO, četiri pacijenta su trenutno hospitalizirana. Jedan je na intenzivnoj njezi u Johannesburgu u u Južnoafričkoj Republici , dva su u različitim bolnicama u Nizozemskoj i jedan u Zürichu u Švicarskoj.

WHO je pojasnio i da je osoba koja se liječi u bolnici u Düsseldorfu u Njemačkoj testirana negativno te se “stoga više ne smatra slučajem“.

Kruzer MV Hondius, koji je putovao iz Argentine za Zelenortske Otoke, u središtu je međunarodne pozornosti otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su tri putnika umrla i da se sumnja da su bili zaraženi hantavirusom.

Nastavi čitati

Svijet

Koje europske zemlje imaju najzdraviju vodu iz slavine?

Objavljeno

-

By

Ilustracija: Swanky Fella on Unsplash

Podzemna voda jedan je od najugroženijih resursa u cijeloj EU. Više od 20 posto podzemnih voda u cijelom bloku je u lošem kemijskom stanju, što znači da su štetne tvari, poput žive, kadmija i drugih, iznad razina propisanih Okvirnom direktivom EU o vodama, navodi Europska agencija za okoliš.

Pritisku pridonose ogromni društveni i ekološki troškovi obrade za piće i sanitaciju. Smatra se da samo obrada nitrata, koji se često nalaze u gnojivima, EU košta čak 320 milijardi eura godišnje. Ograničenje EU-a je 50 miligrama po litri, ali prema Europskoj komisiji, ta je razina prekoračena na 14% europskih mjernih stanica za podzemne vode.

Tko ima najzdraviju vodu iz slavine?

Međutim, čini se da su ogromna europska ulaganja u sanitaciju podzemnih voda učinkovita. Devetnaest od 20 zemalja s najboljom sanitacijom i pitkom vodom na svijetu su europske. Prema podacima Indeksa ekološke učinkovitosti, Japan je jedina iznimka, piše Euronews.

Finska, Island, Nizozemska, Norveška, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo postigli su savršenih 100 bodova za zaštitu ljudskog zdravlja od nesigurne pitke vode i sanitacije. Najgore stope na kontinentu zabilježene su u Moldaviji (50 bodova), Gruziji (51,7) i Albaniji (54,1), a tri zemlje EU također su među najnižih 10 mjesta u Europi: Latvija (59,10), Litva (58,40) i Rumunjska (56).

Osim toga, postojećim zakonodavstvom EU pomno prati svoje vodne resurse. U siječnju 2022. godine usvojen je prvi popis za praćenje pitke vode s ciljem praćenja razine beta-estradiola i nonilfenola – dvaju spojeva koji ometaju endokrini sustav i oponašaju, blokiraju ili ometaju hormone u tijelu.

Koliko je zabrinjavajuće onečišćenje podzemnih voda u EU?

Unatoč tome, kemikalije u podzemnim vodama i dalje su problem, posebno s obzirom na to da podzemne vode opskrbljuju otprilike 25% poljoprivrednog navodnjavanja i 65% pitke vode u EU.

“Oko 80 posto svih otpadnih voda diljem svijeta ulazi u vodene površine bez pročišćavanja”, kažu istraživači iz Water Atlasa, indeksa čistoće podzemnih voda koji je stvorio njemački think tank Heinrich Böll Foundation. “Ideja da će se rijeke same čistiti ubrzo se pokazala kao iluzija: rijeke i jezera postala su smrdljive, otrovne septičke jame”, dodaju.

Water Atlas mapirao je podzemne vode s dobrim i lošim kemijskim stanjem u Europi, na temelju standarda EU Direktive o vodama.

Rezultati u nekim zemljama su zabrinjavajući. U Luksemburgu 79% mapiranih podzemnih voda nije postiglo dobro kemijsko stanje u 2025., 55% u Češkoj, 41% u Belgiji i 40% u Njemačkoj, piše Euronews.

Pesticidi ostaju jedna od glavnih prijetnji kvaliteti vode. Na primjer, trifluoroctena kiselina (TFA) otkrivena je u 94% od 36 uzoraka vode iz slavine prikupljenih u 11 zemalja EU, prema Water Atlasu.

Mnogi pesticidi također sadrže PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari, poznate i kao kemikalije zauvijek), koje su otkrivene na 23 000 lokacija diljem Europe. Farmaceutski spojevi – s više od 175 identificiranih u europskim podzemnim vodama – i mikroplastika predstavljaju dodatne pritiske na okoliš.

Nastavi čitati

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu