Samo iznimne okolnosti mogu ovih dana maknuti fokus francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s domaćih pitanja. Zemlja proživljava najdublju političku krizu otkad je uspostavljena Peta republika. Još uvijek nije jasno tko će biti novi francuski premijer i kako će biti izglasan proračun do kraja godine budući da nijedna stranka nema većinu u Narodnoj skupštini.

Međutim, postoji jedna stvar zbog koje je Macron spreman nakratko maknuti fokus s domaćih pitanja. Donald Trump, koji je više puta najavio da će donijeti mir u Ukrajinu “u roku od 24 sata”, preuzima dužnost američkog predsjednika 20. siječnja.

U subotu, neposredno prije ceremonije otvorenja obnovljene katedrale Notre Dame, Macron je gotovo sat vremena nasamo razgovarao s Trumpom u Elizejskoj palači, nakon čega im se na pola sata pridružio i ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski.

“Europa ima ozbiljne interese”
“Koliko sam shvatio, Emmanuel Macron je prenio Donaldu Trumpu da Europa ne samo da ne može biti izostavljena iz američko-ruskih pregovora, jer ovdje ima svoje ozbiljne sigurnosne interese, nego je i spremna financijski se uključiti u ovaj proces te prije svega snositi rizik vezan uz obranu ukrajinskog suvereniteta”, kazao je Camille Grand, bivši zamjenik glavnog tajnika NATO-a.

Poljske novine Rzeczpospolita pišu da bi zbog vojnog potencijala i geografskog položaja sudjelovanje Poljske u mirovnoj misiji moglo biti ključno.

Francuska ponuda je mirovna misija koja bi jamčila da Kremlj u budućnosti neće kršiti eventualni prekid vatre i utvrđenu crtu razgraničenja. Macron je već u veljači prvi iznio ideju o slanju NATO-ovih snaga u Ukrajinu. No, tada nije precizirao pod kojim će se uvjetima to dogoditi.

Ideju je ponovno spomenuo tijekom susreta s britanskim premijerom Keirom Starmerom u Parizu 11. studenog. Elie Tenenbaum, istraživač iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI) koji radi na pripremi Macronovog projekta, objašnjava da bi u misiji moglo sudjelovati pet brigada (oko 40.000 vojnika). Poljska bi mogla preuzeti zapovjedništvo nad jednom od brigada.

Dva izvora za Politico potvrdila plan
Macron će danas u Varšavi razgovarati s poljskim premijerom Donaldom Tuskom o raspoređivanju poslijeratnih mirovnih snaga u Ukrajini, potvrdili su za Politico europski diplomat i francuski dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti.

“Istina je”, kazao je europski diplomat kad je upitan o izvješću u kojem se tvrdi da dvije zemlje razgovaraju o potencijalnim mirovnim snagama sastavljenim od 40.000 vojnika iz stranih zemalja. Diplomat nije pojasnio iz kojih bi zemalja vojnici mogli biti.

Međutim, visoki poljski dužnosnik, koji je također želio ostati anoniman, poručio je da su iznenađeni Macronovim prijedlogom. “Ovo nije formula koja bi nam omogućila da donesemo takvu odluku”, izjavio je dužnosnik i dodao da bi o mirovnim misijama trebali odlučiti Ujedinjeni narodi ili Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, a ne bilateralni razgovori s francuskim predsjednikom. “Slanje poljskih vojnika u Ukrajinu imalo bi smisla samo u formatu NATO-a”, dodao je.

Tri modela sigurnosnih jamstava
“Postoje tri načina za pružanje sigurnosnih jamstava Ukrajini. Prvi je onaj ‘njemački’: primiti državu u NATO bez konačnog utvrđivanja granica, kao što je bio slučaj sa Saveznom Republikom Njemačkom 1955. No, Amerika to ne želi, a ne želi ni Njemačka”, upozorio je Grand.

“Drugi je ‘izraelski’ model: masovna opskrba Ukrajine oružjem i nakon sklapanja mira. Ovaj model je neizvjestan s obzirom na proračunske poteškoće u SAD-u i Europi. Treći je ‘korejski’ model: međunarodna mirovna misija koja više od 70 godina čuva crtu razgraničenja između Južne i Sjeverne Koreje”, dodao je.

Tijekom sastanka u ponedjeljak u Kijevu s čelnikom CDU/CSU-a Friedrichom Merzom, koji će vjerojatno postati kancelar Njemačke, Zelenski je prvi put rekao da bi, dok čekaju jamstva NATO-a, takva posrednička misija mogla zajamčiti sigurnost njegove zemlje. “Važno je i simbolično sudjelovanje Amerike”
“Zbog svog brzorastućeg vojnog potencijala i zemljopisnog položaja Poljska postaje bitan element takvog plana. Otuda i Macronov posjet Varšavi”, uvjeren je Grand. Prema njemu, što više zemalja sudjeluje u takvoj posredničkoj misiji, veća je šansa da se Rusija neće odlučiti na novi napad na Ukrajinu.

Napominje da bi čak i simbolično sudjelovanje Amerike u ovoj inicijativi bilo vrlo važno. Smatra da će se i Njemačka pridružiti inicijativi nakon što se u veljači održe parlamentarni izbori. Čini se da je Nizozemska također zainteresirana za projekt.

Ipak, pitanje je koliko Macron, koji nema većinu ni u parlamentu ni u vladi, može biti vjerodostojan partner u takvom projektu. Prema Ustavu Pete republike, predsjednik, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, odlučuje o njihovoj uporabi. Također odlučuje o pravcima vanjske politike i predstavlja Francusku na summitima EU i NATO-a.

Ali, parlament odlučuje o proračunu, a bez usvajanja proračuna Francuska ne bi mogla financirati svoje sudjelovanje u misiji.