Connect with us

Hrvatska

Druga najjača snaga iza HDZ-a su neodlučni, a najpopularniji Gospodin Nitko

Objavljeno

-

RTL

Čak prvih šest vodećih stranaka imaju blagi rast što nije zabilježeno niti u jednom dosadašnjem mjerenju posljednjeg mandata. HDZ je i dalje dominantan koji bi, da je Hrvatska jedna izborna jedinica, u ožujku osvojio više od četvrtine birača. Blago raste i SDP, dok se Platforma Možemo! zadržala na 3. mjestu. Najpozitivniji političar je Milanović, najnegativac je Plenković

Oporba je pokušala opozvati premijera, cijene rastu, novčanici su sve tanji, no čini se da sve to političarima nije naštetilo, a neki su uspjeli i profitirati.

Čak prvih 6 vodećih stranaka imaju blagi rast što nije zabilježeno niti u jednom dosadašnjem mjerenju posljednjeg mandata. Dominantan je i dalje HDZ koji bi da je Hrvatska jedna izborna jedinica u ožujku osvojio više od četvrtine birača, odnosno 25,7 posto (veljača 25,5 posto), piše Danas.hr. 

Blago raste i SDP s potporom od 15,4 posto (veljača 15,0 posto), dok se Platforma Možemo! zadržala na trećem mjestu i podržava ju 9,8 posto (veljača 9,7 posto). No njihova predanost ispred Mosta sve je manja i sada ih podržava 9,3 posto (veljača 9,1 posto).

Domovinski pokret kao pokretač oporbene inicijative za opoziv premijera bilježi najveći međumjesečni rast od 0,5 postotnih bodova i podržava ga 6,8 posto (veljača 6,3 posto). Slijede ga Centar s potporom od 3,2 posto (veljača 3,0 posto) i Fokus kojeg bi biralo njih 1,3 posto (veljača 1,4 posto).

Iznad jedan posto podrške tu su Radnička fronta (ožujak 1,3 posto – veljača 1,4 posto), HSS (ožujak 1,2 posto – veljača 1,4 posto  ), Ključ Hrvatske (ožujak 1,2 posto – veljača 0,9 posto) i, iako u Saboru najbrojniji oporbeni klub, među biračima gotovo nevidljivi Socijaldemokrati koji se još drže na potpori od 1,1 posto (veljača 1,6 posto).

U jedan posto su se ugurali Hrvatski suverenisti (ožujak 1,0 posto – veljača 1,1 posto) , HNS (ožujak 1,0 posto – veljača 1,0 posto) i IDS (ožujak 1,0 posto – veljača 1,0 posto)

Dok manje od 1 posto potpore ima BBM 365 Stranka rada i solidarnosti (ožujak 0,6 posto – veljača 0,7 posto), potom HSU (ožujak 0,5 posto – veljača 1,0 posto), HSLS (ožujak 0,4 posto – veljača 0,8 posto) te Reformisti (ožujak 0,3 posto – veljača 0,5 posto).

I dalje je puno neodlučnih birača (ožujak 16,5 posto – veljača 16,4 posto) koji su druga snaga u zemlji, odmah iza HDZ-a, i naravno velik plijen za sve stranke uoči izbora koje će im se probati prikazati u najpozitivnijem svjetlu.

A to vrlo dobro ide predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću koji je najpozitivniji domaći političar neprekidno zadnjih 12 mjeseci. To misli 16,8 posto ispitanika (veljača 15,8 posto)

U blagom su padu druga dvojica na ovom političkom tronu. Za pozitivca premijera Andreja Plenkovića smatra njih 15,1 posto (veljača 15,4 posto), a zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića 4,8 posto (veljača 5,3 posto).

Na četvrtom mjestu je i dalje Ivan Penava (ožujak 3,9 posto – veljača 3,4 posto), slijedi ga ministar Oleg Butković (ožujak 2 posto – veljača 1,3 posto), dok 6. mjesto dijele Peđa Grbin (ožujak 1,7 posto – veljača 1,8 posto) i Sandra Benčić (ožujak 1,7 posto – veljača 1,7 posto).

Među deset najpozitivnijih su još Nikola Grmoja (ožujak 1,4 posto – veljača 1,6 posto) , Karolina Vidović Krišto (ožujak 1,4 posto – veljača 1,2 posto)i Ivica Puljak (ožujak 1,4 posto – veljača 0,7 posto).  

A najpopularniji je i dalje bez premca gospodin Nitko (26,6 posto).

Ljestvicu najnegativnijih političara uvjerljivo predvode premijer i predsjednik. Da je Plenković najnegativac smatra 27,8 posto (veljača 27,5 posto), dok 16,8 posto misli da je to Milanović (veljača 17,0 posto).

Peti mjesec zaredom im na crnom tronu društvo pravi Hrvoje Zekanović (ožujak 3,4 posto – veljača 3,8 posto).

Slijede predsjednik Sabora Gordan Jandroković (ožujak 2,9 posto – 2,4 posto), šef SDP-a Grbin (ožujak 2,3 posto – veljača 1,0 posto) i SDSS-a Milorad Pupovac (ožujak 2,2 posto – veljača 1,9 posto) te MOST-ovac Nikola Grmoja (ožujak 1,3 posto – veljača 1,9 posto).

Listu od 10 negativaca zaključuju dvojica ministara i gradonačelnik. To su Mario Banožić (ožujak 1,2 posto – veljača 1,2 posto), Tomašević (ožujak 1,2 posto – veljača 1,1 posto) i Vili Beroš (ožujak 1,1 posto – veljača 0,8 posto).

Građani su i dalje strogi prema hrvatskim institucijama, Ured predsjednika ocjenjujete labavom trojkom, točnije s ocjenom 2,74 (veljača 2,70).

Vladi i Saboru dajete dvojku. Točnije, Sabor ocjenjujete s 2,11  (veljača 2,16) , a Vladu s 2,26 (veljača 2,28). To je dovoljno za prolaz u školi, ali ne i da se uvjeri građane da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Samo 16,9 posto ispitanih optimistično je, dok 72,5 posto birača smatra da smo na pogrešnom smjeru. Neodlučnih je 10,6 posto.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 3. ožujka, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.

 

Hrvatska

Hrvatska među pet država EU-a s najviše sudskih predmeta

Objavljeno

-

By

Europska komisija objavila je izvješće o učinkovitosti pravosuđa zemalja EU, a po broju zaprimljenih svih predmeta na sudovima Hrvatska je peta s oko 26 predmeta na sto stanovnika, piše u subotu Večernji list.

Prema izvješću EU Justice Scoreboard (EUJS) o učinkovitosti pravosuđa u 26 zemalja EU (bez podataka za Njemačku), više predmeta od Hrvatske imaju Poljska (28), Slovenija (29), Austrija (35) i Danska (42).

Na listi građanskih i trgovačkih predmeta Hrvatska je treća s oko 3,3 predmeta na sto stanovnika, a ispred su Rumunjska (6,5) i Belgija (6,1).

Na kraju 2021. jedino je Poljska s oko 8,5 predmeta imala više od hrvatskih 7,8 neriješenih svih sudskih predmeta na sto stanovnika, ali je Hrvatska imala najviše neriješenih trgovačkih i građanskih predmeta, oko 4,3 na sto stanovnika. Može se zaključiti da su suci u Hrvatskoj među najopterećenijima u EU, odnosno da Hrvati najviše opsjedaju sudove.

Po “vremenu rješavanja” svih sudskih predmeta Hrvatska je 14. s oko 120 dana. U Danskoj, Estoniji i Letoniji sudski predmeti se ekspresno rješavaju, pa i u susjednoj Sloveniji, koja je četvrta po tom kriteriju.

Po vremenu rješavanja prvostupanjskih upravnih predmeta sedmi smo u krugu zemalja s manje od 200 dana. Ali, hrvatski Visoki upravni sud ima, iza ciparskog s više od 3000 dana, najdulje vrijeme rješavanja od svih upravnih sudova u EU – oko 1900 dana.

Po duljini trajanja korupcijskih slučajeva jedino Slovenija s gotovo 800 dana ima više od naših 630 dana, a po alternativnim metodama rješavanja sporova Hrvatska je posljednja u EU.

EUJS je na temelju 10 kriterija ocijenio mogućnosti pristupa sudu osobama pod rizikom od diskriminacije i starijim osobama. Hrvatska s Mađarskom i Danskom udovoljava samo jednom od tih kriterija, što je poražavajuće za zemlju starijih osoba u kojoj je izražena i diskriminacija. Slični su kriteriji i za obiteljsko nasilje, a Hrvatska ih od 10 udovoljava pet, te su lošiji od nas jedino Cipar, Mađarska i Danska.

Po potrošnji na sudove od oko 64 eura po stanovniku Hrvatska je 20, a najviše troši Luksemburg, 250 eura.

Po plaćama sudaca i državnih odvjetnika Hrvatska je ispodprosječna.

Po nizu kriterija Hrvatska je pri dnu EU – u dostupnosti online informacija o pravosuđu i javnoj dostupnosti presuda, po mogućnosti e-komunikacije sa sudovima i državnim odvjetništvima, poduci sudaca u komunikaciji… Blizu prosjeka je samo u omogućavanju korištenja digitalne tehnologije u sudovima.

Od svih zemalja EU, najlošiju percepciju neovisnosti sudova i sudaca imaju hrvatski građani, slijede Poljska, Bugarska, Slovačka, Španjolska, a najbolja je u Finskoj, Danskoj, Austriji, Njemačkoj. Uvjerljivo ponajveći razlog takve percepcije je utjecaj ili pritisak vlasti i političara (65 posto ispitanika), utjecaj gospodarskih i sličnih interesa (58 posto) te status i pozicija sudaca nedovoljno jamče njihovu neovisnost (48 posto), piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PRIJETNJA ISPOD POVRŠINE: Čisto podmorje uvjet je za održivu budućnost Jadranskog mora

Objavljeno

-

By

Plastika, naftna zagađenja i masovni turizam nisu jedine prijetnje očuvanju mora, iako se o njima najviše govori. WWF povodom Svjetskog dana oceana (6. lipnja) ukazuje na ogromnu prijetnju morskom životu – zaostale ribolovne alate u moru. Izgubljene ili odbačene ribarske mreže, udice i druga oprema nastavljaju loviti, ozljeđivati i ubijati morske organizme.

„Konačno se posljedicama nezbrinute plastike počinje pridavati pozornost koju zaslužuje. U WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode, fokusirali smo se na dio ovog otpada čiji se utjecaj manje vidi i razumije. Radi se o zaostalom ili izgubljenom ribolovnom alatu koji je najsmrtonosniji oblik morske plastike jer nastavlja neselektivno hvatati ribe, zaplitati morske sisavce, ptice, kornjače i morske pse. Tako ih izlaže sporoj i bolnoj smrti iscrpljivanjem i gušenjem,” kaže Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWF Adria prepoznaje hitnost i važnost suočavanja s ovim problemom, te se kroz projekt „Ghost Gear” (engl. zaostali ribolovni alat) intenzivno bavi njegovim rješavanjem. Provedeno mapiranje Jadrana ukazuje kako ovo nije samo globalni, već i nacionalni izazov jer je morsko dno uvelike prekriveno izgubljenim alatima što znatno doprinosi degradaciji morskog staništa i gubitku bioraznolikosti.

Mnogi se na pomisao o morskim dubinama prisjete straha od morskih pasa, no prava prijetnja i tihi ubojica je spomenuti zaostali ribolovni alat. Smrtonosan je za čak 66% morskih sisavaca i 50% morskih ptica, a 90% riba koje se u njega zapletu i uginu ima i komercijalnu vrijednost, što je izravan gubitak i za ljude. Stručnjaci WWF-a i profesionalni ronioci provode redovite ronilačke akcije za uklanjanje ribolovnih alata iz odabranih područja kako bi smanjili njihov utjecaj na morske ekosustave, pri čemu surađuju s lokalnim ribarima, vlastima i organizacijama.

„Podižemo svijest o važnosti pravilnog odlaganja ribarske opreme i potičemo naše ribare da primjenjuju održive prakse. Edukacija i osvještavanje ribara, ali i šire javnosti, ključni su za prevenciju nastanka novog ribljeg alata na dnu mora. Želimo osigurati da se ribarski alati pravilno koriste, održavaju i zbrinjavaju kako bi se smanjio gubitak opreme te se ovim putem zahvaljujemo ribarima i Upravi ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede na suradnji u projektu.” dodao je Fabijan Peronja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DANAS JE TIJELOVO Znate li što slavimo?

Objavljeno

-

By

Katolički blagdan Tijelovo, odnosno u dužoj verziji Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Krist.

Ideja o blagdanu prvi put se javlja u 13. stoljeću na inicijativu augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji koja je imala viđenje punog Mjeseca s mrljom na površini. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao upozorenje na nedostatak blagdana kojim bi se slavila euharistija odnosno sakrament koji je Krist utemeljio na posljednjoj večeri rekavši da kruh predstavlja njegovo tijelo, a vino njegovu krv.

Na molbu Julijane mjesni je biskup u svojoj biskupiji uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan euharistije. Belgijska redovnica i njeni suvremenici zdušno su promicali ideju blagdana i nastojali ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavio je 1264. godine bulu kojom je to pokušao učiniti, no spriječila ga je brza smrt. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi Tijelovo na cijelu Rimokatoličku Crkvu, odnosno na zapadno kršćanstvo.

Za Katoličku Crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Prema katoličkom nauku tijelo i krv Kristova u euharistiji su ‘istinski, bitno i stvarni prisutni’, a misterij pretvorbe kruha i vina događa se po euharistijskoj molitvi koju izgovara svećenik. Pojednostavnjeno bi se moglo reći sljedeće: Ako je mana, hrana što ju je Bog dao Izraelu na putovanju kroz pustinju, kruh s neba i znak zajedništva s Bogom koje nikada ne prestaje, a euharistija spomen na Kristovo potpuno predavanje i žrtvovanje te sakrament u kojem je on stalno i potpuno prisutan, Tijelovo je blagdan kojim se slavi euharistija i misterij pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Tijelovo se slavi u četvrtak poslije Presvetog Trojstva, dakle, deveti četvrtak nakon Uskrsa, što ove godine pada 15. lipnja.

Dr. Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, kaže da jednako kao što u objektivno spoznatim slovima neke pozivnice na gozbu prepoznaje nevidljivu ljubav i prijateljstvo onih koji ga pozivaju, tako u vidljivo spoznatim znakovima kruha i vina vidi poziv Boga na njegovu gozbu.

‘Kao što mi prijatelj može poslati pismo i u njemu poruku da se ne bojim u određenim krizama života, tako mi prijatelj Isus u kruhu i vinu, u tim euharistijskim znakovima, daruje poruku da se ne bojim, jer on je sa mnom’, poručuje Ivančić i navodi Kristove riječi: ‘Tko jede moje tijelo i pije moju krv, ostaje u meni i ja u njemu’.

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima širom Hrvatske i neradni je dan. Blagdan se, među ostalim, obilježava tijelovskim procesijama u kojima se u povijesti tradicionalno prezentirala pobožnost, ali i važnost pojedinih osoba, udruga, crkvenih i svjetovnih dužnosnika, kao i običnog puka. Pravoslavna Crkva ne poznaje tijelovske procesije, a euharistiju tumači na ponešto drugačiji način.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu