Hrvatska
Druga najjača snaga iza HDZ-a su neodlučni, a najpopularniji Gospodin Nitko
Čak prvih šest vodećih stranaka imaju blagi rast što nije zabilježeno niti u jednom dosadašnjem mjerenju posljednjeg mandata. HDZ je i dalje dominantan koji bi, da je Hrvatska jedna izborna jedinica, u ožujku osvojio više od četvrtine birača. Blago raste i SDP, dok se Platforma Možemo! zadržala na 3. mjestu. Najpozitivniji političar je Milanović, najnegativac je Plenković
Oporba je pokušala opozvati premijera, cijene rastu, novčanici su sve tanji, no čini se da sve to političarima nije naštetilo, a neki su uspjeli i profitirati.
Čak prvih 6 vodećih stranaka imaju blagi rast što nije zabilježeno niti u jednom dosadašnjem mjerenju posljednjeg mandata. Dominantan je i dalje HDZ koji bi da je Hrvatska jedna izborna jedinica u ožujku osvojio više od četvrtine birača, odnosno 25,7 posto (veljača 25,5 posto), piše Danas.hr.
Blago raste i SDP s potporom od 15,4 posto (veljača 15,0 posto), dok se Platforma Možemo! zadržala na trećem mjestu i podržava ju 9,8 posto (veljača 9,7 posto). No njihova predanost ispred Mosta sve je manja i sada ih podržava 9,3 posto (veljača 9,1 posto).
Domovinski pokret kao pokretač oporbene inicijative za opoziv premijera bilježi najveći međumjesečni rast od 0,5 postotnih bodova i podržava ga 6,8 posto (veljača 6,3 posto). Slijede ga Centar s potporom od 3,2 posto (veljača 3,0 posto) i Fokus kojeg bi biralo njih 1,3 posto (veljača 1,4 posto).
Iznad jedan posto podrške tu su Radnička fronta (ožujak 1,3 posto – veljača 1,4 posto), HSS (ožujak 1,2 posto – veljača 1,4 posto ), Ključ Hrvatske (ožujak 1,2 posto – veljača 0,9 posto) i, iako u Saboru najbrojniji oporbeni klub, među biračima gotovo nevidljivi Socijaldemokrati koji se još drže na potpori od 1,1 posto (veljača 1,6 posto).
U jedan posto su se ugurali Hrvatski suverenisti (ožujak 1,0 posto – veljača 1,1 posto) , HNS (ožujak 1,0 posto – veljača 1,0 posto) i IDS (ožujak 1,0 posto – veljača 1,0 posto)
Dok manje od 1 posto potpore ima BBM 365 Stranka rada i solidarnosti (ožujak 0,6 posto – veljača 0,7 posto), potom HSU (ožujak 0,5 posto – veljača 1,0 posto), HSLS (ožujak 0,4 posto – veljača 0,8 posto) te Reformisti (ožujak 0,3 posto – veljača 0,5 posto).
I dalje je puno neodlučnih birača (ožujak 16,5 posto – veljača 16,4 posto) koji su druga snaga u zemlji, odmah iza HDZ-a, i naravno velik plijen za sve stranke uoči izbora koje će im se probati prikazati u najpozitivnijem svjetlu.
A to vrlo dobro ide predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću koji je najpozitivniji domaći političar neprekidno zadnjih 12 mjeseci. To misli 16,8 posto ispitanika (veljača 15,8 posto)
U blagom su padu druga dvojica na ovom političkom tronu. Za pozitivca premijera Andreja Plenkovića smatra njih 15,1 posto (veljača 15,4 posto), a zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića 4,8 posto (veljača 5,3 posto).
Na četvrtom mjestu je i dalje Ivan Penava (ožujak 3,9 posto – veljača 3,4 posto), slijedi ga ministar Oleg Butković (ožujak 2 posto – veljača 1,3 posto), dok 6. mjesto dijele Peđa Grbin (ožujak 1,7 posto – veljača 1,8 posto) i Sandra Benčić (ožujak 1,7 posto – veljača 1,7 posto).
Među deset najpozitivnijih su još Nikola Grmoja (ožujak 1,4 posto – veljača 1,6 posto) , Karolina Vidović Krišto (ožujak 1,4 posto – veljača 1,2 posto)i Ivica Puljak (ožujak 1,4 posto – veljača 0,7 posto).
A najpopularniji je i dalje bez premca gospodin Nitko (26,6 posto).
Ljestvicu najnegativnijih političara uvjerljivo predvode premijer i predsjednik. Da je Plenković najnegativac smatra 27,8 posto (veljača 27,5 posto), dok 16,8 posto misli da je to Milanović (veljača 17,0 posto).
Peti mjesec zaredom im na crnom tronu društvo pravi Hrvoje Zekanović (ožujak 3,4 posto – veljača 3,8 posto).
Slijede predsjednik Sabora Gordan Jandroković (ožujak 2,9 posto – 2,4 posto), šef SDP-a Grbin (ožujak 2,3 posto – veljača 1,0 posto) i SDSS-a Milorad Pupovac (ožujak 2,2 posto – veljača 1,9 posto) te MOST-ovac Nikola Grmoja (ožujak 1,3 posto – veljača 1,9 posto).
Listu od 10 negativaca zaključuju dvojica ministara i gradonačelnik. To su Mario Banožić (ožujak 1,2 posto – veljača 1,2 posto), Tomašević (ožujak 1,2 posto – veljača 1,1 posto) i Vili Beroš (ožujak 1,1 posto – veljača 0,8 posto).
Građani su i dalje strogi prema hrvatskim institucijama, Ured predsjednika ocjenjujete labavom trojkom, točnije s ocjenom 2,74 (veljača 2,70).
Vladi i Saboru dajete dvojku. Točnije, Sabor ocjenjujete s 2,11 (veljača 2,16) , a Vladu s 2,26 (veljača 2,28). To je dovoljno za prolaz u školi, ali ne i da se uvjeri građane da Hrvatska ide u dobrom smjeru.
Samo 16,9 posto ispitanih optimistično je, dok 72,5 posto birača smatra da smo na pogrešnom smjeru. Neodlučnih je 10,6 posto.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 3. ožujka, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




