Hrvatska
Najavljena poskupljenja, ali i nove mjere pomoći. Što nas očekuje od 1. travnja?
Aktualne teme u Točki na tjedan analizirali su Jasmin Klarić iz Telegrama i Marko Biočina s Nove TV.
Između ostalog, osvrnuli su se na novi val poskupljenja koji se najavljuje od 1. travnja te novi Vladin paket koji bi trebao odgovoriti na ta poskupljenja.
“Poprilično je sigurno da će Vlada nastaviti jedan lavovski dio ovih trenutnih programa mjera, pogotovo ono što je usmjereno prema kućanstvima, to je posve jasno i iz političkih razloga”, rekao je Marko Biočina pa dodao da očekuje promjene u segmentu mjera koje se odnose na poduzetništvo.
“To je trend koji se vidi i kroz protekla dva paketa mjera – Vlada uči na greškama, samo bi možda bilo dobro da to ide bolje. U prvi paket mjera se išlo vrlo široko, onda je u energetici bio prigovor da nije logično da subvencionirate svima potpuno potrošnju te da bi trebalo staviti neke limite koji bi poticali ljude da se ponašaju racionalno. Onda smo vidjeli da je to ugrađeno u drugi paket mjera”, rekao je Biočina, koji zbog toga očekuje od trećeg paketa mjera neku nadogradnju modela subvencioniranja s nekim obvezama.
“Primjerice, ako koristite subvencije za energiju, imate ograničenja o isplati dividenda i menadžerskih bonusa. Ne može javna subvencija funkcionirati da bi dovela do povećanja razine dobiti ili financijskih dobiti onih koji vode te tvrtke. To je nešto što postoji i vani. Ako će se ići u tom smjeru, to bi bilo načelno opravdano, ali treba vidjeti kako će biti definirano”, kazao je Biočina.
Komentirajući najavu stvaranja registra koji bi trebao objediniti podatke o imovini i primanjima građana i tako dati transparentniji uvid kojim građanima je doista potrebna pomoć, Jasmin Klarić je kazao:
“Jedna od dugogodišnjih boljki svih hrvatskih državnih uprava jest da ni kod pružanja socijalne pomoći, ni kod ovakvih privremenih subvencija ne znamo točno na koga ciljamo. Ti limiti se mjere na osnovu primanja, a koliko tko ima imovine, to ostaje izvan dosega državne uprave. O tim registrima smo se naslušali puno dosad, ali nikako da dođemo do toga da znamo kome pomažemo, je li to opravdano ili bacamo novce otprilike pa što pogodimo, pogodimo.”
Napominje da je to bilo najizraženije u prvom paketu pomoću, što je kritizirala i Europska komisija.
Na pitanje zašto mi ne osjećamo usporavanje inflacije, Klarić je istaknuo da i dalje rastu cijene proizvoda koje se najviše troše, a to su cijene hrane i pića.
“Vidimo u veljači da je to stagniralo, ali ta cijena raste već skoro godinu dana, neprekinuto, po dosta visokoj stopi. Većina ljudi koji su prosječnog ili slabijeg imovinskog statusa jako osjeti to na kućnim budžetima. Nije isto poskupi li jaje nekome tko živi s 4.000 kuna mjesečno i nekome tko živi s 20.000 kuna mjesečno. Mislim da će trebati jako dugo vremena da se ovaj pad rasta nastavi jer inflacija od 11,9 na godišnjoj razini je ogromna. Željena stopa inflacije je 2 posto godišnje, vidimo koliko je do daleko”, rekao je Klarić.
Biočina smatra da na tu željenu stopu još dugo nećemo doći.
“Svaki sljedeći mjesec očekujem da će ta godišnja inflacija biti niža, ne jer se nešto fundamentalno mijenja, nego zbog tog baznog efekta. Mi smo najveći uzlet inflacije imali nakon početka ruske invazije u veljači prošle godine, sad ćemo mjeriti svaki mjesec ove godine s mjesecom prošle godine kad je taj rast već bio velik. Brojke će padati zbog toga, ali to će biti zavaravajuće jer će ta cijena i utjecaj na kupovnu moć građana biti enorman. A pojeftiniti neće nikad više”, dodao je Biočina.
Hrvatska
IZBORI 2024. / Ogromna izlaznost. Do 16:30 glasalo preko 50 posto birača
Danas se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je više od 6500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
Gotovo 750 tisuća birača, odnosno njih gotovo četvrtina, glasalo je prijepodne na izborima. To je 130 tisuća birača više nego na izborima prije četiri godine u isto vrijeme. U srpnju 2020., u jeku pandemije koronavirusa, u istom je vremenu izašlo 18.09 posto birača, odnosno njih 620 tisuća, a danas prijepodne njih 747.986.
Najbolji odaziv je u 1., 3. i 6. izbornoj jedinici, a najslabiji u 5., 9. i 10. izbornoj jedinici.
U biračke popise upisana su 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj aktivno registriranih je 222.300 birača.
U Hrvatski sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri saborska zastupnika birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici koju čini cijeli svijet.
U 19 sati bit će objavljeni rezultati prvih izlaznih anketa, a u 21 sat DIP će objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebale biti obrađene tri četvrtine biračkih mjesta.
Na izbore je do 16:30 sati izašlo preko 50 posto birača. Točan broj je 50.60 posto.
U isto vrijeme 2020. godine izašlo je 34.04 posto glasača.
Najveća izlaznost je u prvoj i šestoj izlaznoj jedinici. Tamo je izašlo 58.43 odnosno 57.63 posto.
Hrvatska
PAZITE KAKO GLASATE! U ova četiri slučaja glasački listić bit će nevažeći…
Kada se u srijedu u 19 sati zatvore birališta, članovi biračkih odbora započet će prebrojavanje glasova na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Pritom moraju pažljivo odvojiti važeće od nevažećih listića.
Važeći listić je, kako napominju u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), onaj koji je popunjen tako da se na njemu sa sigurnošću može utvrditi volja birača i za koju je listu glasovao.
Jednostavnije rečeno, važeći listić je onaj na kojemu je birač zaokružio jednu listu, bez obzira na preferirane glasove.
Kada je glasački listić nevažeći?
Prema propisima Državnog izbornog povjerenstva, četiri su slučaja u kojima glasački listić biva proglašen nevažećim:
ako je neispunjen;
ako je birač glasovao za dvije ili više lista;
ako je birač glasovao za kandidate s različitih lista (dao im preferencijske glasove), a nije zaokružio jednu od lista;
ako je listić popunjen na način da se ne može utvrditi volja birača i okolnost za koga je birač glasovao.
Dopisuju imena i prostote, pišu oglase…
Nakon svakih izbora javnost su uveseljavale fotografije nekih nevažećih listića koje su birači namjerno poništavali dopisujući ili crtajući na njih koješta – od psovki i prostota do nadopisivanja imena nepostojećih kandidata ili raznih komentara.
Upamćen je glasački listić iz drugog kruga predsjedničkih izbora 2019. godine na kojemu je netko nadopisao da “prodaje maslinovo ulje” i broj mobitela za zainteresirane kupce.
Kompaktna vojska “poništavača” listića
Nevažeće glasačke listiće birački odbori dužni su odvojiti u posebne omotnice. A sudeći prema broju nevažećih glasova, odnosno listića na proteklih nekoliko parlamentarnih izbora, čini se da postoji vrlo kompaktna vojska “poništavača” glasačkih listića jer im je broj otprilike stalan.
Na prošlim parlamentarnim izborima 2020. godine bilo je 38.713 nevažećih listića ili 2,32 posto od ukupnog broja. Na izvanrednim izborima 2016. bila je slična brojka nevažećih – 37.166 ili 1,91 posto. Na parlamentarnim izborima 2015. godine bilo je 39.367 (1,74 posto) nevažećih listića, a na izborima 2011. godine – 41.173 ili 1,72 posto.
Hrvatska
Počeli izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. Prvi rezultati u 21 sat
Hrvatska danas bira zastupnike 11. saziva Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je se više od 6.500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je birače da ostvare svoje pravo i glasuju. Vidimo se na biralištu, poručuju biračima iz DIP-a.
Osim u Hrvatskoj, saborske zastupnike hrvatski će birači birati u još 41 državi diljem svijeta, u njima se glasuje dva dana, u utorak i u srijedu, a vremenska zona u kojoj se nalaze, određuje vrijeme otvaranja i zatvaranja 110 biračkih mjesta koliko ih se u njima nalazi. Prva su se otvorila, u ponedjeljak u 23 sata, i prva će se zatvoriti tri biračka mjesta u Australiji, u srijedu u 11 sati po hrvatskom vremenu.
Bira se 151 zastupnik u Hrvatski sabor
U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izborno jedinici koju čini cijeli svijet.
O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučuje 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Svoje pravo birači će moći ostvariti na gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj u srijedu ih je otvoreno 6. 544, najviše u 2. (854), najmanje (365) u 1. izbornoj jedinici.
Privremeno upisani birači glasovat će na 102 posebna biračka mjesta, oni u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.
Preferencijalni glas
Birači koji se odluče izaći na izbore, glasuju tako da na glasačkom listiću zaokruže broj ispred imena liste koju drže najboljom. Mogu iskoristiti i preferencijalni glas, pa zaokružiti broj ispred imena jednog kandidata na određenoj listi.
Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi, što znači da u Sabor može ući i kandidat koji je bio na posljednjem mjestu.
Biračima na parlamentarnim izborima se u 11 izbornih jedinica nudi 165 lista, a za jedno zastupničko mjesto natječe se 15 kandidata.
Birači bez važeće osobne iskaznice; svi uredi državne uprave dežurni od 7 do 19 sati
Član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski upozorava na dvije moguće situacije na izborni dan, jedna od njih su birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu.
– U izvatku iz popisa birača, koji će se u srijedu naći na svim biračkim mjestima, nalaze se svi birači s važećom osobnom iskaznicom, no onaj tko ju nema, ne znači da taj dan neće moći ostvariti svoje pravo, kaže Hojski i objašnjava što takav birač treba poduzeti.
– Treba napraviti dodatan korak, otići do upravnog odjela, to je u pravilu matični ured, izvaditi plavu potvrdu, s njom se vratiti na biračko mjesto, dobiti glasački listić i glasovati, dodao je.
Naglasio je da su svi uredi državne uprave u srijedu dežurni od 7 do 19 sati i uredno će izdavati te potvrde.
Hojski ističe i kako birači koji na izborni dan neće biti u mjestu prebivališta, a privremeno su se upisali ili su uzeli potvrdu za glasovanje, primjerice iz Osijeka za Dubrovnik, ne mogu u Dubrovniku glasovati na bilo kojem biračkom mjestu, nego na posebnom.
Na 102 biračka mjesta u Hrvatskoj, a to su u pravilu svi veći gradovi, imamo takva posebna biračka mjesta, tamo birač iz Osijeka može doći i dobiti glasački listić svoje, 4. izborne jedinice i na njemu glasovati, objašnjava.
DIP-ova poruka poslodavcima – omogućit svim zaposlenima da stignu na birališta
Izbore za 11. saziv Hrvatskog sabora nadzirat će 5. 400 promatrača, u izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba.
Iako je izborna srijeda neradni dan, puno zaposlenika, ipak, će raditi, pa je DIP poslao poruku njihovim poslodavcima.
Zamolili smo ih da osiguraju rad u smjenama kako bi se svim biračima omogućilo da stignu na biračko mjesto i glasuju, kazao je Hojski.
DIP će u srijedu u podne i u 17 sati izvijestiti javnost o odazivu birača, a u 21 sat objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebalo biti obrađeno tri četvrtine biračkih mjesta.
Tada ćemo, dosta izvjesno, vidjeti i raspored zastupnika u Saboru, najavio je član i glasnogovornik DIP-a.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo koje trgovine rade ove nedjelje u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRED VRATIMA VELIKA PROMJENA VREMENA / Sunčano još danas i u ponedjeljak. Od utorka kiša, olujni vjetar i snijeg. Osjetno hladnije!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PODSJEĆAMO: U ponedjeljak bez vode 16 ulica u Diklu!
-
Grad2 dana prije
Županijski dani: Mjerenje tlaka i razine šećera u krvi