Aktualne teme u Točki na tjedan analizirali su Jasmin Klarić iz Telegrama i Marko Biočina s Nove TV.

Između ostalog, osvrnuli su se na novi val poskupljenja koji se najavljuje od 1. travnja te novi Vladin paket koji bi trebao odgovoriti na ta poskupljenja.

“Poprilično je sigurno da će Vlada nastaviti jedan lavovski dio ovih trenutnih programa mjera, pogotovo ono što je usmjereno prema kućanstvima, to je posve jasno i iz političkih razloga”, rekao je Marko Biočina pa dodao da očekuje promjene u segmentu mjera koje se odnose na poduzetništvo.

“To je trend koji se vidi i kroz protekla dva paketa mjera – Vlada uči na greškama, samo bi možda bilo dobro da to ide bolje. U prvi paket mjera se išlo vrlo široko, onda je u energetici bio prigovor da nije logično da subvencionirate svima potpuno potrošnju te da bi trebalo staviti neke limite koji bi poticali ljude da se ponašaju racionalno. Onda smo vidjeli da je to ugrađeno u drugi paket mjera”, rekao je Biočina, koji zbog toga očekuje od trećeg paketa mjera neku nadogradnju modela subvencioniranja s nekim obvezama.

“Primjerice, ako koristite subvencije za energiju, imate ograničenja o isplati dividenda i menadžerskih bonusa. Ne može javna subvencija funkcionirati da bi dovela do povećanja razine dobiti ili financijskih dobiti onih koji vode te tvrtke. To je nešto što postoji i vani. Ako će se ići u tom smjeru, to bi bilo načelno opravdano, ali treba vidjeti kako će biti definirano”, kazao je Biočina.

Komentirajući najavu stvaranja registra koji bi trebao objediniti podatke o imovini i primanjima građana i tako dati transparentniji uvid kojim građanima je doista potrebna pomoć, Jasmin Klarić je kazao:

“Jedna od dugogodišnjih boljki svih hrvatskih državnih uprava jest da ni kod pružanja socijalne pomoći, ni kod ovakvih privremenih subvencija ne znamo točno na koga ciljamo. Ti limiti se mjere na osnovu primanja, a koliko tko ima imovine, to ostaje izvan dosega državne uprave. O tim registrima smo se naslušali puno dosad, ali nikako da dođemo do toga da znamo kome pomažemo, je li to opravdano ili bacamo novce otprilike pa što pogodimo, pogodimo.”

Napominje da je to bilo najizraženije u prvom paketu pomoću, što je kritizirala i Europska komisija.

Na pitanje zašto mi ne osjećamo usporavanje inflacije, Klarić je istaknuo da i dalje rastu cijene proizvoda koje se najviše troše, a to su cijene hrane i pića.

“Vidimo u veljači da je to stagniralo, ali ta cijena raste već skoro godinu dana, neprekinuto, po dosta visokoj stopi. Većina ljudi koji su prosječnog ili slabijeg imovinskog statusa jako osjeti to na kućnim budžetima. Nije isto poskupi li jaje nekome tko živi s 4.000 kuna mjesečno i nekome tko živi s 20.000 kuna mjesečno. Mislim da će trebati jako dugo vremena da se ovaj pad rasta nastavi jer inflacija od 11,9 na godišnjoj razini je ogromna. Željena stopa inflacije je 2 posto godišnje, vidimo koliko je do daleko”, rekao je Klarić.

Biočina smatra da na tu željenu stopu još dugo nećemo doći.

“Svaki sljedeći mjesec očekujem da će ta godišnja inflacija biti niža, ne jer se nešto fundamentalno mijenja, nego zbog tog baznog efekta. Mi smo najveći uzlet inflacije imali nakon početka ruske invazije u veljači prošle godine, sad ćemo mjeriti svaki mjesec ove godine s mjesecom prošle godine kad je taj rast već bio velik. Brojke će padati zbog toga, ali to će biti zavaravajuće jer će ta cijena i utjecaj na kupovnu moć građana biti enorman. A pojeftiniti neće nikad više”, dodao je Biočina.