Klimatski znanstvenici upozoravaju da bi se kasnije ove godine mogao razviti najjači El Niño dosad zabilježen, što bi moglo donijeti još više ekstremnih vremenskih pojava.

Sezonski klimatski modeli predviđaju razvoj obrasca El Niño koji bi mogao biti rekordno snažan i uzrokovati češće valove ekstremnog vremena.

“Mislim da ćemo svjedočiti vremenskim događajima kakve moderna povijest još nije zabilježila”, upozorio je Jeff Berardelli, glavni meteorolog i klimatski stručnjak televizije WFLA-TV iz Tampe na Floridi, prenosi Euronews.

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), razvoj El Niña očekuje se od sredine ove godine, a utjecat će na globalne obrasce temperature i oborina. Iako modeli upućuju na mogućnost snažnog događaja, WMO upozorava da su proljetne prognoze često manje pouzdane.

Što je El Niño?

El Niño, što na španjolskom znači “dječak”, prirodni je ciklički fenomen zagrijavanja dijelova ekvatorijalnog Pacifika koji zatim mijenja vremenske obrasce diljem svijeta. Njegova suprotnost je La Niña, koju karakteriziraju hladnije oceanske vode od prosjeka.

Berardelli objašnjava da El Niño zapravo preraspodjeljuje toplinu na Zemlji. Trenutačno se podzemna toplina u Tihom oceanu kreće prema istoku i iz dubina izlazi na površinu, što predstavlja početnu fazu El Niña.

Globalno sezonsko klimatsko izvješće WMO-a pokazuje da temperature površine mora brzo rastu. Prema riječima Wilfrana Moufoume Okije, voditelja klimatskih prognoza u WMO-u, postoji velika sigurnost da će se El Niño razviti i dodatno ojačati u mjesecima koji slijede.

El Niño se obično pojavljuje svakih dvije do sedam godina i traje između devet i 12 mjeseci, navodi WMO.

Zašto su znanstvenici zabrinuti?

Klimatski znanstvenik Daniel Swain s Kalifornijskog instituta za vodne resurse smatra da modeli vjerojatno točno predviđaju razvoj situacije. Kaže da su količina i intenzitet toplih anomalija u podzemnim vodama Pacifika, odnosno pulseva neuobičajeno tople vode koji su ključni dio fizike El Niña, među najvećima zabilježenima u povijesti mjerenja.

Najsnažniji događaji često se nazivaju “super El Niño”, iako američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) službeno ne koristi taj izraz.

“Jedan od ključnih elemenata potreban da se takav scenarij razvije već je prisutan”, rekao je Swain prošlog tjedna. “Još uvijek ne znamo točno što će se dogoditi. Nije sigurno da će se razviti super El Niño, ali potencijal za nešto doista izvanredno postoji.”

Ako Pacifik oslobodi veliku količinu topline, to dodatno pojačava klimatski sustav i izaziva ozbiljne vremenske poremećaje, objašnjava Berardelli. Više topline znači snažnije toplinske valove i ozbiljnije suše u nekim područjima, ali i više vlage u atmosferi, što može dovesti do intenzivnijih poplava.

El Niño također slabi sezonu uragana na Atlantiku jer golema količina topline u Pacifiku potiskuje razvoj oluja u Atlantiku, dodaje Berardelli. Upozorava da će područja poput Kariba ovog ljeta biti izrazito suha i vjerojatno imati manje tropskih oluja.

Kakve bi mogle biti posljedice?

El Niño ima globalne posljedice. U Sjedinjenim Državama se ovog ljeta očekuju temperature više od prosjeka i izraženiji toplinski valovi. Iako je još prerano za precizne prognoze, Berardelli očekuje i češće svakodnevne oluje s grmljavinom na jugozapadu SAD-a.

Degradacija šuma Amazone, uzrokovana požarima, sječom i sušom, već pogađa oko 40 posto tog područja, a snažan El Niño mogao bi dodatno pogoršati stanje tijekom 2026. godine.

Swain upozorava da će višak topline koji El Niño donosi na površinu, u kombinaciji s globalnim zagrijavanjem uzrokovanim klimatskim promjenama, dovesti do rekordnih globalnih temperatura. Očekuje da će ove ili sljedeće godine, ili obje, biti zabilježene rekordno visoke temperature na svjetskoj razini.

“Svi pokazatelji trenutačno upućuju na to da će iduća godina biti vrlo burna iz perspektive globalne klime”, dodao je Swain.

Klimatski znanstvenik Michael Mann sa Sveučilišta Pennsylvania ističe da El Niño privremeno podiže globalne temperature tijekom godinu ili dvije, ali da se dugoročno radi o svojevrsnoj ravnoteži.

Nakon El Niña obično slijedi La Niña, koja potom privremeno snizuje globalne temperature. Ono što bi, prema Mannu, trebalo izazivati najveću zabrinutost jest dugoročni trend stalnog zagrijavanja planeta, koji će se nastaviti sve dok čovječanstvo bude sagorijevalo fosilna goriva.

Do 8. svibnja potvrđeno je šest slučajeva hantavirusa od osam sumnjivih slučajeva prijavljenih nakon izbijanja zaraze na kruzeru MV Hondius u Atlantskom oceanu, objavila je u petak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

“Do 8. svibnja ukupno je prijavljeno osam slučajeva, uključujući tri smrtna slučaja (stopa smrtnosti od 38 posto). Šest slučajeva laboratorijski je potvrđeno kao infekcija hantavirusom, a svi su identificirani kao posljedica virusa Anda, za koji se zna da se prenosi između ljudi”, navodi se u priopćenju WHO-a. Dodaje se i da se druga dva slučaja smatraju „vjerojatnim“.

Do danas, napominje WHO, četiri pacijenta su trenutno hospitalizirana. Jedan je na intenzivnoj njezi u Johannesburgu u u Južnoafričkoj Republici , dva su u različitim bolnicama u Nizozemskoj i jedan u Zürichu u Švicarskoj.

WHO je pojasnio i da je osoba koja se liječi u bolnici u Düsseldorfu u Njemačkoj testirana negativno te se “stoga više ne smatra slučajem“.

Kruzer MV Hondius, koji je putovao iz Argentine za Zelenortske Otoke, u središtu je međunarodne pozornosti otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su tri putnika umrla i da se sumnja da su bili zaraženi hantavirusom.

Podzemna voda jedan je od najugroženijih resursa u cijeloj EU. Više od 20 posto podzemnih voda u cijelom bloku je u lošem kemijskom stanju, što znači da su štetne tvari, poput žive, kadmija i drugih, iznad razina propisanih Okvirnom direktivom EU o vodama, navodi Europska agencija za okoliš.

Pritisku pridonose ogromni društveni i ekološki troškovi obrade za piće i sanitaciju. Smatra se da samo obrada nitrata, koji se često nalaze u gnojivima, EU košta čak 320 milijardi eura godišnje. Ograničenje EU-a je 50 miligrama po litri, ali prema Europskoj komisiji, ta je razina prekoračena na 14% europskih mjernih stanica za podzemne vode.

Tko ima najzdraviju vodu iz slavine?

Međutim, čini se da su ogromna europska ulaganja u sanitaciju podzemnih voda učinkovita. Devetnaest od 20 zemalja s najboljom sanitacijom i pitkom vodom na svijetu su europske. Prema podacima Indeksa ekološke učinkovitosti, Japan je jedina iznimka, piše Euronews.

Finska, Island, Nizozemska, Norveška, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo postigli su savršenih 100 bodova za zaštitu ljudskog zdravlja od nesigurne pitke vode i sanitacije. Najgore stope na kontinentu zabilježene su u Moldaviji (50 bodova), Gruziji (51,7) i Albaniji (54,1), a tri zemlje EU također su među najnižih 10 mjesta u Europi: Latvija (59,10), Litva (58,40) i Rumunjska (56).

Osim toga, postojećim zakonodavstvom EU pomno prati svoje vodne resurse. U siječnju 2022. godine usvojen je prvi popis za praćenje pitke vode s ciljem praćenja razine beta-estradiola i nonilfenola – dvaju spojeva koji ometaju endokrini sustav i oponašaju, blokiraju ili ometaju hormone u tijelu.

Koliko je zabrinjavajuće onečišćenje podzemnih voda u EU?

Unatoč tome, kemikalije u podzemnim vodama i dalje su problem, posebno s obzirom na to da podzemne vode opskrbljuju otprilike 25% poljoprivrednog navodnjavanja i 65% pitke vode u EU.

“Oko 80 posto svih otpadnih voda diljem svijeta ulazi u vodene površine bez pročišćavanja”, kažu istraživači iz Water Atlasa, indeksa čistoće podzemnih voda koji je stvorio njemački think tank Heinrich Böll Foundation. “Ideja da će se rijeke same čistiti ubrzo se pokazala kao iluzija: rijeke i jezera postala su smrdljive, otrovne septičke jame”, dodaju.

Water Atlas mapirao je podzemne vode s dobrim i lošim kemijskim stanjem u Europi, na temelju standarda EU Direktive o vodama.

Rezultati u nekim zemljama su zabrinjavajući. U Luksemburgu 79% mapiranih podzemnih voda nije postiglo dobro kemijsko stanje u 2025., 55% u Češkoj, 41% u Belgiji i 40% u Njemačkoj, piše Euronews.

Pesticidi ostaju jedna od glavnih prijetnji kvaliteti vode. Na primjer, trifluoroctena kiselina (TFA) otkrivena je u 94% od 36 uzoraka vode iz slavine prikupljenih u 11 zemalja EU, prema Water Atlasu.

Mnogi pesticidi također sadrže PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari, poznate i kao kemikalije zauvijek), koje su otkrivene na 23 000 lokacija diljem Europe. Farmaceutski spojevi – s više od 175 identificiranih u europskim podzemnim vodama – i mikroplastika predstavljaju dodatne pritiske na okoliš.