Kako su Dabrino pjevanje, nova članica većine, ali i posljedice rata na Bliskom istoku utjecali na rejting stranaka i političara? Objavljen je novi CRO Demoskop za ožujak.

Nakon prošlomjesečnog skoka podrške dvjema strankama (HDZ i Možemo!) na temi dočeka rukometaša i slučaja s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom, a takav se sličan učinak zabilježio i prošlog ljeta uoči njegovog zagrebačkog koncerta, u ovomjesečnom se istraživanju djelomično “ispuhao” ovaj svojevrsni “MPT efekt”.

Njegova je glavna karakteristika jačanje podjela na političkoj sceni, a od čega dominantno profitiraju dvije političke stranke: HDZ (više) i Možemo (nešto manje), dok su ostale stranke ili u stagnaciji (SDP) ili u padu (DP, Domino, Most). Efekt utječe i na podršku rada Vlade, ali i na izbor najpozitivnijih političara u zemlji, a utječe i doživljaj smjera razvoja zemlje (tzv. društveni optimizam), piše RTL danas.

HDZ na vrhu ljestvice

U ovomjesečnom mjerenju preferencije stranaka, HDZ je na vrhu ljestvice stranaka s izborom od 29,7 posto (u odnosu na 30,6 posto iz prethodnog mjerenja). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,6 posto (prema 23,1 posto iz veljače). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,3 posto (prema 13,3 posto iz prošlomjesečnog mjerenja).

Most je na četvrtom mjestu s 6,2 posto podrške (u odnosu na 5,4 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,6 posto izbora Nezavisna lista Marije Selak Raspudić (prema 2,4 posto prije mjesec dana). Domovinski pokret bilježi 2,4 posto podrške (prema 1,6 posto iz veljače).

Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju” HDZ i SDP (52,3 posto birača). Dobitnici mjeseca su Most (+0,8 postotnih bodova), DP (+0,7 postotnih bodova) i NL Marije Selak Raspudić (+0,2 postotna boda). Slabiji rezultat od prošlog mjerenja u veljači su zabilježili Možemo (-1,0 postotni bod), HDZ (-0,9 postotnih bodova) i SDP (-0,5 postotnih bodova).

Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 1,5 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza ovih stranaka iznad 1 posto podrške je IDS i Domino (obje po 1,1 posto), a slijede dvije stranke s izborom od 1 posto: Centar i Pravo i pravda.

U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: Nezavisna platforma Sjever (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i HSS (obje po 0,7 posto), HSLS i HNS (po 0,6 posto), HSU (0,5 posto) i Fokus (0,3 posto). Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,5 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 14,2 posto neodlučnih (u usporedbi s 13,1 posto iz veljače).

U odnosu na istraživanje iz ožujka prošle godine uz pojavu stranke Marije Selak Raspudić, od vodećih stranaka tri su u rezultatskom plusu (HDZ +3,6 postotnih bodova; Možemo +2,0 postotna boda; DP 0,13 postotnih bodova), dok su ostale zabilježile negativni međugodišnji saldo (SDP -3,7 postotna boda; Most -0,6 postotni bodova, Domino -0,8 postotnih bodova).

Milanović opet najpozitivniji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 26,7 posto ispitanika (u odnosu na 23,6 posto iz veljače). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,9 posto (prema 17,9 posto iz prošlog mjerenja u veljači). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 5,7 posto (prema prošlih 7,7 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži Marija Selak Raspudić (u veljači 1,8 posto), a slijedi je Ivana Kekin s rezultatom od 2,4 posto (u veljači 1,1 posto). Dalje slijede Ivan Anušić (1,8 posto) te Dalija Orešković (1,7 posto).

Zatim Sandra Benčić (1,5 posto), Marin Miletić (1,3 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,0 posto). Među deset najpozitivnijih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, NL Marije Selak Raspudić, DOSIP i SDP). Da je Nitko najpozitivac, stav je više od petine ispitanika.

Čelnici ljudi države i glavnog grada drže vrh

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države i glavnog grada, premijer Plenković, predsjednik Milanović i gradonačelnik Tomašević. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 36,6 posto (u odnosu na 36,5 posto iz veljače), a nakon jednomjesečnog “izbivanja” na drugo se mjesto vratio predsjednik Milanović s izborom od 9,1 posto (u veljači 8,1 posto). Na svoje staro, treće mjesto se vratio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 8,4 posto izbora (prema 14 posto iz veljače).

Na visoko četvrto mjesto po prvi se put probio Josip Dabro s izborom od 6,6 posto (prema 0,1 posto prije mjesec dana), dok dvije oporbene političarke dijele peto mjesto s 2.6 posto izbora: Dalija Orešković i Ivana Kekin.

Sedmi izbor na ovoj ljestvici je Ivan Penava s 2,3 posto, dok je s 2,2 posto Milorad Pupovac na osmom mjestu. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić (1,4 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,2 posto). Da su negativni svi, stav je 9 posto ispitanika. 

Koliko ste optimistični?

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom ožujka podupire 20,1 posto građana (preme 22,2 posto iz veljače). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 70,6 posto (prema 65,2 posto u veljači). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,3 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 50,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 15,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 13,9 posto; NL Marije Selak Raspudić 9,5 posto, SDP 9,5 posto; Možemo 5,5 posto).

Ocjenjen vrh – kako su prošli Vlada, Sabor i Pantovčak?

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,17 (prema 3,15 iz prethodnog mjerenja u veljači). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,94), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,26), Mosta (3,15), DP (2,88), NL Marije Selak Raspudić (2,85), dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,61).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,17 (prema 2,19 iz prosinca). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,91 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,73.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,36 (prema prošlih 2,43). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,64), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,71; NL Marija Selak Raspudić 2,09; Most 1,97; SDP 1,73; Možemo 1,59). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadesetdrugom mjesecu trećeg mandata podržava 28,3 posto ispitanika (u veljači 30,8 posto).

O čemu se najviše pričalo prošli mjesec?

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana je američko-izraelski napad na Iran i eskalacija rata na Bliskom Istoku s izborom od 54,7 posto. Ovako visoki udio za izbor najvažnije teme mjeseca aktualni je bliskoistočni rat svrstao na trinaesto mjesto od početka mjerenja (odnosno od siječnja 2024. godine).

Za ilustraciju doživljaja važnosti ovog rata, ova je tema nadvisila i rezultat jednog važnog događaja za našu zemlju, ulazak u Europsku uniju (kada je u srpnju 2013. godine ta tema bila izbor 54 posto ispitanika). U ovomjesečnom je mjerenju s izborom na drugom je mjestu “slučaj Dabro” (sa svim implikacijama na kriz u Vladi, ultimatume…) s izborom od 11,5 posto.

Stara tema, inflacija po kojoj je Hrvatska pri vrhu u EU i eurozoni, nalazi i dalje visoko, odnosno na trećem mjestu s 9,4 posto izbora. Političke svađe oko dočeka rukometaša, Zagreb pokreće ustavnu tužbu bilježe izbor od 4,1 posto. Prosvjedi građana protiv gradnje mega farmi pilića u Sisku je izbor 3,1 posto građana. Obilježavanje četvrte godišnjice agresije Rusije na Ukrajinu i neuspjeh u mirovnim pregovorima je najvažnija tema za 2,6 posto građana.

Političke nesuglasice i razilaženja SAD-a i Europske unije oko brojnih tema bilježe izbor od 2,5 posto, a odmah s 2,3 posto slijedi još jedna stara tema (sukob predsjednika i premijera, ovaj put zbog posjete ministra obrane Izraelu u vezi kupovine vojne opreme za HV. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.