Kakav je rejting stranaka i političara u veljači? RTL Danas u suradnji s Promocijom plus ima rezultate prvog CRO Demoskopa ove godine. Politički sukob nastao je oko dočeka brončanih rukometaša i nastupa Marka Perkovića Thompsona – tko je od toga profitirao?

Istraživanje je provedeno neposredno nakon dočeka koji je uzbunio i ljevicu i desnicu, a prema rezultatima najviše su profitirali – HDZ i premijer Plenković. Vladajuća stranka dugo nije bila iznad 30 posto, a u veljači je, uvjerljivo prvi izbor s 30,6 posto (u odnosu na 27,5 posto iz posljednjeg mjerenja u prosincu). To je rast od 3 postotna boda u odnosu na kraj godine. SDP ostaje drugi izbor (23,1 posto), uz slični, nešto viši rejting nego u prosincu (22,5 posto u prosincu). Rast bilježi i MOŽEMO!, doduše manji od jednog postotnog boda. Sada su na 13,3 posto (u odnosu na 12,4 posto u prosincu), piše Net.hr.

Ovaj HDZ-ov rast vidi se na blažem padu desnih opcija. MOST je na 5,4 posto (u odnosu na 6,2 posto iz prethodnog mjerenja), slijedi stranka njihove bivše članice Kluba Selak Raspudić s 2,4 posto (prema 2,8 posto iz prosinca), a značajan pad bilježi HDZ-ov partner Domovinski pokret koji sad ima 1,6 posto podrške. Rejting im je gotovo prepolovljen u odnosu na prosinac (tada su imali 2,9 posto). Slijedi IDS, a nakon toga, tri opcije sa istim rejtingom – Centar, Pravo i Pravda te Nezavisna platforma Sjever. Sve ostale opcije su ispod toga, a neodlučnih je oko 13 posto (u usporedbi s 16,6 posto iz prosinca).

Najpozitivniji i dalje Milanović

Idemo i na ljestvicu najpozitivnijih političara. Prvi izbor ostaje predsjednik Milanović s 23,6 posto (u odnosu na 26 posto iz prosinca), no ovo je njegov najlošiji rejting u zadnjih godinu dana. U istom razdoblju ovo je najbolji rejting premijera Plenkovića. Skočio je za 6 i pol postotnih bodova u odnosu na prosinac. Sada je na 17,9 posto (prema 11,5 posto iz prošlog mjerenja u prosincu). No značajan rast bilježi i zagrebački gradonačelnik Tomašević. S 4,1 posto u prosincu sada je najpozitivniji za gotovo 8 posto ispitanika (7,7 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 2,5 posto drži Dalija Orešković (u prosincu 2,3 posto), a slijedi je ministar obrane Ivan Anušić s rezultatom od 2,2 posto (u prosincu 3,5 posto). Dalje slijede Marija Selak Raspudić (1,8 posto), Biljana Borzan (1,2 posto), dok ljestvicu top 10 najpozitivnijih hrvatskih političara zatvaraju Ivana Kekin, Siniša Hajdaš Dončić i Miro Bulj (s istim rezultatom, 1,1 posto). Među deset najpozitivnijih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, DOSIP, NL Marije Selak Raspudić i SDP).

Nitko se i dalje često zaziva – da je on najpozitivac stav je petine ispitanika.

Velika promjena na listi najnegativnijih

Nitko logično ne želi biti na ljestvici najnegativnijih političara, no tu je na neslavnom tronu i dalje premijer Plenković uz rast negativnog doživljaja od gotovo 4 postotna boda u odnosu na kraj godine(sad je na 36,5 posto, a u prosincu je bio na 32,9 posto). Taj je doživljaj gotovo utrostručio Tomislav Tomašević (14,0 posto) koji je prvi put drugi izbor najnegativca (prema 5,4 posto iz prosinca). “Pomogao” je tako predsjedniku Milanoviću (8,1 posto) koji je sada tek treći izbor (u prosincu 8,3 posto).

Nakon toga slijedi Ivan Penava s 2,7 posto (prema prosinačkih 2,6 posto), dok je Milorad Pupovac peti izbor s 2 posto (u prosincu 6,2 posto). Šesti izbor na ovoj ljestvici je Siniša Hajdaš Dončić s 1,5 posto (u prosincu je bio na 0,8 posto), dok je s 1,3 posto Hrvoje Zekanović na sedmom mjestu (u prosincu imao 1,4 posto).

U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić (1,1 posto), te Vili Beroš i Dalija Orešković (oboje po 1 posto).

Ove ocjene ste dali Vladi, Saboru i Pantovčaku

Krenulo je novo polugodište i u školama, a ovo su ocijene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora. Pantovčak bilježi blaži pad (3,15), ali ostaje na dobar – tri (u prosincu bio na 3,16). Trojci se približila Vlada (2,43) i to s najboljom prosječnom ocjenom u zadnjih godinu dana (u prosincu 2,25). Blaži rast bilježi i parlament (u prosincu 2,15), ali ostaju na dovoljan – dva (2,19).

Krajem godine ispitanici su bili nešto pesimističniji, tada ih je 75 posto smatralo da zemlja ide u pogrešnom smjeru, a sada to misli nešto više od 65 posto. Raste postotak optimističnih (22,2 posto građana), ali ih je i dalje manje od četvrtine.