Hrvatska
NOVOSTI NA HRVASKIM CESTAMA Evo kako izgleda novi sustav praćenja prometa…
Voditeljica Središnjeg prometnog kontrolnog centra HC-a Irena Čačić gostovala je u Novom danu na N1 u kojem je komentirala novi sustav praćenja prometa.
“Središnji centar za nadzor i upravljanje prometom je središnji centar Hrvatskih cesta gdje prikupljamo informacije o stanju i prohodnosti na državnim cestama. Osim na državnim cestama, sličan je središnji centar i na autocestama, a sve u svrhu prikupljanja informacija koje se potom distribuiraju na nacionalnu pristupnu točku”, rekla je Voditeljica Središnjeg prometnog kontrolnog centra HC-a Irena Čačić.
Navodi kako se ovdje radi o jednom multimodalnom centru s informacijama i iz željezničkog prometa te pomorskog prometa, a informacije su javno dostupne.
“Priča je vrlo široka, vezana uz direktivu Europske komisije. Cilj je da se u svakoj državi članici uspostavi jedno središnje mjesto gdje će se prikupljati sve informacije vezane uz promet gdje će ih moći koristiti svi korisnici. Već sada imamo velik broj takvih prometnih informacija na našoj internetskoj stranici. Možda bi trebalo razjasniti da mi nismo taj Hrvatski autoklub, mi ustvari skupljamo informacije i konstruiramo ih da bi i Hrvatski autoklub mogao imati tu informaciju. To je vrlo složen i kompleksan posao i vezan je uz digitalizaciju”, rekla je te je dodala: “Napravili smo jednu dobru podlogu za takve informacije i korisnici su zadovoljni”.
Navodi kako je sam sustav prilično uhodana priča.
“Kad promatram nas na europskoj razini, poprilično smo dobro strukturirani. Svaka informacija koju dalje plasiramo je došla od ophodača, od osobe koja je prošla na državnu cestu. Informacija je provjerena. Ona se odmah šalje u mjesto stalnog dežurstva gdje operater provjerava informaciju i šalje ju u naš središnji centar za upravljanje prometom. Iz središnjeg centra gdje se informacije prikupljaju sa svih državnih cesta, ukupne dužine preko 7 tisuća kilometara, informacija se verificira i objavljuje preko weba, primjerice HAK-a ili nekog drugog medija”, kazala je Čačić.
Također, napominje kako je trebalo duže vrijeme za oformljavanje Središnjeg centra.
“Tijekom 2020. Centar je počeo funkcionirati. Nama je uvijek u fokusu vozač koji treba provjerenu, točnu i brzu informaciju. Uvijek apeliramo na vozače da prije putovanja provjere svoju informaciju. Veliki trud je uložen u ovo kako bi svi naši krajnji korisnici došli od točke A do točke B. Uvijek treba raditi i u suradnji s policijom. Mi možemo samo apelirati na vozače i njihovu savjest te da prije svakog putovanja slušaju informacije”, rekla je pa je dodala: “Hrvatska apsolutno može biti ponosna na jedan ovakav centar. Hrvatska nacionalna pristupna točka nema se čega sramiti, vrlo je ravnopravna i po kvaliteti, strukturi, brzini prikupljanja i distribuciji tih pdataka”, zaključila je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




