ZADAR / ŽUPANIJA
VIJESTI IZ NADBISKUPIJE: Puljić pokrenuo proces beatifikacije desetorice svećenika i jedne redovnice, žrtava komunističke represije
Don Filip Kucelin, župnik Župe Gospe od Ružarija u Preku, na svećeničkoj rekolekciji u srijedu, 9. studenoga, u dvorani sjemeništa Zmajević u Zadru, predstavio je zadarskim svećenicima tijek kanonskog postupka u kojemu se prikuplja dokumentacija o svećenicima Zadarske nadbiskupije, kandidatima za moguću beatifikaciju kao žrtava komunističke represije koja je iskazivala neprijateljstvo i mržnju prema Bogu i Crkvi.
Ti stradali svećenici žrtva su partizanskih, četničkih i jugo-komunističkih ubojstava za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća.
Kandidati za beatifikaciju su desetorica ubijenih svećenika i jedna redovnica. To su: Ante Adžija (1880.-1944.), Ante Čotić (1894.-1945.), Mirko Didović (1886.-1945.), Ivan Kranjc (1914.-1941.), Ante Letinić (1899.-1945.), Srećko Lovretić (1911.-1942.), Ljubomir Magaš (1915.-1943.), Ivan Manzoni (1899.-1942.), Eugen Šutrin (1914.-1945.), Ivan Tičić (1908.-1943.) i s. Agneza Petroša (1901.-1943.).
Poginuli svećenici su Šime Batković (1912.-1943.) i Nikola Kuvač (1885.-1943.).

U zadarskoj javnosti već su poznati don Eugen Šutrin, župnik Privlake koji je bio ubijen nakon šest dana svoje župničke službe u Privlaci. Na prevaru je bio odveden da udijeli sakrament jednoj gospođi, kako je lažno ‘namamljen’, a partizani su ga ubili prateći ga na tom putu. Na mjestu njegovog ubojstva u šumi u Privlaci i u njegovoj rodnoj Luci na Dugom otoku svake godine održava se komemoracija.
Vjernika laika Ivu Mašina (1927.-1961.), preškog povjesničara utamničenog u Staroj Gradišci, čija pisma i dnevnik pokazuju koliko je puno pretrpio iz ljubavi prema Crkvi i domovini, u vjernosti Kristu, osobito je popularizirao zadarski nadbiskup Želimir Puljić, naslovivši po njemu i zadarsku katoličku osnovnu školu.
Među kandidatima su i bogoslov Blaženko Dunatov i jedan sjemeništarac.
Inicijator pokretanja toga procesa je zadarski nadbiskup Želimir Puljić koji je imenovao i članove povijesne komisije za provedbu toga postupka.

„Najveći posao će imati povijesna komisija. Oni trebaju istražiti dostupnu arhivsku građu kako bi se pronašlo što je više moguće dokumenata na koje se možemo osloniti u tom procesu. Zadovoljni ćemo biti i sa svakim svjedočanstvom ljudi koji su čuli što se događalo. Povijesna komisija bavi se istraživanjem arhivske građe. Posao postulatora je više prikupljanje podataka, koordinacija i nastojanje da objedini posao kojega rade sud, povijesna i teološka komisija.
Nastojimo pronaći istinu, jesu li to kandidati za beatifikaciju ili su ljudi kojih ćemo se sjećati kao onih koji su dali svoj život, ali možda nisu kandidati“ rekao je don Filip.
Kucelin je na rekolekciji predstavio te kandidate i govorio o zakonitostima procesa beatifikacije, kako bi se svećenici upoznali s tim pravilima i bolje surađivali u procesu.
Formalni početak pokretanja postupka kauze događa se održavanjem prve sjednice svih dionika toga procesa. Priprema te prve sjednice je zahtjevan posao i ona još nije održana.

„Priprema se prva sjednica koja je pravni čin u kojem će sud i povijesna komisija dobiti svoje dekrete i započeti s radom. Tada će se pristupiti ispitivanju svjedoka.
S obzirom na protek vremena od njihove mučeničke smrti, mi, nažalost, nemamo puno živućih svjedoka. Više ćemo se oslanjati na dokumente. Ali, sve što možemo prikupiti, dobro bi nam došlo. Pozivamo sve koji imaju neka saznanja i svjedočanstva o tim kandidatima, neka nam se jave, dobro došla je svaka informacija.
Mi možemo jedino tražiti istinu. U svakom procesu beatifikacije mi tražimo istinu. Na to nas potiče glas mučeništva i glas svetosti koji živi u narodu, da to istražimo. U narodu je živa slika o njima kao o ljudima koji su dali svoj život za ime Isusa Krista i mi to želimo istražiti, kako bismo im dali mjesto koje im pripada“ poručio je don Filip, istaknuvši: „Svako trpljenje je vrijedno. Ako je Božja volja da prolijemo krv za njegovo Ime, to je velika milost. Mnogi sveci to su htjeli, ali im to nije bilo dano. A mnogi su imali tu priliku, ali je nisu iskoristili. Naša suradnja s Duhom Svetim čini da smo sposobni ili nismo sposobni za nešto tako veliko“.

Na rekolekciji svećenicima se obratio i zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić. Izrazio je podršku don Filipu da i dalje hrabro ide tim putem, uz podršku svećenika i Zadarske nadbiskupije u tom radu.
Ti mučenici predstavljaju ures Crkve koja je mistično tijelo Kristovo čiji smo mi dio, rekao je mons. Zgrablić. Poručio je da je važno njegovati uspomenu na te svećenike, ne zaboraviti njihovo svjedočanstvo za živoga Krista za kojega su položili život kao za Istinu i Otkupitelja čovjeka. Oni nisu živjeli vjeru teoretski, kao neku ideju ili fantaziju, upozorio je koadjutor.
Mons. Zgrbalić rekao je da je beatifikacija bl. Miroslava Bulešića pokrenula dobra djela u Crkvi u Istri a njegov kult se širi jer su ljudi osvjedočeni u zagovor bl. Bulešića, što govori o povezanosti proslavljene i putujuće Crkve u zajedništvu različitih udova Kristovog tijela kojemu svatko od nas daje svoj doprinos i u čije se zajedništvo ugrađujemo svojim životom vjernosti Kristu.

Na rekolekciji su svećenici dobili i primjerak knjižice ‘Žrtve bogoljublja i čovjekoljublja – naš ponos i poticaj’ koju je napisao zadarski svećenik mons. Rozario Šutrin (1920.-2014.), u izdanju Zadarske nadbiskupije (2002.).
Tom drugom proširenom izdanju prethodilo je prvo izdanje te knjižice pod nazivom ‘Dvanaestorica naše umorene braće’ koju je Nadbiskupski ordinarijat Zadar objavio 1995. godine.
Uz desetoricu ubijenih i dvojicu poginulih, bilo je utamničeno 19 svećenika Zadarske nadbiskupije. To su: Šanto Bilan (1917.-1995.), Žarko Brzić (1922.-1998.), Joso Felicinović (1889.-1984.), Ante Jakša (1894.-1986.), Frane Karamarko (1900.-1975.), Mate Klarić (1895.-1961.), Eugen Konatić (1910.-2006.), Romano Lukin (1908.-1995.), Božo Mađerić (1909.-1988.), Marijan Magaš (1897.-1976.), Ante Matacin (1901.-1989.), Stipe Matkov (1914.-1989.), Robert Milanja (1913.-1970.), Ive Pedišić (1904.-1998.), Nikola Pedišić st. (1908.-1976.), Nikola Pedišić ml. (1921-1980.), Vinko Rasol (1885.-1965.) i Ivan Zorica (1919.-2001.).
Progonjeni i suđeni zadarski biskupi bili su Petar Dujam Munzani (1890.-1951.), koji je zadarski nadbiskup bio od 1933. do 1948. i Mate Garković (1882.-1968.), koji je zadarski nadbiskup bio od 1960. do 1968.

Dva Predgovora za knjižicu ‘Žrtve bogoljublja i čovjekoljublja’ napisali su tadašnji zadarski nadbiskup Ivan Prenđa (15. travnja 2002.) i umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak.
Nadbiskup Prenđa u tom Predgovoru napisao je: „U vrijeme kada se pripremao Veliki jubilej, 2000 godina od rođenja Isusa Krista, našeg Otkupitelja, Ivan Pavao II. u svom je apostolskom pismu ‘Nadolaskom trećeg tisućljeća’ potaknuo cijelu Crkvu da se sjeti ‘da je na kraju drugog tisućljeća Crkva ponovno postala Crkva mučenika’. Svjedočanstvo dano za Krista do prolijevanja krvi postalo je zajednička baština svih kršćana. To svjedočanstvo se ne zaboravlja’, kaže Sveti Otac.
U Zadarskoj nadbiskupiji, tijekom 20. st., ispunila se tvrdnja Petrovog nasljednika o Crkvi mučenici i u naše vrijeme, jer imali smo svojih pravih mučenika. Ali i druga stvar je da nismo zaboravili svjedočanstva svojih mučenika…
S dubokim poštovanjem sjećamo se članova našeg dijecezanskog martirologija u nadi da će njihova svjedočka smrt imati odjek u Zadarskoj nadbiskupiji i poruku svakome od nas da potpuno živimo u Kristovoj istini, svjedočeći našem vremenu nadu koja je u nama“ napisao je blagopokojni nadbiskup Ivan Prenđa.

Nadbiskup Marijan Oblak u svom je Predgovoru napisao da ta knjižica „otima zaboravu i oživljuje čitatelju svijetle likove 12-rice naše svećeničke braće iz zbora prezbiterija Crkve zadarske. Neki su ih poznavali. Pamte ih dobro. Drugi su tek za njih čuli. Nisu ih poznavali. Ti su sada među nama najbrojniji“.
Istaknuvši njihovu „ljudskost i krsnu vjernost“, mons. Oblak je napisao da su ti svećenici živjeli „u tihom svećeničkom služenju pastoralne svakodnevnice, ali svatko od njih u vlastitosti primljenoga dara i umnoženoga talenta sve do dara života u mučeničkoj smrti. Ona je svakome od njih bila vrhunsko suobličenje Isusovoj muci i smrti.
Jedni su je doživjeli u prvim godinama svoga svećeništva, drugi u najboljim godinama života i pastoralnog djela. Lepeza njihovog života uspinje se od 27. do 64. godine! Koliko bi nam još bili potrebni Crkvi zadarskoj, toliko iskušanoj Prvim i Drugim svjetskim ratom i Domovinskim ratom. Oni su sada naši molitelji u Očevom domu. Oni nas sada svojim nebeskim zagovorom podupiru u nastavljanju njihovog pastoralnog djela na njivi Crkve zadarske.
Naši svećenici mučenici, Kristovi služitelji u svom vremenu, oni su i u našem vremenu nama, svojoj svećeničkoj braći i Kristovim vjernicima, u novim prilikama, primjer i poticaj na vjernost i revnost u službi Bogu, rodu i braći“ poručio je nadbiskup Oblak, zaključivši Predgovor i osobnim iskazom.

„Ne sjećam se da sam ikad susreo don Antu Adžiju i don Antu Čotića. Drugu desetoricu sam poznavao. Četvorici, don Šimi Batkoviću, don Eugenu Šutrinu, don Srećku Lovretiću i don Ljubomiru Magašu bio sam na slavlju mlade mise.
Kad su don Ivan Manzoni i don Ivan Kranjc bili bogoslovi u Šibeniku, ja sam bio sjemeništarac u istom sjemeništu. Prof. don Ante Letinić bio mi je višegodišnji vjeroučitelj u Gimnaziji u Šibeniku. O svima mogu kazati samo najbolje.
Poznanika naših svećenika mučenika sve je manje. Generacije se izmjenjuju. Bio je gotovo posljednji čas da se oni otmu zaboravu“ poručio je tada umirovljeni nadbiskup Marijan Oblak.
Obojica nadbiskupa zahvalila su mons. Šutrinu što je u toj knjižici sabrao podatke o zadarskim svećenicima koji su ubijeni, poginuli, utamničeni i suđeni, „kako bi se dobila cjelovita slika o tom vremenu koje je bilo protiv Boga i protiv čovjeka“ kako je poručio nadbiskup Ivan Prenđa.
Zaslužni spomen na te svećenike koje sada zadobiva i kanonski proceduralni tijek na inicijativu nadbiskupa Puljića ostvaruje navedene poticaje njegovih predšasnika, tijekom čije biskupske službe je bio prioritet obnoviti desetine crkvenih zdanja srušenih u Domovinskom ratu i duhovno obnoviti opustošene krajeve Zadarske nadbiskupije koja je bila na udaru u srbijanskoj agresiji na Hrvatsku 1990-ih godina.
Životopisi ubijenih svećenika nalaze se i u knjizi ‘Progoni biskupa, svećenika i redovnika Splitske metropolije i Zadarske nadbiskupije 1941. – 1992.’ autora Petra Bezine. Drugo poglavlje te knjige nosi naslov: Utamničeni svećenici Zadarske nadbiskupije, str. 61 – 84. Ubijeni svećenici Zadarske nadbiskupije (1941.-1945.), str. 85-86.
Ines Grbić












ZADAR / ŽUPANIJA
“ZA DOMOVINU KROZ KRIŽ I RAT” / U crkvi Sv. Frane predstavljanje knjige o franjevcu Karlu Bošnjaku i njegovom nećaku
U crkvi sv. Frane, u ponedjeljak 22. lipnja, poslije sv. mise u 20 sati u bit će predstavljena knjiga „Za domovinu kroz križ i rat”, nakladnika Tomislava Perovića, a priređivača Bernarda Kotlara i Bernarda Paleke.
Knjiga govori o franjevcu fra Karlu Bošnjaku i njegovu nećaku koji je poginuo u domovinskom ratu.
Kratku recenziju napisao je fra Stipe Nosić:
“Priča o dva nesebična čovjeka
Knjiga Za domovinu kroz križ i rat donosi potresna svjedočanstva o sudbinama dva međusobno povezana čovjeka – mladog hrvatskog vojnika i njegova strica franjevca – čije su živote obilježili vjera, ljubav prema domovini i osobna žrtva.
Prvi je Mladen, mladi hrvatski vojnik koji po svojoj naravi nije bio ratnik, ali je stao u obranu napadnute domovine. Njegova osjećajnost i dobrota posebno dolaze do izražaja u nesebičnom činu u kojem je izgubio život pomažući ženi na neprijateljskoj strani. Časna sestra Stela zato je za njega mogla zapisati: „Dobrota je drugo Mladenovo ime.” Upravo zbog tog iznimno humanog čina njegova žrtva dobiva još dublje značenje – dao je život za bližnjega, slijedeći evanđeoski ideal ljubavi. U toj nesebičnoj i hrabroj gesti očitovala se zasigurno i njegova ljubav prema supruzi te sinu kojega, nažalost, nikada nije upoznao.
Drugi čovjek je njegov stric, franjevac fra Karlo, čiji je život bio obilježen brojnim križevima – obiteljskim, domovinskim, samostanskim i tamničkim. Križ ga je pratio od trenutka kada je 22. listopada 1944., zajedno s trojicom kolega, potajno u samostanskoj kapelici Male braće u Dubrovniku zaređen za svećenika. Nekoliko dana kasnije saznao je da su partizani na Daksi bez suđenja ubili četvoricu njihovih profesora franjevaca. Među njima je bio i fra Marijan Blažić, koji je molio biskupa Pavla Butorca da njih ranije zaredi kako bi izbjegli opasnost da budu regrutirani u vojsku. Istoga dana saznao je i za ubojstvo glazbenika fra Bernardina Sokola na Badiji, kojega su partizani ubili kao prvog hrvatskog svećenika mjesec dana ranije, 28. rujna 1944. godine.
Fra Karlo i njegovi kolege zaređeni su ranije upravo zbog opravdanog straha za život. Taj se strah pokazao utemeljenim jer su partizani kasnije tražili fra Karlova kolegu fra Lina Pedišića, koji se bijegom spasio i kasnije emigrirao u Argentinu, gdje je proveo ostatak života. I fra Karlo je, premda nevin, proveo godinu i pol dana u zatvoru u Staroj Gradiški. Njegov kolega fra Ivo Peran, zaređen godinu dana ranije, danas sluga Božji, bio je osuđen na smrt i proveo je pet godina u zatvoru. Isto toliko robijao je i fra Marijan Zlovečera, od čega četiri godine na Golom otoku. Mnogi drugi franjevci također su godinama trpjeli u komunističkim tamnicama.
Nakon smrti svoga brata, uz dopuštenje poglavara, fra Karlo je pet godina živio s bratovom brojnom obitelji u Hrvacama. Iako vezan franjevačkim pravilima, iz ljubavi prema obitelji i rodnom mjestu zaželio je biti pokopan među svojima na mjesnom groblju, što su poglavari također dopustili.
Ova dva čovjeka povezivala je krvna veza, ljubav prema domovini i obitelji, ali i križ – trpljenje zbog uvjerenja i vjernosti vlastitim stavovima. Njihovu povezanost dodatno oslikavaju dirljive riječi Mladenove supruge, koje otkrivaju njezinu duboku bol, ali i ponos.
Nakladnik knjige, Tomislav Perović, potaknut dugogodišnjim prijateljstvom s fra Karlom Bošnjakom i „dvorom Pešića”, prepoznao je vrijednost svjedočanstava ova dva čovjeka, pa ih je trajno sačuvao u ovom dokumentarnom djelu, povezujući tako sudbine obitelji i mjesta u snažnu priču o vjeri, žrtvi i domoljublju.”
ZADAR / ŽUPANIJA
Gotovi radovi na uređenju pročelja Gradske lože
Nakon dva mjeseca radova na uređenju pročelja, skela s Gradske lože danas je uklonjena.
Zabijelila se kamena fasada Gradske lože na Narodnom trgu, i to nakon nešto više od 60 dana koliko su trajali radovi na uređenju pročelja ove građevine.
Radovi na pročeljima uključivali su restauratorske zahvate koji su obuhvaćali uzorkovanje kamena te slanje na mineraloško-petrografsku analizu radi utvrđivanja vrste kamena, pranje vodom pod pritiskom svih površina uz čišćenje loše povezanih sljubnica od morta te uklanjanje svih neadekvatnih krpanja oštećenja mortom.
Tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova na kamenom pročelju posebnim tehnikama restauracije uklonjena su sva onečišćenja nakupljena tijekom godina. Uklonjene su cementne zakrpe i veziva te zamijenjene vezivima na bazi vapna, a sanirana su i manja oštećenja na kamenoj strukturi.
Očišćeni su i svi povijesni željezni elementi od hrđe te premazani antikorozivnom zaštitom.
Završetkom radova okončana je druga faza obnove ovog vrijednog kulturno-povijesnog spomenika. Prva faza obuhvatila je sanaciju krovišta i vlagom oštećenih dijelova te postavljanje novih krovnih prozora. U trećoj fazi planirana je zamjena velikih staklenih okana novim staklima podijeljenima u dva ili tri segmenta, čime će se smanjiti mogućnost pucanja stakla te omogućiti bolja prirodna ventilacija unutarnjeg prostora.
Gradska loža kakvu danas poznajemo izgrađena je 1565. godine u kasnorenesansnom stilu prema projektu mletačkog arhitekta Giangirolama Sanmichelija. Izgrađena je kao sjedište gradskog suda na mjestu stare srednjovjekovne lože koja se u povijesnim izvorima spominje još od 1289. godine pod nazivom Velika ili Općinska loža.
Radovi na obnovi njezine fasade započeli su u travnju 2026. godine. Predviđeni rok završetka bio je sredina lipnja, no radovi su neznatno produljeni zbog nekoliko dana nepovoljnih vremenskih uvjeta. Ukupna vrijednost projekta iznosi 47.339,60 eura bez PDV-a. Sredstva za obnovu osigurali su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Narodni muzej Zadar. Radove je izvela zadarska tvrtka Bino Commerce pod strogim nadzorom konzervatora.
905 tisuća eura za obnovu zadarske baštine
U sklopu istog Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2026. godinu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, osigurano je 600 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova na sanaciji krovišta crkve sv. Donata u 2026. godini, 22,5 tisuća eura za izradu idejnog rješenja i projekta rekonstrukcije i dogradnje prostora Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, 40 tisuća eura za izradu dokumentacije i građevinsku sanaciju crkve sv. Dominika, 113.300 eura za građevinsku sanaciju i restauratorske radove na crkvi sv. Šimuna te 44.100 eura za građevinsku sanaciju, restauratorske i završne radove na Gradskoj straži, a za građevinsku sanaciju Crkvene općine Zadar Eparhije dalmatinske osigurano je 25.800 eura.
Projekti obnove zadarske baštine tako će ukupno dobiti 905 tisuća eura.
Uređenje građevina u povijesnoj jezgri Zadra
Podsjećamo, u tijeku je i Javni poziv kojim Grad Zadar potiče i pomaže uređenje građevina u povijesnoj jezgri Zadra. Prijave su otvorene do 15. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja sredstava.
Sufinanciraju se radovi uređenja pročelja i dvorišta, uključujući uklanjanje grafita, čišćenje površina, bojanje, manje zidarske zahvate, kao i druge potrebne radove na pročeljima, dvorišnim fasadama i samim dvorištima.
Grad Zadar sufinancira do 85 % prihvatljivih troškova obnove, a maksimalni iznos potpore po građevini iznosi do 30.000 eura s PDV-om. Sredstva se dodjeljuju bespovratno, a broj sufinanciranih projekata ovisit će o raspoloživim sredstvima u proračunu.
ZADAR / ŽUPANIJA
GDJE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju 21. lipnja 2026.:
BAUHAUS:
od 09:00 do 14:00 sati
KAUFLAND:
07:00 – 22:00
EUROSPIN:
Ul. Matije Gupca 59 – 08:00 – 22:00
HEY PARK
od 7 do 22
TOMMY
Put Bokanjca 37 – od 7 do 21
Krešimirova obala 47 – od 7 do 21
Put Dikla 60 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Trg pet bunara 1
Krešimirova obala 1 – od 7 do 21
KONZUM:
A.G Matoša 22 – od 7 do 20
Ulica bleiburških žrtava 17 – od 7 do 21
Uvala Bregdetti 23 – od 7 do 13
Josipa Strossmayera 6 – od 7 do 20
Dalmatinskog Sabora 8 – od 7 do 15
LIDL:
od 7 do 22
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
Ulica akcije Maslenica 1 – od 8 do 22
PLODINE
ulica Put Cerodola 1 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
od 9 do 22
STUDENAC:
Radno vrijeme provjerite OVDJE.
RIBOLA
Put Petrića 51C, Zadar 7:00-21:00
Ulica Andrije Hebranga 10a, Zadar 7:00-21:00
Put Šimunova 2, Zadar 7:00-21:00
Ulica Miroslava Krleže 1A, Zadar 7:00-21:30
Ulica Krste Odaka 5a, Zadar 7:00-21:30
PEVEX
od 8 do 14
METRO
od 7 do 15
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
-
magazin2 dana prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin1 dan prijeFOTOGALERIJA / Leb i sol na Muraju
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Đir po gradu sa Sašom Čukom





