Do 15. veljače traje javni poziv APN-a zainteresiranim građanima koji svoje nekretnine žele staviti u funkciju priuštivog najma.

Riječ je o modelu koji dosad nije postojao na hrvatskom tržištu, pa su i očekivanja oprezna, poručuju iz sektora nekretnina.

Lana Mihaljinec Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kazala je za HRT da je temeljna ideja programa ubrzati dolazak stanova za najam na tržište.

“Ne možemo ništa projicirati jer ovakav program još nije postojao u Hrvatskoj. Razumijemo namjeru da se pokuša što brže doći do stanova za najam jer je u bazi gotovo svih programa priuštivog stanovanja upravo iznajmljivanje”, navela je.

“Ljudi su uglavnom prošle godine još kalkulirali”

Velik broj praznih nekretnina često se spominje kao potencijalni rezervoar za povećanje ponude i moguće smanjenje cijena.

“To bi trebao biti krajnji cilj, ali trebamo vidjeti u kojim su dijelovima Hrvatske te nekretnine koje će doći na tržište i koliko će ih biti. Ako će to biti na područjima gdje nema ekonomske aktivnosti i radnih mjesta, naravno da neće biti puno utjecaja”, naglasila je.

Na ponašanje vlasnika stanova utjecale su i porezne promjene. Mnogi su procjenjivali isplativost različitih modela korištenja nekretnina, a zabilježen je i određeni pomak prema dugoročnom najmu.

“Ljudi su uglavnom prošle godine još kalkulirali. Računali su što im je isplativije. Vidjeli smo lagani porast interesa za dugoročnim iznajmljivanjem. Mislim da ljudi počinju shvaćati da to može biti kvalitetan način za ostvarenje dodatnog prihoda, a postoje i načini pravne zaštite”, ustvrdila je Mihaljinec Knežević.

Smatra da se brojni vlasnici još uvijek boje iznajmljivanja zbog pravnih rizika.

“Nedostaje nam kvalitetnih novih nekretnina”

Unatoč pomacima, odnos ponude i potražnje zasad se bitno ne mijenja. Očekivani snažniji pad cijena nije na vidiku. “Zasad ništa značajno što bi dovelo do onog krajnjeg cilja, a to je da drastično padnu cijene. Nažalost, to ne očekujemo. Manjak ponude na tržištu i dalje je kroničan problem”, napomenula je Mihaljinec Knežević.

“Ne gradi se dovoljno nekretnina koje bi svi htjeli kupiti, a to bi bila novogradnja po, ako ne priuštivim, onda barem prosječnim cijenama. Nedostaje nam kvalitetnih novih nekretnina na područjima koja su na moru, a u Zagrebu uvijek nedostaje nekretnina”, nastavila je.

Ograničena novogradnja dodatno održava visoke cijene.

“Fond rabljenih nekretnina doslovno je potrošen. Mnoge bolje su se prodale nakon covida kada je tržište bilo vrlo aktivno i to je fond koji se ne obnavlja. Tu više nema dovoljno kvalitetnih nekretnina, a mnogi vlasnici i dalje ne razumiju da se situacija promijenila, da je sve manje onih koji si mogu priuštiti nekretnine po tako visokim cijenama, a još uvijek ih ne spuštaju”, upozorila je.

“Cijena nekretnine mora odražavati karakteristike”

Sve češće spominjani pad prometa na tržištu povezuje se s raskorakom između očekivanja prodavatelja i mogućnosti kupaca.

“Kupci su neskloni kupovati nekretnine po nerealno visokim cijenama. Cijena nekretnine mora odražavati karakteristike, a jedan od najčešćih problema je što se vlasnici uspoređuju s novogradnjom. Vidimo dugi niz mjeseci da se ono što se nerealno procjenjuje ne prodaje”, kazala je Mihaljinec Knežević.

Dodala je kako tek treba vidjeti kako će novo zakonodavstvo i porezne promjene tijekom 2026. godine utjecati na daljnji razvoj tržišta nekretnina.

Od iduće godine u Hrvatskoj bi cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) trebalo postati obvezno, nakon zakonskih izmjena koje se planiraju u drugom kvartalu ove godine, doznaje se u Ministarstvu zdravstva.

Time bi se Hrvatska pridružila nekolicini zemalja koje su se već odlučile na takav korak, s jasnim ciljem: dugoročno iskorijeniti rak vrata maternice, bolest koja je danas gotovo u potpunosti sprječiva.

Najava dolazi u trenutku kada se obilježava Nacionalni dan i tjedan borbe protiv raka vrata maternice – Dan mimoza, koji je Hrvatski sabor ustanovio još 2011. godine.

Kako ističe ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić, u proteklih petnaestak godina učinjeni su značajni pomaci, ponajprije u podizanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja bolesti i cijepljenja protiv HPV-a.

Unatoč tome, brojke i dalje upozoravaju. U Hrvatskoj posljednjih 10-ak godina od raka vrata maternice oboli oko 300 žena godišnje, dok ih između 120 i 130 umre. Prema podacima o smrtnosti, u 2024. od raka vrata maternice u Hrvatskoj je umrlo 98 žena, od kojih je trećina bila mlađa od 60 godina. 

To su podaci koji se odnose isključivo na invazivni karcinom vrata maternice, bez uključivanja premalignih lezija epitela koje su znatno češće, kao i drugih sijela raka povezanih s HPV-om, poput raka vulve, rodnice,  anusa, penisa ili ždrijela.

„Rak vrata maternice bolest je koju možemo spriječiti. Imamo cjepivo, imamo probir i imamo učinkovito liječenje premalignih promjena – i upravo zato je neprihvatljivo da žene i dalje od nje umiru“, naglašava Portolan Pajić.

Procijepljenost solidna, ali nedovoljna

Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je dostupno od 2007., isprva kroz pilot-projekte, a zatim i na nacionalnoj razini. Danas je ono besplatno za djevojčice i dječake u dobi od 14 do 15 godina, uz mogućnost naknadnog cijepljenja za srednjoškolce i mlade do 25. godine života.

Iako se ne radi o obveznom programu, Hrvatska bilježi relativno dobru procijepljenost. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), najmanje jednu dozu cjepiva do 15. godine primilo je 54,8 posto djevojčica i 38,9 posto dječaka iz generacije rođene 2009. godine. No, to je još daleko od ciljeva koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija.

Globalni plan predviđa da se dosegne procijepljenost iznad 90 posto, da 70 posto žena do 35. godine života sudjeluje u preventivnim ginekološkim pregledima, te da 90 posto žena s otkrivenim premalignim i malignim promjenama bude pravodobno liječeno. Tek kombinacijom svih tih mjera moguće je govoriti o iskorjenjivanju bolesti.

Zašto obvezno cijepljenje?

Upravo zato Ministarstvo zdravstva planira izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima bi se cijepljenje protiv HPV-a uvrstilo u obvezni kalendar cijepljenja. Ako zakon bude donesen prema planu, nova pravila mogla bi stupiti na snagu već 2027., a cijepljenje bi se provodilo na isti način kao i dosad – u osnovnoj školi, u dvije doze.

„Epidemiolozi i stručnjaci koji predlažu obvezno cijepljenje znaju zašto to čine. Time dajemo jasnu poruku koliko nam je važno zdravlje budućih generacija“, ističe Portolan Pajić, dodajući da će i dalje ključnu ulogu imati edukacija djece, roditelja i nastavnika.

Najveću korist od cijepljenja imaju oni koji se cijepe prije stupanja u spolne odnose, no stručnjaci naglašavaju da benefit postoji i kasnije, sve do 25. godine života, pa i nakon toga u određenim medicinskim okolnostima.

„Cijepljenje protiv HPV-a ne štiti samo od raka vrata maternice, nego i od niza drugih malignih bolesti kod žena i muškaraca. To je ulaganje u zdravlje koje ima dugoročan učinak“, poručuje Portolan Pajić.

Probiri se vraćaju na nacionalnu razinu

Uz cijepljenje, probir predstavlja drugi stup borbe protiv raka vrata maternice. Nakon višegodišnjeg zastoja, Hrvatska je 2023. započela pilot-projekt novog reorganiziranog nacionalnog preventivnog programa, koji se trenutačno provodi u Virovitičko-podravskoj županiji.

Program obuhvaća žene u dobi od 20 do 64 godine, pri čemu se kod žena u dobi od 20 do 29 godina provodi Papa-test, a kod žena starijih od 30 godina kombinacija Papa-testa i HPV testiranja. 

Iskustva iz pilot projekta bit će važna za prilagodbu i provedbu novog pristupa probirnog testiranja na nacionalnoj razini. Plan je Ministarstva zdravstva da ovaj program postane ponovno nacionalni preventivni program već iduće godine.

Četvrtina novooboljelih mlađa od 45 godina

Širu epidemiološku sliku bolesti i izazove prevencije pojašnjava epidemiologinja HZJZ-a Bojana Mahmutović, ističući da se rak vrata maternice, za razliku od većine drugih sijela raka, češće javlja u mlađoj životnoj dobi. To je treći najčešći rak kod žena u dobi od 30 do 39 godina, odmah iza raka dojke i štitnjače. Četvrtina novooboljelih mlađa je od 45 godina, što dodatno naglašava značaj prevencije.

Prosječno petogodišnje preživljenje iznosi nešto više od 60 posto, no ishod uvelike ovisi o stadiju u kojem je bolest otkrivena. Kada se dijagnosticira rano, mogućnosti liječenja su učinkovitije i manje opterećujuće za pacijentice, dok je kod uznapredovalih stadija prognoza znatno lošija. Upravo zato redoviti preventivni pregledi imaju presudnu ulogu u smanjenju smrtnosti.

Rak vrata maternice u gotovo svim slučajevima uzrokovan je infekcijom visokorizičnim tipovima HPV-a, zbog čega HPV testiranje ima sve važniju ulogu u suvremenom probiru. 

Za razliku od Papa-testa, koji otkriva već nastale stanične promjene, HPV test izravno detektira prisutnost virusa i može prepoznati rizik i prije razvoja lezija. U praksi se metode često koriste komplementarno, no europske smjernice sve više naglašavaju prednost HPV-baziranog testiranja kao pouzdanijeg alata ranog otkrivanja.

Jutros je u većem dijelu Hrvatske oblačno.  Mjestimice ima kiše, uglavnom u Dalmaciji, ali i na kopnu je ponegdje bilo slabe kiše koja se tijekom noći smrzavala na tlu pa je potreban oprez zbog moguće poledice jer je temperatura malo ispod nule.

U nastavku dana većinom oblačno. Kiša i pljuskovi s grmljavinom mogući su u Dalmaciji, a malo slabih oborina može krajem dana biti i na sjevernom Jadranu te u gorskom dijelu zemlje. Vjetar na kopnu slab, u gorju umjeren jugozapadni, a u Dalmaciji umjereno i jako jugo. Temperatura će danas i na kopnu prijeći u lagani plus, od 0 do 5, a na Jadranu će dnevna temperatura biti od 10 na sjevernom do 14 Celzijevih stupnjeva na južnom dijelu. 

I u subotu puno oblaka, mjestimice s kišom koja se u noći i ujutro u unutrašnjosti mjestimice može smrzavati na tlu. Jugo će u Dalmaciji još ojačati pa ponegdje može biti vrlo jakih udara. Temperatura zraka malo viša, osobito u unutrašnjosti zemlje gdje će dnevne vrijednosti biti od 4 do 9, a duž obale i do 14, 15 Celzijevih stupnjeva. 

Nedjelja nam nosi čestu i mjestimice obilnu kišu, a u drugom dijelu dana u Gorskom kotaru i Lici može biti i snijega. Čini se da nestabilno vrijeme uz povremene oborine ostaje i u sljedećem tjednu.

Zasad nema novog većeg zahladnjenja.