Connect with us

Hrvatska

U ČETVRTAK VRHUNAC TOPLINSKOG VALA! “Ne izlazite kad je najtoplije, lagano se odjenite, brinite se za starije”

Objavljeno

-

– Od oko 300 dnevnih intervencija, 5 posto bismo mogli pripisati vrućinama. Zbog povišenih temperatura češće intervencije koje imamo su zbog različitih vrsta kolapsa ili nas nazovu kronični bolesnici kojima je pozlilo, rekao je Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine. Za HTV-ovu emisiju “Studio 4” govorio je i o zaštiti zdravlja kad su temperature visoke.

Hrvatsku je zahvatio toplinski val. Temperature diljem zemlje već danima prelaze 30 stupnjeva, a za sutra je najavljen vrhunac toplinskog vala.

– Dnevno Nastavni zavod za hitnu medicinu u Zagrebu ima oko 300 intervencija, a od toga se 5 posto pripisuje vrućinama, kaže Sinjeri.

– Zbog povišenih temperatura češće intervencije koje imamo su zbog različitih vrsta kolapsa ili nas nazovu kronični bolesnici kojima je pozlilo jer, unatoč terapiji koju uzimaju, imaju tegobe, rekao je Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine.

Naglašava važnost ponašanja u skladu s visokim temperaturama.

– Jako je bitno ne izlaziti u najtopliji dio dana na otvoreno, između 11 i 17 sati. Ako izlazimo, treba se adekvatno odjenuti, preporuka je da to bude prozračna odjeća, od laganih materijala, uz pokrivalo za glavu i zaštitne sunčane naočale, kaže Sinjeri.

Upozorava da bi osobe, koje su zbog prirode posla primorane raditi na otvorenome, trebale prilagoditi svoje radno vrijeme tako da često uzimaju pauze i odmore se nakon svakih 30 do 45 minuta boravka na suncu, a moraju se i dovoljno hidratizirati.

Također, treba paziti na temperaturnu razliku između rashlađenih prostora i otvorenoga. Preporuka je da tijekom dana temperatura u prostoru u kojem se nalazimo ne bude iznad 32 stupnja, a noću ne iznad 24 stupnja.

– Ako se nalazimo u klimatiziranom prostoru, razlika između vanjskog i unutarnjeg, rashlađenog prostora ne bi trebala biti veća od 7 stupnjeva, prema preporuci stručnjaka, kaže Sinjeri.

Prije izlaska iz klimatiziranog prostora na otvoreno trebalo bi kratko pričekati kako bi se izbjegao temperaturni šok za organizam.

Na što pripaziti, kako pomoći sebi i drugima

Sinjeri kaže da posebnu pozornost treba posvetiti starijim osobama.

– Problem je kod starijih ljudi što oni često ne osjećaju žeđ. Na ovako visokim temperaturama svi se znojimo i gubimo mnogo tekućine, i stariji i mlađi. Ako direktno ne osjećamo žeđ, osjećat ćemo možda neke druge simptome, poput suhoće u ustima, otežanog govora, a dobar pokazatelj je i mokrenje, savjetuje Darko Sinjeri.

– Ako je mokraća koncentrirana, mokrimo vrlo malo, tamnije je boje i neugodnog mirisa, to je već jedan od pokazatelja da trebamo nadoknaditi tekućinu, dodaje.

Podsjeća kronične bolesnike da je iznimno važno uzimati propisanu terapiju. Savjetuje se da se lijekovi skladište na temperaturi od 25 stupnjeva, a ako je sobna temperatura viša, preporuka je da se drže u hladnjaku.

Recept za hidratizaciju

Sinjeri objašnjava da se, kada je riječ o nadoknađivanju tekućine, preporučuju izotonični napitci.

– Ako pijemo običnu vodu, ona je hipotonična, a kako znojenjem ne gubimo samo tekućinu, nego i minerale, poput natrija, kalija, klora i magnezija, moramo nadoknaditi i minerale, kaže.

– Postoje gotovi pripravci, koji se zovu izotonične otopine, i oni sadržavaju sve te minerale, a osim različitih pripravaka u ljekarnama, sličan pripravak može se napraviti i doma ako dodamo pola žličice soli, 3 do 4 žličice šećera uz malo limuna u litru vode i polako pijemo, kaže specijalist hitne medicine.Volume 0% 

Prehrana ljeti

– Trebalo bi jesti češće, ali manje i lako probavljive obroke, kaže Sinjeri.

Dodaje da bi se trebala pripremati hrana koja sadržava tekućinu te koja ne zahtijeva dugu termičku obradu kako bi se stambeni prostor što manje nepotrebno grijao.

Ljeti se preporučuje izbjegavati alkohol.

– Alkohol je hipertonična otopina, mnogi znaju o čemu govorim jer nakon pijanke sljedeći se dan osjeća žeđ. Alkohol na sebe navlači tekućinu, a naše stanice ostaju suhe, tako da on neće pomoći u nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem, kaže Sinjeri.

Opasne temperature u automobilu

Upozorava se da djecu i kućne ljubimce ne smijemo ostavljati u parkiranom automobilu, čak ni na kratko.

– Problem je s djecom što je njihova termoregulacija drugačija nego kod odraslih. Djeca imaju relativno veliku površinu kože, ali nemaju toliko žlijezda znojnica, a jedni način kako se rashlađujemo je znojenjem. Ako se nalazimo u zatvorenom prostoru, a sunce i dalje sja, vrlo brzo ćemo doživjeti temperaturni šok, upozorava Darko Sinjeri.

Temperature više od naše tjelesne temperature dovode do kemijskih procesa u tijelu koji uzrokuju ireverzibilnu štetu, a ubrzo nakon toga slijedi prestanak rada srca i disanja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

HAKOM: Nova prevara na internetu, ne otvarajte ovaj link!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) na Facebooku je objavio objavu o, kako kažu, novoj prevari na internetu.

“Nova prijevara na internetu!!!

Ne otvarajte poveznice prije nego provjerite jesu li stvarno poslane od naznačenog pošiljatelja.

Primjer lažne pošte je u slikovnom prikazu”, objavili su uz sliku prevare.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj više od 900.000 turista, Jadran sve bliže pretpandemijskom trendu

Objavljeno

-

By

Da se na Jadranu sada odmara stotinjak tisuća turista više, kraj ovog mjeseca bio bi posve nalik na zadnje dane srpnja u pretpandemijskoj 2019. godini.

U zemlji je trenutačno nešto više od 900.000 gostiju. Stranci dominiraju, ali 125.000 domaćih turista znači da je i za naše građane sezona ušla u svoj vrhunac.

Samo za protekli vikend stiglo je oko 450.000 novih gostiju, što je 20 posto bolje nego isti prošlogodišnji vikend, piše Večernji list.

Usporedbe govore i da je sada u Hrvatskoj 185.000 turista više nego na isti dan 2020. godine, a da zaostatak za rekordnom 2019., prema sustavu za praćenje turističkog prometa eVisitor, iznosi 140.000 gostiju. Najposjećenija je, inače, Istra s 243.000 turista, među destinacijama je to Rovinj, a Nijemci praktički od početka godine ne silaze s trona najbrojnije nacije na odmoru u Hrvatskoj.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac zadovoljna je trenutačnim brojkama i podsjeća da se u razdoblju od 15. srpnja do 15. kolovoza ostvari više od trećine ukupnog turističkog prometa.

“To znači da sada svaki dobar dan u turizmu vrijedi i do 100 milijuna eura. Inače, u dosadašnjem dijelu srpnja ostvarili smo čak oko 78 posto prometa iz srpnja 2019. godine. Vjerujemo da uz ovaj tempo i, naravno, uz strogo pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, možemo doseći željenih 60 posto turističkog prometa iz te rekordne godine. Stoga, nastavimo biti odgovorni”, poručuje ministrica Brnjac.

Od početka ove godine turistički su domaćini ugostili 5,5 milijuna gostiju, a registrirano je gotovo 31 milijun noćenja. Gostiju je, pritom, čak 49 posto više nego lani od 1. siječnja do 25. srpnja. U odnosu na isto razdoblje 2019. riječ je o 52 posto tadašnjih rezultata u dolascima i 61 posto u noćenjima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: HDZ neprikosnoven, Možemo! pretekao SDP

Objavljeno

-

By

Hrvatska završava mjesec u kojem su uhićenja u Zagrebu prokazala Bandićevu koruptivnu hobotnicu, Rimac je napravio posao stoljeća, Hrvati izabrali motive za euro, osobna potrošnja drži gospodarstvo na životu, počela je i turistička sezona, ali i strah od brzog zatvaranja.

HDZ neprikosnoven, Možemo pretekao SDP
HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana „zacementiran“ na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto.

No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonuo na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto. Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.

Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7,7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica.

Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7,6 posto.

Stranke malog rejtinga i velike političke moći
Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže rejtingu od 2,8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1,6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1,2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6,8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0,9 posto, IDS 0,9 posto, SDSS je na 0,4 posto, a HSLS na 0,2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao.

Vlada bez većinske potpore
Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto.

Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto.

Milanović sve više gubi potporu
Predsjednik Milanović je u problemu, retorikom nije zadovoljio većinu građana Hrvatske. Tako njegov rad ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava.

Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo! i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Tomašević i dalje najpopularniji
Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana koji o njemu imaju pozitivan dojam, njih 23 posto o njemu misli negativno.

Zoran Milanović tako je „svrgnut“ s trona i sada je drugi s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno.

Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno.

O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno.

Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno.

I na kraju Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam.

Tko su vodeći političari u tri vodeće stranke
HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo! Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.

Kod Možemo! također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković koji imaju potporu od 64 posto te Peđa Grbin koji je treći izbor birača Možemo! s 52 posto.

I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto.

Najveći problem nezaposlenost
Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17,9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16,7 posto građana najveći problem, potom korona s 12,2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11,6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8,2 posto ispitanika.

Tri institucije
Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2,65, slijedi Vlada s trojkom ili 2,51 i na kraju Hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2,13.

NAPOMENA

Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 984 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu