Connect with us

Hrvatska

Imunolog o delta soju: “Ima osam mutacija, možemo se pribojavati jeseni”

Objavljeno

-

Delta varijanta koronavirusa proširila se do sada u 80-ak zemalja svijeta. U Sjedinjenim Državama, navodi Svjetska zdravstvena organizacija, na delta varijantu otpada oko deset posto novih slučajeva zaraze. Ova varijanta koronavirusa, do nove klasifikacije zvana indijskim sojem, širi se i dalje globusom. Javnozdravstvene vlasti Velike Britanije objavile su kako je ondje delta varijanta sada dominirajući soj, čime je praktično zamijenila britanski soj, odnosno alfa varijantu.

Prvi je put delta varijanta, odnosno indijski soj, prepoznat u indijskoj državi Maharashtri listopada 2020. godine. SZO ga je proglasio ‘varijantom zabrinutosti’ 11. svibnja. Uobičajeni simptomi su glavobolja, curenje nosa te upala grla, ali se kod zaraženih ovim sojem ne primjećuje simptom zaraze originalnim sojem, a to je gubitak osjeta mirisa i okusa.

Naročito zahvaćeni mlađi

Kako navode otočni stručnjaci, rast novih slučajeva pripisuje se činjenici da se delta najviše širi među mlađima dobnim skupinama koje se još nisu cijepile.

“Da, navodi se da je gubitak okusa i mirisa rijedak, možda manje od 10%, za razliku od kentskog soja gdje se događa u više od 50% slučajeva. U Velikoj Britaniji naročito su zahvaćeni mlađi jer nisu cijepljeni ili nisu cijepljeni objema dozama. Jedna doza Pfizera štiti na razini od oko 35% od simptomatske bolesti, što je jako malo, dok su dvije doze na razini više od 90%, što je gotovo jednako u odnosu na kentski soj”, rekao je za Večernji list imunolog Zlatko Trobonjača.

No, kako je naveo britanski stručnjak dr. Tim Spector, upravo su slabiji simptomi i razlog što zaraženi zanemaruju odlazak na testiranje pa je i to razlog što je širenje ove varijante izraženo.

Od 30 čak osam mutacija

Studija Imperial College of London i IPSOS-a utvrdila je da je najviša prevalencija delta soja u Britaniji bila između 15. travnja i 3. svibnja u dobnim skupinama od pet do 12 i od 18 do 24 godine.

“Indijski soj je kolokvijalni naziv za nekoliko sojeva koji su, prema PANGO klasifikaciji, dobili oznake B.1.617.1 (2, 3), od kojih se trenutačno najbrže širi B.1.617.2, prema klasifikaciji SZO-a, nazvan delta sojem. Poznato je da se proširio u više od 80 zemalja svijeta te da se trenutačno najbrže širi u Velikoj Britaniji, gdje je više od 90% svih novoinficiranih zahvaćeno ovim sojem, te u Portugalu, s više od 60% svih novoinficiranih, a u SAD-u više od 10%. Delta soj je u Velikoj Britaniji praktički potpuno istisnuo kentski soj (nazvan i alfa sojem prema klasifikaciji SZO-a) s obzirom na to da se znatno brže širi od njega. Naime, poznato je da je kentski soj u odnosu na originalni zarazniji oko 50%, dok je delta soj u odnosu na kentski po svemu sudeći zarazniji za više od 60%.

U osnovi riječ je o virusnoj evoluciji, unapređivanju, prilagodbi ljudskoj biologiji i mogućnostima širenja temeljem normi osobnog i društvenog ponašanja ljudi. Delta virus od ukupno 30-ak mutacija u odnosu na originalni soj nosi osam mutacija, u obliku aminokiselinskih zamjena ili delecija, u odsječku genoma koji kodira protein šiljka kao funkcijski najvažniji dio virusa. Među njima su najvažnije dvije, L452R mutacija u RBM (receptor-binding motif), koji kodira S-protein u dijelu koji se veže na stanični receptor, a koju nalazimo, primjerice, u kalifornijskom soju, te novu T478K mutaciju. Cjepiva dobro djeluju na ovu varijantu, doduše nešto slabije nego na originalnu, ali samo nakon primljene obje doze.

Naime, nakon prve doze učinkovitost sprečavanja simptomatskog COVID-19 je oko 30-35% za AZ i Pfizer cjepiva, dok je dva tjedna nakon druge doze učinak Pfizerova cjepiva oko 90%, a AZ 60%. Valja naglasiti da Pfizerovo cjepivo u obje doze smanjuje mogućnost hospitalizacije nakon infekcije delta sojem 96% (20 puta) u odnosu na necijepljene, a AZ cjepivo 92%.

Novi je problem pojava takozvanog delta plus soja koji ima novu, dodatnu mutaciju K417N. Otkriven je u Velikoj Britaniji i u uzorcima iz Indije. Čini se da ovaj soj može izbjegavati neutralizaciji protutijelima iz lijeka Casirivimab koji se kao koktel monoklonskih protutijela koristi u liječenju COVID-19 u Indiji. Sve u svemu, temeljem širenja ovih sojeva, možemo se pribojavati jeseni iako se iskreno nadam da neće doći u Hrvatsku i prije”, pojasnio je dr. Trobonjača.

 

Hrvatska

HAKOM: Nova prevara na internetu, ne otvarajte ovaj link!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) na Facebooku je objavio objavu o, kako kažu, novoj prevari na internetu.

“Nova prijevara na internetu!!!

Ne otvarajte poveznice prije nego provjerite jesu li stvarno poslane od naznačenog pošiljatelja.

Primjer lažne pošte je u slikovnom prikazu”, objavili su uz sliku prevare.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj više od 900.000 turista, Jadran sve bliže pretpandemijskom trendu

Objavljeno

-

By

Da se na Jadranu sada odmara stotinjak tisuća turista više, kraj ovog mjeseca bio bi posve nalik na zadnje dane srpnja u pretpandemijskoj 2019. godini.

U zemlji je trenutačno nešto više od 900.000 gostiju. Stranci dominiraju, ali 125.000 domaćih turista znači da je i za naše građane sezona ušla u svoj vrhunac.

Samo za protekli vikend stiglo je oko 450.000 novih gostiju, što je 20 posto bolje nego isti prošlogodišnji vikend, piše Večernji list.

Usporedbe govore i da je sada u Hrvatskoj 185.000 turista više nego na isti dan 2020. godine, a da zaostatak za rekordnom 2019., prema sustavu za praćenje turističkog prometa eVisitor, iznosi 140.000 gostiju. Najposjećenija je, inače, Istra s 243.000 turista, među destinacijama je to Rovinj, a Nijemci praktički od početka godine ne silaze s trona najbrojnije nacije na odmoru u Hrvatskoj.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac zadovoljna je trenutačnim brojkama i podsjeća da se u razdoblju od 15. srpnja do 15. kolovoza ostvari više od trećine ukupnog turističkog prometa.

“To znači da sada svaki dobar dan u turizmu vrijedi i do 100 milijuna eura. Inače, u dosadašnjem dijelu srpnja ostvarili smo čak oko 78 posto prometa iz srpnja 2019. godine. Vjerujemo da uz ovaj tempo i, naravno, uz strogo pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, možemo doseći željenih 60 posto turističkog prometa iz te rekordne godine. Stoga, nastavimo biti odgovorni”, poručuje ministrica Brnjac.

Od početka ove godine turistički su domaćini ugostili 5,5 milijuna gostiju, a registrirano je gotovo 31 milijun noćenja. Gostiju je, pritom, čak 49 posto više nego lani od 1. siječnja do 25. srpnja. U odnosu na isto razdoblje 2019. riječ je o 52 posto tadašnjih rezultata u dolascima i 61 posto u noćenjima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: HDZ neprikosnoven, Možemo! pretekao SDP

Objavljeno

-

By

Hrvatska završava mjesec u kojem su uhićenja u Zagrebu prokazala Bandićevu koruptivnu hobotnicu, Rimac je napravio posao stoljeća, Hrvati izabrali motive za euro, osobna potrošnja drži gospodarstvo na životu, počela je i turistička sezona, ali i strah od brzog zatvaranja.

HDZ neprikosnoven, Možemo pretekao SDP
HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana „zacementiran“ na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto.

No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonuo na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto. Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.

Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7,7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica.

Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7,6 posto.

Stranke malog rejtinga i velike političke moći
Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže rejtingu od 2,8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1,6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1,2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6,8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0,9 posto, IDS 0,9 posto, SDSS je na 0,4 posto, a HSLS na 0,2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao.

Vlada bez većinske potpore
Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto.

Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto.

Milanović sve više gubi potporu
Predsjednik Milanović je u problemu, retorikom nije zadovoljio većinu građana Hrvatske. Tako njegov rad ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava.

Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo! i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Tomašević i dalje najpopularniji
Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana koji o njemu imaju pozitivan dojam, njih 23 posto o njemu misli negativno.

Zoran Milanović tako je „svrgnut“ s trona i sada je drugi s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno.

Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno.

O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno.

Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno.

I na kraju Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam.

Tko su vodeći političari u tri vodeće stranke
HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo! Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.

Kod Možemo! također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković koji imaju potporu od 64 posto te Peđa Grbin koji je treći izbor birača Možemo! s 52 posto.

I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto.

Najveći problem nezaposlenost
Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17,9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16,7 posto građana najveći problem, potom korona s 12,2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11,6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8,2 posto ispitanika.

Tri institucije
Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2,65, slijedi Vlada s trojkom ili 2,51 i na kraju Hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2,13.

NAPOMENA

Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 984 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu