Connect with us

Hrvatska

Imunolog o delta soju: “Ima osam mutacija, možemo se pribojavati jeseni”

Objavljeno

-

Delta varijanta koronavirusa proširila se do sada u 80-ak zemalja svijeta. U Sjedinjenim Državama, navodi Svjetska zdravstvena organizacija, na delta varijantu otpada oko deset posto novih slučajeva zaraze. Ova varijanta koronavirusa, do nove klasifikacije zvana indijskim sojem, širi se i dalje globusom. Javnozdravstvene vlasti Velike Britanije objavile su kako je ondje delta varijanta sada dominirajući soj, čime je praktično zamijenila britanski soj, odnosno alfa varijantu.

Prvi je put delta varijanta, odnosno indijski soj, prepoznat u indijskoj državi Maharashtri listopada 2020. godine. SZO ga je proglasio ‘varijantom zabrinutosti’ 11. svibnja. Uobičajeni simptomi su glavobolja, curenje nosa te upala grla, ali se kod zaraženih ovim sojem ne primjećuje simptom zaraze originalnim sojem, a to je gubitak osjeta mirisa i okusa.

Naročito zahvaćeni mlađi

Kako navode otočni stručnjaci, rast novih slučajeva pripisuje se činjenici da se delta najviše širi među mlađima dobnim skupinama koje se još nisu cijepile.

“Da, navodi se da je gubitak okusa i mirisa rijedak, možda manje od 10%, za razliku od kentskog soja gdje se događa u više od 50% slučajeva. U Velikoj Britaniji naročito su zahvaćeni mlađi jer nisu cijepljeni ili nisu cijepljeni objema dozama. Jedna doza Pfizera štiti na razini od oko 35% od simptomatske bolesti, što je jako malo, dok su dvije doze na razini više od 90%, što je gotovo jednako u odnosu na kentski soj”, rekao je za Večernji list imunolog Zlatko Trobonjača.

No, kako je naveo britanski stručnjak dr. Tim Spector, upravo su slabiji simptomi i razlog što zaraženi zanemaruju odlazak na testiranje pa je i to razlog što je širenje ove varijante izraženo.

Od 30 čak osam mutacija

Studija Imperial College of London i IPSOS-a utvrdila je da je najviša prevalencija delta soja u Britaniji bila između 15. travnja i 3. svibnja u dobnim skupinama od pet do 12 i od 18 do 24 godine.

“Indijski soj je kolokvijalni naziv za nekoliko sojeva koji su, prema PANGO klasifikaciji, dobili oznake B.1.617.1 (2, 3), od kojih se trenutačno najbrže širi B.1.617.2, prema klasifikaciji SZO-a, nazvan delta sojem. Poznato je da se proširio u više od 80 zemalja svijeta te da se trenutačno najbrže širi u Velikoj Britaniji, gdje je više od 90% svih novoinficiranih zahvaćeno ovim sojem, te u Portugalu, s više od 60% svih novoinficiranih, a u SAD-u više od 10%. Delta soj je u Velikoj Britaniji praktički potpuno istisnuo kentski soj (nazvan i alfa sojem prema klasifikaciji SZO-a) s obzirom na to da se znatno brže širi od njega. Naime, poznato je da je kentski soj u odnosu na originalni zarazniji oko 50%, dok je delta soj u odnosu na kentski po svemu sudeći zarazniji za više od 60%.

U osnovi riječ je o virusnoj evoluciji, unapređivanju, prilagodbi ljudskoj biologiji i mogućnostima širenja temeljem normi osobnog i društvenog ponašanja ljudi. Delta virus od ukupno 30-ak mutacija u odnosu na originalni soj nosi osam mutacija, u obliku aminokiselinskih zamjena ili delecija, u odsječku genoma koji kodira protein šiljka kao funkcijski najvažniji dio virusa. Među njima su najvažnije dvije, L452R mutacija u RBM (receptor-binding motif), koji kodira S-protein u dijelu koji se veže na stanični receptor, a koju nalazimo, primjerice, u kalifornijskom soju, te novu T478K mutaciju. Cjepiva dobro djeluju na ovu varijantu, doduše nešto slabije nego na originalnu, ali samo nakon primljene obje doze.

Naime, nakon prve doze učinkovitost sprečavanja simptomatskog COVID-19 je oko 30-35% za AZ i Pfizer cjepiva, dok je dva tjedna nakon druge doze učinak Pfizerova cjepiva oko 90%, a AZ 60%. Valja naglasiti da Pfizerovo cjepivo u obje doze smanjuje mogućnost hospitalizacije nakon infekcije delta sojem 96% (20 puta) u odnosu na necijepljene, a AZ cjepivo 92%.

Novi je problem pojava takozvanog delta plus soja koji ima novu, dodatnu mutaciju K417N. Otkriven je u Velikoj Britaniji i u uzorcima iz Indije. Čini se da ovaj soj može izbjegavati neutralizaciji protutijelima iz lijeka Casirivimab koji se kao koktel monoklonskih protutijela koristi u liječenju COVID-19 u Indiji. Sve u svemu, temeljem širenja ovih sojeva, možemo se pribojavati jeseni iako se iskreno nadam da neće doći u Hrvatsku i prije”, pojasnio je dr. Trobonjača.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu