Svijet
“ALERGIJA 21. STOLJEĆA” / 16-godišnjak preminuo nakon kobasica: Prva osoba na svijetu koja je umrla od ove bolesti
Mrtvozornica je utvrdila da je smrt Jeremyja Webba 2022. uzrokovana alergijom na meso sisavaca – jednim od samo dva poznata slučaja u svijetu, pri čemu je drugi smrtni ishod zabilježen u SAD-u 2024.
Jedne lipanjske večeri 2022. godine 16-godišnji Jeremy Webb kampirao je s prijateljima na Središnjoj obali Novog Južnog Walesa, sjeverno od Sydneya, kada je povratio nakon što je pojeo goveđe kobasice, piše Guardian.
Boreći se za dah, tinejdžer je otrčao iz kampa i pokucao na prozor obližnjeg kampera te zamolio prisutne da pozovu hitnu pomoć. Potom se srušio. Njegovi prijatelji pružali su mu kardiopulmonalnu reanimaciju do dolaska hitne pomoći u 23.26 sati. U bolnici je proglašen mrtvim nešto više od sat vremena kasnije.
Jeremyjeva smrt isprva je pripisana astmi. No mrtvozorničkom istragom sada je utvrđeno da je akutni napadaj astme izazvala alergijska reakcija na meso – potaknuta ugrizom krpelja.
To je prvi dokumentirani smrtni slučaj alergije na meso sisavaca u Australiji.
Profesorica Sheryl van Nunen, klinička imunologinja i alergologinja pri Nacionalnom centru izvrsnosti za alergije, izjavila je da zna za samo još jedan takav slučaj u svijetu – 47-godišnjeg pilota iz New Jerseyja koji je preminuo 2024. godine.
„Jeremy je bio prvi u svijetu”, rekla je Van Nunen za Guardian Australia.
Istraga je uslijedila nakon dugotrajnog zalaganja Jeremyjevih roditelja, koji su željeli podići svijest javnosti o tom problemu. U zaključcima objavljenima u četvrtak zamjenica državne mrtvozornice Novog Južnog Walesa Carmel Forbes navela je da je „Jeremy preminuo od anafilaksije uzrokovane alergijom na meso sisavaca nakon ugriza krpelja, što je dovelo do akutnog pogoršanja astme”.
Van Nunen je prva utvrdila povezanost između ugriza krpelja i razvoja alergije na meso sisavaca – povezanost koju su kasnije potvrdili istraživači na svih šest kontinenata na kojima se pojavljuju krpelji.
Alergen povezan s reakcijama, alfa-gal, molekula je šećera prisutna u slini i probavnom sustavu krpelja, kao i u mnogim sisavcima, uključujući govedinu, janjetinu, svinjetinu, kozletinu, meso klokana i divljač.
„Ovo je alergija 21. stoljeća”, rekla je Van Nunen, ističući da je u porastu zbog ekoloških promjena.
Nakon dva ili više ugriza krpelja, kod jedne od dvije osobe organizam stvara protutijela na alfa-gal. Kada osoba pojede meso, alfa-gal se oslobađa i pokreće alergijsku reakciju.
Simptomi se javljaju tri do šest sati nakon konzumacije mesa, jer je toliko vremena potrebno da se hrana probavi i da se alfa-gal oslobodi, objasnila je Van Nunen.
Simptomi mogu varirati od probavnih tegoba do osipa, oticanja i anafilaksije.
Najčešći su simptomi slični sindromu iritabilnog crijeva, a Australsko-azijsko društvo za kliničku imunologiju i alergologiju preporučuje da se osobe koje žive u područjima s krpeljima i imaju učestale probavne smetnje testiraju na alergiju na alfa-gal.
Alergija se može potaknuti i proizvodima životinjskog podrijetla poput mlijeka i želatine.
Vrsta konzumiranog mesnog proizvoda također može utjecati na težinu reakcije, navodi se u izvješću mrtvozornice.
„Alfa-gal je prisutan u većim koncentracijama u iznutricama, pa obrok koji ih sadrži, poput kobasica u crijevima sisavaca, može izazvati težu reakciju.”
Jeremy je doživio više ugriza krpelja nakon što se njegova obitelj preselila na veliko zemljište okruženo gustom šumom na Središnjoj obali Novog Južnog Walesa, stoji u izvješću.
Kada je oko desete godine počeo imati reakcije na crveno meso, obitelj je posumnjala na alergiju na meso sisavaca uzrokovanu ugrizima krpelja.
Međutim, „Jeremy, njegova obitelj i njegov liječnik opće prakse nisu bili svjesni da njegova alergija može nositi rizik od po život opasne anafilaksije”, navodi se u izvješću.
Spominju se i prethodne epizode bolesti, uključujući slučaj kada je kolima hitne pomoći prevezen u bolnicu s teškim respiratornim poteškoćama, što je dijagnosticirano kao napadaj astme. (Jeremy je cijeli život bolovao od astme.)
No u otpusnom pismu nije bila navedena anafilaksija kao moguća dijagnoza – „propuštena prilika”, rekla je Van Nunen, s obzirom na obilježja koja nisu bila tipična za astmu, ali su bila u skladu s anafilaksijom – osobito nagao i težak početak simptoma, potreba za višestrukim dozama adrenalina te pozitivna reakcija na njega.
Van Nunen, koja je izradila stručno izvješće, naglasila je da je astma također čimbenik rizika za smrt od anafilaksije izazvane alergijom na hranu – pri čemu 85 % smrtnih slučajeva od alergije na hranu uključuje anafilaksiju koja potiče napadaj astme.
Jeremyjeva majka, dr. Myfanwy Webb, izjavila je pred sudom da svakodnevno osjeća bol zbog gubitka svog „dobrog i brižnog sina”, koji je volio borilačke vještine te popravljati računala i motore.
Obitelj se prisjetila kako su zapušteni motori – od kosilica do jet-skija – zahvaljujući Jeremyju prelazili „od tišine do krkljanja pa do ravnomjernog brujanja”.
„Trojica njegovih prijatelja tetovirala su se u spomen na Jeremyja”, navodi se u izvješću.
Najvažnija strategija jest spriječiti ugriz krpelja, rekla je Van Nunen. Ako do ugriza ipak dođe, preporučuje pravilno uklanjanje krpelja te savjetovanje s internetskom stranicom Tick Anaphylaxis and Mammalian Meat Allergy Resources (Tiara).
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
Svijet
“Kamenje gladi” ponovno se pojavljuje u Europi — što znače ta sablasna upozorenja iz prošlosti?
Kako suša otkriva dijelove riječnog korita u srednjoj Europi, ponovno se pojavljuju oznake koje su prošle generacije urezivale kako bi zabilježile niske vodostaje
Stoljećima su zajednice uz rijeke u srednjoj Europi na izložene stijene bilježile iznimno niske vodostaje, stvarajući trajan zapis o uvjetima koji su mogli ugroziti plovidbu, poljoprivredu i egzistenciju stanovništva.
Poznati kao „kamenje gladi“, ti su objekti među najneobičnijim sačuvanim fizičkim zapisima o velikim sušama u regiji. Na kamenju se nalaze godine koje sežu od 15. do 20. stoljeća, a na nekima su oznake urezivane više puta, s desetljećima koja su prolazila između pojedinih razdoblja izrazito suhog vremena, piše Smithsonian.
Kamen gladi uz rijeku Elbu u četvrti Oberposta u Pirni, u Njemačkoj, oko 25 kilometara jugoistočno od Dresdena, ponovno se pojavio ovog mjeseca. Na njemu se nalazi više natpisa koji označavaju godine niskog vodostaja, a najstariji datira iz 1707. godine. Riječ je o „jednom od najpoznatijih i najvećih primjeraka te vrste“ u zemlji, izvještavaju Jesús Maturana i Nela Heidner za Euronews.
Drugi kamenovi gladi koji su se nedavno pojavili ugledani su u Leverkusenu, manjem gradu južno od Kölna, u blizini ušća pritoka Rajne, te u Dolní Žlebu, selu nedaleko od granice Češke i Njemačke.
Kamenje gladi razlikuje se po veličini, starosti, lokaciji i natpisima, ali određeni se motivi ponavljaju. „Obično se navode inicijali imena i godina. Ponekad je urezana i oznaka vodostaja“, rekao je Vlastimil Pažourek, ravnatelj Regionalnog muzeja u Děčínu u Češkoj, novinaru Ruairiju Caseyu iz Al Jazeere 2022. godine.
„Ukazivanje na sušne godine imalo je i praktično značenje, upozoravajući na buduće rizike. Naziv ‘kamen gladi’ ukazivao je na nedostatak mogućnosti zarade za siromašne nadničare koji su tijekom suša teglili brodove i radili na njima.“
U ljeto 1904. godine F. Mayer, lađar i gostioničar iz Děčína, dao je uklesati jeziv natpis u komad pješčenjaka uz Elbu: „Wenn du mich siehst, dann weine“, odnosno „Ako me vidiš, zaplači“.
Poruka je možda namjerno podsjećala na obližnji kamen na kojem je stajalo: „Plakali smo – plačemo – i vi ćete plakati“, kaže Bernd Gross, istraživač koji je pisao o europskom kamenju gladi, za Deutsche Welle.
Mayer je navodno postavio slavinu za pivo i znatiželjnim turistima naplaćivao razgledavanje kamena. „Iz dana u dan skupine ljudi okupljaju se na stijeni; svatko želi barem jednom stati na nju“, objavio je list Reichenberger Zeitung u kolovozu 1904., prema Deutsche Welleu. „Međutim, oznake urezane u pješčenjak vjerojatno će zbog učestalog gaženja izgubiti svoju vidljivost.“
Mayerov natpis nije jedini urezan na površinu kamena u Děčínu. Oznake na stijeni svjedoče o niskim vodostajima tijekom nekoliko stoljeća, i to s impresivnom preciznošću.
Studija objavljena 2020. godine u časopisu Climate of the Past pokazala je da se 11 mjerenja urezanih u kamen između 1868. i 1957. godine vrlo dobro podudara s podacima zabilježenima na drugim mjestima, uz odstupanja od svega nekoliko centimetara.
Župan u obilasku radova: gotovo dva milijuna eura za obnovu i unaprjeđenje zdravstvene zaštite u Benkovcu
VAŽNO – Zatvara se sjeverno parkiralište ŠC-a Višnjik
CIJELI NIZ OBAVIJESTI IZ VODOVODA: U utorak bez vode dvije ulice u Zadru i čak 8 mjesta u županiji! Evo popisa…
FOTO / Prvog dana nastave gradonačelnik Erlić posjetio energetski obnovljenu OŠ Stanovi, prvašićima poželio puno uspjeha i druženja
FOTOGALERIJA / Župan Bilaver s učenicima u Benkovcu obilježio prvi dan škole: Ulaganje u škole ulaganje je u budućnost
Horoskop za 3. rujna 2026.
PROGNOZA / Pred nama još nekoliko vrućih dana, idući tjedan stiže promjena
Za rekonstrukciju OŠ Krune Krstića zaprimljeno pet ponuda, u tijeku nabava za izgradnju Područne škole Murvica Briševo
Horoskop za 4. rujna 2026.
PROGNOZA / Na pomolu promjena vremena: Za vikend do 30 °C, idući tjedan pljuskovi i grmljavina
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
VIDEO / Jure Brkljača premijerno na Festivalu šansone u Šibeniku s pjemom ”Šapni mi”
