Hrvatska
OVE GODINE NEMA POPUSTA Više nema produžne s više od dvije jedinice, tri su – automatski pad
Zbog lanjskih problema s provođenjem nastave, bivša ministrica Blaženka Divjak lani je uvela odredbu da na poporavni mogu ići i učenici sa čak četiri zaključene nedovoljne ocjene. Ove godine po starom
Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove godine neće predlagati Uredbu o dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ, a kojom je lani učenicima bilo omogućeno da idu na popravni ispit sa četiri zaključene jedinice.
Uredbu je nakon godine štrajka i lockdowna predložila tadašnja ministrica Blaženka Divjak, a Vlada prihvatila na samome kraju godine, pa je izazvala i dosta negativnih reakcija nastavnika i ravnatelja.
Tim ministra Radovana Fuchsa izvijestio je kako su se iznimke utvrđene tom Uredbom odnosile isključivo na školsku godinu 2019./2020. Kako navode, lani je od 450.000 učenika njih 6968 prikupilo zaključene negativne ocjene. Njih 683 imalo je tri i četiri zaključene jedinice i trebali su automatski pasti razred, no Uredbom su dobili priliku da ipak prođu. To je posebno pomoglo maturantima koji su “visili”, no ministarstvo nema objedinjene podatke koliko je tih učenika na kraju i prošlo razred. Uz to, 580 učenika imalo je pet i više zaključenih jedinica, te su oni pali razred.
‘Htjeli smo pomoći učenicima koji nisu imali uvjete za učenje’
Promjene s jedinicama bile su uvedene i za prva tri razreda. Tako su učenici, uz dopuštenje nastavničkog vijeća, lani mogli prijeći u viši razred s neograničenim brojem jedinica, osim ako su negativnu ocjenu iz istog predmeta imali i po drugi put. Ni ova se odredba neće više primjenjivati, već se vraća na prijašnju, koja je propisivala sa učenik može prijeći u viši razred s jednom negativnom jedinicom.
– Prošle godine je bilo 3-4% učenika u drugom polugodištu do kojih nastavnici uopće nisu mogli doći niti fizički niti virtualno. Nisu to bila samo lijena djeca, kako se to pokušalo prikazati, već su češće to bila djeca koja nisu niti u normalnim uvjetima imale uvjete za učenje kod kuće, a niti potporu od roditelja ili staratelja. Oni su već od ranije imali loše ocjene koje nisu mogli isparavati online. Ponekad to niti nastavnici nisu htjeli organizirati online. Na kraju polugodišta (druga polovica svibnja i lipanj) se epidemiološka situacija poboljšala pa se otvorila mogućnost da oni u školi imaju produžnu nastavu i isprave ocjene u dodatnim rokovima pa im se otvorila uredbom mogućnost da to i naprave – prokomentirala nam je Blaženka Divjak, ističući kako je prošle godine tako postupila velika većina država članica EU-a, pa i Hrvatska.
‘Htjeli su ukinuti cijelu školsku godinu’
– To je bio jedan vid potpore u učenju onima koji su i inače bili u lošem socioekonomskom položaju. Ne znam da li ove godine ima potrebe za time, jer to ovisi o analizi koje treba napraviti MZO. Međutim, ja sam predlagala izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju da se bolje zakonski ustroji nastava na daljinu u izvanrednim okolnostima, ali to tada nije naišlo na pozitivni prijem na razini Vlade. Ima dosta elemenata koji su sada rubni, a bilo je vremena da se zakonski urede – zaključuje Divjak, podsjećajući kako je lani bilo onih, među kojima je bio i jedan prosvjetni sindikat, koji su tražili da se poništi cijela školska godina.
Suzana Hitrec, ravnateljica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, istaknula je kako ona i kolege podržavaju ovu odluku Ministarstva.
– Nije jasno ni koji je objektivan razlog lani bio za takvu odluku. Nismo imali prezentaciju koliko je tih učenika bilo. Nema razloga da se smanjuju kriteriji, podrška učenicima je velika, ove smo godine imali smo puno više uživo nastave i kvalitetnije online nastave. Vjerujem i da će na državnoj maturi sve proteći u najboljem redu i da će svi maturanti uspjeti upisati studij koji žele, te nema potrebe da se snižavaju bilo koji kriteriji – komentirala je Hitrec, zaključivši ipak kako ne se nada da više neće biti propusta na državnoj maturi poput dodavanja bodova. Svi moraju biti u istom položaju, jer inače nacionalni ispiti nisu vrijedni.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




