Connect with us

Hrvatska

Ovo je kalendar za novu školsku godinu, neki su bijesni: “U lipnju dišemo na škrge”

Objavljeno

2 godine prije

-

Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je javno savjetovanje o Nacrtu Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2024./2025.

Prema prijedlogu, nastavna godina počet će 2. rujna 2024., a završiti 18. lipnja 2025., odnosno 23. svibnja 2025. za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište trajat će od 2. rujna 2024. do 20. prosinca 2024., a drugo od 7. siječnja 2025. do 18. lipnja 2025. Nastava je planirana u 175 nastavnih dana, a za maturante u 160 nastavnih dana.

Jesenski odmor za učenike je 31. listopada 2024. godine. Nastava počinje 4. studenoga 2024. godine. Prvi dio zimskoga odmora za učenike počinje 23. prosinca 2024. godine i traje do 3. siječnja 2025. godine, s tim da nastava počinje 7. siječnja 2025. godine.

Drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 24. veljače 2025. godine i završava 28. veljače 2025. godine, s tim da nastava počinje 3. ožujka 2025. godine. Proljetni odmor za učenike počinje 17. travnja 2025. godine i završava 25. travnja 2025. godine, s tim da nastava počinje 28. travnja 2025. godine.

Javno savjetovanje traje do 13. travnja 2024.

Ljetni odmor počinje 19. lipnja 2025. godine, osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu, što se utvrđuje godišnjim planom i programom rada škole.

Javno savjetovanje otvoreno je do 13. travnja 2024. godine, a nastavnici škola na obali već su izrazili nezadovoljstvo ranim početkom školske godine i njezinim kasnim završetkom.

“Smatram da prijedlog stavlja u izuzetno nepovoljan položaj učenike i radnike u školama u županijama u kojima se mnoštvo stanovnika izravno i neizravno bavi turističkom djelatnošću. Ovako rani početak školske godine će mnoge ostaviti bez potrebne radne snage, a srednjoškolce bez prihoda koji su prijeko potrebni obiteljima u današnje vrijeme”, napisala je jedna nastavnica.

“Predlažem da se kod početka i završetka nastavne godine te određivanja odmora/praznika uzme u obzir činjenica da u priobalju jedan dio učenika srednjih škola tijekom ljetne sezone radi preko učeničkih servisa, čime u nedostatku radne snage u turizmu pridonose poboljšanju obavljanja gospodarske djelatnosti te sebi osiguravaju džeparac. Odlazak na skijanje nije svima imperativ. Smatram da početak školske godine planiran za 2. rujna kao i završetak planiran za 18. lipnja nisu pogodni za učenice i učenike u osnovnim i srednjim školama priobalnih županija”, kaže drugi prosvjetni radnik.

Nastavnici: Većina škola nema klime, u lipnju dišemo na škrge

“Nikako se ne slažem s prijedlogom Kalendara jer on ne ide na ruku dalmatinskim školama. Nekad je nastava započinjala sredinom rujna, a mi se sad sve vise približavamo 31. 8. I sami znate koliko na obali traje sezona. Većina škola ni nema klime, gradovi i mjesta su puna turista, a mi se kuhamo, dišemo na škrge i preživljavamo prva dva tjedna s potpuno dekoncentriranim učenicima koji sve što pitaju jest smiju li u WC puniti boce vodom, a potom u studenom i veljači – sjedimo kod kuće”, dodaje treća osoba.

“Svake godine školski kalendar se produžuje, kao i broj nastavnih sati i dana. Već nekoliko godina za redom učenici u 6. mjesecu sjede u učionicama ne radeći ništa od gradiva – gradivo koje se trebalo odraditi bude prebačeno. U slučaju da se gradivo odradi, učenici i dalje moraju tratiti vrijeme u školi. Školski kalendar i program bi se trebali uskladiti, a ne produljivati kako bi se nadoknadilo izgubljeno”, komentar je četvrtog nastavnika.

Pedagoginja: Drugi dio zimskih praznika prekida učenicima ritam i kontinuitet učenja

Jedna pedagoginja negoduje zbog drugog dijela zimskih praznika.

“Ti dani bi se trebali preusmjeriti tako da se ili produže praznici za Božić, s obzirom na to da ionako prvi tjedan drugog polugodišta velik broj učenika ne dođe na nastavu zbog obiteljskih putovanja, ili da škola započne 9.9., umjesto 2.9. Smatram da drugi dio zimskih praznika nije potreban jer se učenici uhodaju u školsku svakodnevicu i učenje te im praznici prekinu ritam, kontinuitet učenja i koncentraciju, da bi odmah nakon mjesec i pola išli ponovno na praznike”, poručila je.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

19 sati prije

-

1. kolovoza 2026.

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

19 sati prije

-

1. kolovoza 2026.

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

2 dana prije

-

31. srpnja 2026.

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu