Connect with us

Hrvatska

Plenković: Milanovićeve objave su talog društvenih mreža, stavio je metu na Pupovca

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković u Osijeku je sudjelovao na svečanom otvorenju osječkog Putničkog pristaništa na Dravi. 

Obratio se javnosti. Rekao je kako je župan Ivan Anušić pozitivan na koronavirus. Nalaz je stigao usred sastanka s premijerom te ga je Anušić odmah napustio. 

“Praktički desetak minuta nakon početka sastanka župan je saznao da je pozitivan. On je odmah napustio sastanak, a mi smo ga dovršili”, rekao je i poručio kako se nije rukovao sa županom te da će epidemiolozi odlučiti treba li ići u izolaciju.

Na upit novinara komentirao je nove objave predsjednika Zorana Milanovića i njegov obračun s Miloradom Pupovcem.

“Milanović nastavlja sa salvom uvreda. Još jednom ću reći on je izašao iz okvira normalnog ponašanja predsjednika. Nije to stil niti bezobrazluk, kako to prezentira Grbin. Ne znam iz kojih je razloga krenuo u ovo sve. On je teško pravno i politički poražen i nije mi jasno što radi. Ako nastavi tim putem, u saboru će biti politički poražen i ponižen”, rekao je Plenković i dodao:

“Zastrašujuće i frapantno je kada sam rekao ‘talog društvenih mreža’, jer vidim da on i jataci iz Mosta to ne razumiju. Za mene je to mržnja koja se razvija i truje društvo. Milanovićeve objave su talog društvenih mreža. Milanović je nacrtao metu na zastupnika Pupovca. To je govor mržnje”, rekao je.

“Ovo je jedna sramota, pozivam Miljenića i Grbina da kažu slažu li se s crtanjem mete na predstavniku Srba u Hrvatskoj od strane predsjednika. Mislimo li se probuditi iz ovog svega ili ćemo samo reći ‘on je takav’. Malo smo postali previše tolerantni”, dodao je Plenković.

Komentirao je i situaciju s veledrogerijama.

“Situacija je uobičajena. Uvijek uoči izbora veledrogerije kreću tražiti sredstva. Razgovarat će se s njima”, rekao je. 

Osvrnuo se i na Milanovićevu tvrdnju o opozivu te onu da se premijer sakrio iza Mosta.

“Znate da sam odgovarao na pitanja, ja sam odgovorio u varijanti ako se ovakvo divljaštvo nastavi, da se o tome može razgovarati. Cijelu temu je samoinicijativno pokrenuo Šeks i to je sve. Bilo bi bolje da kaže profesorici Đurđević tko je bio njegov prvi izbor za čelno mjesto Vrhovnog suda prije nego što joj priušti ono što joj kani priuštiti sad. Ja znam tko je ta osoba, ali neka on kaže tko je ta osoba”, rekao je Plenković.

Komentirao je i optužnicu vezanu uz Agrokor te kazao da je podizanje optužnice pitanje za DORH. Komentirao je i prodaju Leda.

“Prvo da komentiram transakciju vezanu uz Ledo, mislim da je to pozitivan impuls za hrvatski brend i njegovo jače pozicioniranje na europskom i globalnom tržištu. Reagirali smo pravovremeno, održali kompaniju, dobavljače, kompanija funkcionira i ovo je put ka funkcioniranju kompanije na tržišnim osnovama”, rekao je premijer.

“Neće te kompanije nigdje otići, ostat će tu. Bilo bi dobro, kada se o tome razgovara, da se ipak kažu činjenice. Činjenice da je vlasnička struktura Fortenova danas ogledalo vjerovnika kojima bivši vlasnik nije bio u stanju isplaćivati svoje kredite. Nije vlada ta koja je utjecala na vlasničku strukturu kompanije danas, nego onaj tko se zaduživao prije i nije mogao servisirati te obveze”, dodao je.

Plenković je danas u posjetu Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Nakon otvorenja osječkog Putničkog pristaništa na Dravi, Plenković će nazočiti svečanom uručenju ugovora iz Programa ruralnog razvoja u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije. Nakon toga će u Vukovaru obići silos i pretovarnu luku tvrtke VUPIK plus d.o.o.te se sastati s predstavnicima tvrtke VUPIK plus d.o.o. 

 
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Živojin

    30. ožujka 2021. at 14:44

    Drug Plenki treba da zabrani te konpjutere i taj enternet da vastaše više nemogu da provocišu!

     
  2. Živorad

    30. ožujka 2021. at 15:15

    Dok gledam svadju među našim največim sproćufašističkim vojvodama i vođama mnogo mi sevaju emocije, srce mi plače! Doklen ovako?

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu