Platformski rad u Hrvatskoj i učinkovito korištenje europskih fondova središnje su teme o kojima je u utorak bilo riječi na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u Zadru.

Prema riječima Ivana Mišetića iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), brojke se povećavaju iz godine u godinu, ali više raste broj tzv. agregatora ili onih koji posreduju za digitalne radne platforme.

Prošle godine bilo ih je 1500, a ove godine dvostruko više, dodao je te istaknuo da danas više od 8000 osoba iz trećih zemalja u Hrvatskoj radi preko digitalnih platforma.

Ministar Erlić: U povijesnom smo trenutku najvećeg ciklusa europskih ulaganja

O učinkovitom korištenju europskih fondova, s naglaskom na poduzetništvo, govorio je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić poručivši da smo “u povijesnom trenutku, najvećem ciklusu ulaganja iz europskih investicijskih fondova te da vjerojatno više nikada neće biti tako sveprisutna kao što su danas”.

“Ono što smo posebno istaknuli i na čemu radimo je kako unaprijediti sustav. Konstatirali smo danas da je više od 2,7 milijardi eura dostupno za ulaganja u poduzetnike.

Uglavnom su dostupna za digitalizaciju, inovacije, istraživanje i razvoj poslovanja. Dostupna su i kao bespovratna sredstva, ali i za kredite sa subvencioniranim kamatama i različite druge financijske instrumente, naglasio je ministar Erlić.

Potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda

Prije sjednice Gospodarsko-socijalnoga vijeća održana je konferencija “Promocija socijalnog partnerstva i jačanje socijalnog dijaloga”, na kojoj je potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda – “Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I”.

Cilj konferencije bio je promicanje socijalnog partnerstva i poticanje bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga na svim razinama, a za realizaciju projekata potpisnici ugovora imaju dvije godine.

Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem ocijenila je da je svaki projekt specifičan te da su svaki sindikat, sindikalna središnjica ili poslodavac odabrali ono što im je najbitnije i najpotrebnije.

Na konferenciji su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber i dopredsjednica GSV-a Sanja Šprem iz Matice hrvatskih sindikata.

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Razvedrilo se u većem dijelu zemlje, oblačnije je na sjeverozapadu zemlje gdje su onda i temperature osjetno više. U vedrim predjelima temperature su vrlo niske, -9.5 je jutros u Otočcu, -9.1 u Slavonskom Brodu, stoga ne čudi da je za dio unutrašnjosti na snazi upozorenje na hladnoću putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku utorka posvuda će biti pretežno sunčano, na moru i dalje vjetrovito, osobito pod Velebitom, gdje su udari olujni, stoga ima poteškoća u prometu.

Stabilno će biti i tijekom srijede, uz obilje sunca diljem zemlje. Na moru i dalje vjetrovito uz buru.

Kako će sunca biti na pretek, dnevne temperature postupno će rasti u drugom dijelu tjedna. Ipak, jutra će biti vrlo hladna, osobito u unutrašnjosti, desetak stupnjeva ispod nule.

Prema kraju tjedna porast naoblake, u skladu s tim će rasti i vjerojatnost za oborinu.

Hrvatska bi trebala organizirati kampove u zemljama poput Filipina, Nepala ili Bangladeša, u kojem bi obučavala građevinske radnike iz tih zemalja koji žele raditi u građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj, u N1 Studiju uživo poručili su Branislav Brizar, predsjednik uprave ING-GRADA i Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Nije pritom ključna edukacija za građevinske kvalifikacije, ističu, koliko učenje osnova hrvatskog jezika i provjera o kakvim zaposlenicima se radi, jesu li stvarno zainteresirani za rad u Hrvatskoj ili bi možda mogli proizvoditi i probleme.

Isto tako, objašnjavaju pod kojim uvjetima može biti sasvim realističan program povratka hrvatskih građevinskih radnika iz inozemstva.

Brizar i Čagalj objašnjavaju na koji jedini način po njihovom mišljenju Vlada može intervenirati u građevinarstvu, odnosno što može i mora napraviti kako rast cijena gradnje ne bi ugrozio velike infrastrukturne državne projekte financirane iz europskih fondova, kao i obnovu potresom pogođenih područja.

Brizar otkriva kako je u njegovoj kompaniji moralo doći do dramatičnog rasta plaća te zašto je donio odluku da sa svojom građevinskom tvrtkom krene u ambiciozan poduhvat – IPO, odnosno da sa svojim dionicama uskoro iziđe na Zagrebačku burzu.