Connect with us

Hrvatska

PARLAMENTARNI IZBORI 2024. / Plenković: Sve što je SDP napravio je tragedija za njih

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković nakon obilaska Hrvatskog sportskog muzeja obratio se novinarima i rekao da je to projekt Vlade koji će svim građanima i turistima, koji posjećuju glavni grad, pomoći da steknu uvid u povijest hrvatskog sporta i brojna postignuća naših sportaša.

– Ovo je projekt koji se u cijelosti radi nacionalnim financijskim sredstvima. Cijela građa će se na jednom mjestu pokazati, izjavio je.

Premijer je rekao da je ovo dio, kada je riječ o muzejima. Vlada je u posljednje vrijeme, što se tiče projekata iz kulture, radila i na obnovi Povijesnog muzeja, muzeja naive te je dovršila Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu.

– Prije dva tjedna posjetili smo Drugu scenu HNK, novi restauratorski zavod. To su ogromni iskoraci za kulturu, kazao je.

Ističe da je danas posjetio Agronomski fakultet koji je obnovljen nakon potresa.

Jutros je posjetio i KBC Rebro, velik projekt personalizirane medicine gdje je uloženo 9 milijuna eura i u kojem je najsuvremenija oprema koja Hrvatsku dovodi u sam vrh svjetske medicine.

HDZ radi svoje, a za ostalo se brinu DIP i Ustavni sud

– Radimo svoje, a o ostalom će se brinuti DIP i Ustavni sud. Što se toga tiče, svejedno nam je, imamo svoj program i postignuća, kao i viziju, time ćemo se baviti, rekao je odgovarajući na pitanje o kampanji i potezu Zorana Milanovića

O napuštanju stranaka koalicije lijevog centra istaknuo je da je riječ o logičnom potezu.

– Prvi dojam nakon raspuštanja Sabora, oni su se sastali valjda tu noć, sklapali i tražili slogan iz kampanje Grabar-Kitarović. Dezorganizirani su. Pa bez znanja partnera Grbin dogovora ovo, mislim da ni članovi SDP-a to nisu znali. Ovako krupne i velike odluke treba konzultirati. Ovi ljudi su vidjeli što se zbiva pa su se pametno maknuli. To je također očekivano, govori.

Na pitanje percipira li Milanovića kao protukandidata, rekao je da ga uopće ne percipira.

– Sve što je SDP napravio je tragedija za njih. Što on radi, to je njegov problem, nije nam bitan. S onim tko nije kandidat, neću se sučeliti, istaknuo je.

Na pitanje gleda li na stranke koje su izašle iz velike koalicije kao na potencijalne partnere HDZ-a, rekao je da je HDZ čvrsto na desnom centru.

– Skupljamo sve razumne, konstruktivne političke stranke koje s nama dijele vrijednosti i ostvarili smo rezultate. Ako nisu isključivi, ako pokažu interes, u nekoj perspektivi mogu biti potencijalni partneri. Domovinski pokret tu ne spada, oni imaju drugu retoriku. Imali su velike šanse prije četiri godine, naglašava.

Na pitanje što ako dođe do poništenja izbornog procesa, rekao je da to ne želi komentirati. 

– U okviru zakona mi smo u fazi da svi zainteresirani za izlazak na izbore za Sabor imaju rok do idućeg petka predati liste i potpise, a nakon toga ćemo vidjeti. DIP sve kontrolira i Ustavni sud, a ne mi kao stranka, izjavio je.

– Hrvati vide razliku između onih kojima mogu pokloniti povjerenje. Želimo još jedan demokratski test svog rada, dodao je.

Na pitanje bi li SDP mogao namjerno inscenirati poništenje izbornog procesa, Plenković je rekao da je to svojevrsni očajnički pokušaj lijeve oporbe, koja je i prije pokazala u kojem smjeru će ići. 

– Razlike su toliko velike da ne znam kome bi palo napamet vratiti se u razdoblje nikakvih uspjeha njihove vlade, rekao je.

O kritikama korištenja botova na društvenim mrežama, rekao je da se ne bavi time. 

Na pitanje što ako Milanović da ostavku pa ga Jandroković mora zamijeniti, rekao je kako ne mora nitko ništa.

Razgovaramo s partnerima

– Zašto bismo sad sve dogovorili? Rok za predaju lista je idući petak, dodaje. Imamo princip točkastih partnera koji su se dosad pokazali uspješnima. Posljednjih osam godina sam predsjednik HDZ-a pa mislim da o tome s kim idemo u koaliciju odlučujem ja, naglašava.

 – Bivšeg predsjednika HDZ-a zovemo na sve opće sabore, osvrnuo se na dolazak Tomislava Karamarka na sabor HDZ-a.

HDZ vodi politiku čvrsto na desnom centru

Upitan o mogućnosti postizborne suradnje s nekima od onih koji su izašli iz te velike koalicije, Plenković je naglasio kako HDZ vodi politiku čvrsto na desnom centru te skuplja sve razumne i konstruktivne političke stranke koje s njima dijele vrijednosti. 

– Mi smo ostvarili brojne rezultate i oni se vide. Svi koji se žele tome priključiti, a nisu isključivi, sigurno u nekoj perspektivi ako pokažu interes mogu biti potencijalni partneri, rekao je i dodao kako Domovinski pokret ne spada u ove koji su tu, nego ima drugu retoriku.

– Imao je DP svoju veliku šansu prije četiri godine pa ste vidjeli što su napravili, rekao je.

O mogućnosti poništenja izbornog procesa, što je u slučaju kršenja odluka Ustavnog suda u izbornom procesu spomenuo predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, premijer i predsjednik HDZ-a poručio je kako neće prejudicirati takve stvari. 

– Što se nas tiče, mi smo u okviru onoga što zakoni nameću, a to je da smo sada u fazi da svi koji su zainteresirani za izaći na izbore za Hrvatski sabor imaju rok do idućeg petka predati liste ili skupiti potpise, a nakon toga ćemo vidjeti zakonitost izbornog procesa. Ponašanje sukladno pravilima kontroliraju DIP i Ustavni sud, a ne mi kao stranka, rekao je Plenković.

Plenković: Pozivam hrvatski narod da podrži one koji su ozbiljni

– Hrvatski ljudi su ozbiljni i vide ogromnu razliku između onih kojima mogu pokloniti povjerenje; tko su bili ti koji su donosili ključne odluke, i onih koji su još u listopadu, lupajući po saborskim klupama, najavili smjer u kojem će ići, a to su kaos, agresija, divljaštvo, primitivizam, prostakluk, politike čiji je rodonačelnik Milanović, zaključio je premijer Plenković.

Razlike su toliko velike, naglasio je, da ne zna kome bi palo na pamet vratiti se na vremena nikakvih rezultata SDP-ove vlade 2011.-2015. godine. 

– Pozivam hrvatski narod da podrži one koji su ozbiljni, a ne oni koji su neozbiljni. Ja sigurno znam da ćemo mi pobijediti i da ću ja ići na treći mandat. Mi smo pobijedili Milanovića 2016., Bernardića 2020., Grbin se nije ni usudio doći u utakmicu 2024., ovaj se želi vratiti, izgubit će, to je rezime, rekao je. 

Na pitanje ima li zamjenu na listi za Gordana Jandrokovića ako će kao predsjednik Sabora, morati privremeno zamijeniti Milanovića na mjestu predsjednika Republike ako, pak, on da ostavku, Plenković je rekao kako on to u tom slučaju ne bi morao, te je novinare uputio na pravne stručnjake kako ide procedura.

A upitan da li ga je ovo ponukalo da počne razmišljati o kandidatu za predsjednika Republike, premijer je kratko rekao: o tom potom. 

Na sugestiju svog prethodnika na čelu stranke Tomislava Karamarka o osnivanju šire koalicije Domoljubne koalicije 2, Plenković je rekao kako je on predsjednik stranke posljednjih osam godina te da je on taj koji odlučuje s kim će na izbore. 

– Razgovori s partnerima HSLS-om i HNS-om za zajednički izlazak na izbore su u tijeku, dodao je. 

– Nitko nije otpao. Zašto bi dogovorili sada? Imamo više nego dovoljno vremena, naša je tradicija da predajemo liste pred sam kraj rok, rekao je Plenković.  

Plenković obišao gradilište Hrvatskog športskog muzeja

Premijer je obišao radove na zgradi Hrvatskog športskog muzeja u zagrebačkoj Ilici, objasnivši da se radi o važnom projektu hrvatske Vlade, koji će biti dovršen krajem godine.

– Ovo je projekt u samom centru grada, koji se u cijelosti radi nacionalnim financijskim sredstvima, važan je projekt hrvatske Vlade. Kada se dovrši krajem godine, cijela građa će se na jednom mjestu pokazati hrvatskim građanima, ali i turistima koji posjećuju glavni grad, te pomoći da steknu uvid u povijest hrvatskog sporta i brojna postignuća naših sportaša, kazao je Plenković.

Premijer je rekao da je ovo tek dio kada je riječ o muzejima, a Vlada je u posljednje vrijeme, što se tiče projekata iz kulture, radila i na obnovi Povijesnog muzeja, muzeja naive, te dovršila Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu.

Ravnateljica Muzeja Danira Bilić održala je kratku prezentaciju, kazavši kako Hrvatski športski muzej djeluje više od 70 godina u raznim ustrojstvenim oblicima, a od 2003. godine kao nacionalna muzejska ustanova pod okriljem Ministarstva kulture sustavno prikuplja najvrijedniju nacionalnu baštinu iz područja hrvatskog sporta i tjelovježbe.

– U ovom Muzeju prikupljeno je više od 360 tisuća jedinica građe, od fotografija, negativa, publikacija, predmeta i raznih dokumenata. Napominjem da Muzej nikad dosad nije imao stalni postav otvoren za javnost, a bit će podijeljen u dvije tematske cjeline. Prva je o utemeljenju i povijesnom razvoju sporta u Hrvatskoj, od sredine 19. stoljeća do danas, a u drugoj će se prikazivati najveći sportski uspjesi Hrvatske od neovisnosti, kazala je Bilić.

Događaju su nazočili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, državni tajnik za sport Tomislav Družak i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Temperature bi mogle pasti za desetak stupnjeva

Objavljeno

-

By

I današnji dan je svanuo vedro, na kopnu uz temperaturu većinom između 12 i 17°C, u gorskim kotlinama i nižu, dok se duž obale temperatura držala uglavnom između 22 i 28 Celzijevih stupnjeva. Pritom duž obale mjestimice puše slaba fenska bura koja dodatno suši i zagrijava zrak.

U nastavku dana ostaje sunčano i vruće ljetno vrijeme. U unutrašnjosti Dalmacije postojat će mala mogućnost za popodnevni izolirani pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji ponegdje do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu slab i umjeren jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 32 do 36 Celzijevih stupnjeva pa je za neke dijelove Hrvatske izdan žuti meteoalarm zbog vrućine. Temperatura mora je između 25 i 28°C.

Promjena vremena se očekuje sutra kad bi trebala stići hladna fronta. Već u prvom dijelu dana bit će nešto više oblaka, ponegdje uz vrlo malo kiše.

Ozbiljnija promjena s kišom i grmljavinskim pljuskovima će poslijepodne i navečer zahvatiti unutrašnjost zemlje i sjeverni Jadran, a tijekom noći i Dalmaciju. Mjestimice je moguće i nevrijeme s jakim i olujnim udarima vjetra. Do sredine dana vruće i sparno, a s promjenom vremena u drugom dijelu dana dolazi i osjetno hladniji zrak pa će se temperatura brzo spustiti za desetak i više stupnjeva.

Po trenutačnim pokazateljima to neće biti dovoljne količine kako bi prekinulo probleme zbog dugotrajne suše, ali veliki dio Hrvatske će konačno dobiti nešto kiše koja je jako potrebna. Sredinom tjedna će opet biti više sunca i topline, ali ostaje nestabilno pa su i dalje mogući naleti pljuskova, osobito u unutrašnjosti oko četvrtka i petka.

Nastavi čitati

Hrvatska

KONOBARI NA JADRANU / Evo koliko zarade od napojnica i koji gosti su šire ruke… “Neki traže da iznos zaokružim – na manje”

Objavljeno

-

By

Svake godine s početkom turističke sezone krene seoba sezonskih radnika na Jadran ne samo iz drugih krajeva Hrvatske, nego i iz susjednih zemalja. Svi oni traže priliku da zarade novac za studij ili stanarinu, olakšaju si otplatu kredita ili jednostavno zarade džeparac za ostatak godine.

Pritom su konobari u boljoj prilici od drugih da ugovorenu plaću podebljaju i napojnicama. Napojnica ili u ovdašnjim lokalnim izrazima – manča, bakšiš, tringelt ili tip, prema službenoj definiciji sa stranica Porezne uprave je “primitak posloprimca (radnika, studenta, učenika…) primljen od strane trećih osoba, ostvaren po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod poslodavca-obveznika fiskalizacije računa”.

A taj poslodavac, piše tamo dalje, obvezan je iznose napojnice prijavljene u Sustav za fiskalizaciju mjesečno prijaviti Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila. Tako to ide od početka 2024. godine kada je zakonskim izmjenama u poreznom sustavu napojnica ušla u sustav fiskalizacije. Otada se manča ili bakša ili tringelt osim ostavljanja na stolu uz ispisani račun ili davanja u ruke, konobaru može ostaviti i prilikom plaćanja karticom.

Čak 40 posto napojnica dano u srpnju i kolovozu

U mnogim lokalima na POS uređajima za bezgotovinsko plaćanje gostu su već ponuđene opcije davanja napojnice od 5, 10 i 15 posto ukupnog iznosa računa ili u iznosu koji sam gost odredi. Naravno, sve to nije obveza nego opcija, iako je malo onih koji ne ostave bar poneki eurocent.

A da u ukupnom zbroju iznosi napojnica nisu zanemarivi govori podatak, također sa stranica Porezne uprave, o broju računa s napojnicom izdanih prošle godine te iznosom napojnice uz napomenu kako je “napojnicu moguće ostaviti u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo ili uobičajeno”.

Snimka zaslona 2026-08-13 120333
Porezna uprava

Prema tim podacima lani je ukupno izdano 12,9 milijuna računa s napojnicama, a ukupan iznos napojnica na njima bio je 52,6 milijuna eura ili u prosjeku 4,05 eura po računu. Podaci Porezne uprave potvrđuju da je ljeti najbolja “berba” napojnica. Lani su daleko najveći iznosi napojnica bili u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. U srpnju je iznos napojnica na fiskaliziranim računima bio 10,8 milijuna eura, a u kolovozu malo manje od 11,2 milijuna. Samo u ta dva mjeseca dano je čak 42 posto od ukupnog iznosa napojnica u cijeloj prošloj godini.

“Na napojnicama zaradim oko 1.000 eura mjesečno”

Može li se uz plaću dobro zaraditi i od napojnica pitali smo dvojicu mladih Zagrepčana, Matiju i Jana, koji trenutno rade kao sezonski konobari na Jadranu.

Matija od početka ljeta radi u jednom kafiću u Rovinju. Kaže kako ove godine gosti “slabije daju” nego lani kada je radio na istom mjestu.

“U principu, zaradim na napojnicama oko 1.000 eura mjesečno. Sve napojnice koje dobijemo na kraju smjene dijelimo na jednake iznose, ovisno o tome koliko nas radi u smjeni. Obično nas je četvero”, kaže.

Prema tumačenju Porezne uprave, raspodjela primljenih napojnica u smjeni ili danu ne uređuje se poreznim propisima, nego dogovorom ili ugovorom između poslodavca i posloprimca.

“Najviše odjednom dobio sam 13 eura, a u danu 54 eura”

Matija kaže kako je dosad najveća pojedinačna napojnica koju je dobio bila 13 eura, a “ukupno u danu 54 eura s kartica i gotovinom”.

Njegov sugrađanin Jan ovoga ljeta radi u jednom kafiću na Krku. I tamo je dogovor da “sve manče idu na hrpu” odnosno u blagajnu pa se ukupan iznos na kraju smjene dijeli na broj radnika.

“Dobije se kako koji dan, to ovisi o broju gostiju. Nije uvijek isto, ali na kraju mjeseca bude oko tisuću eura”, kaže.

I njemu ovo nije prva sezona na Jadran no prošloga ljeta radio je za šankom pa nije dobivao napojnice od gostiju.

“Obično najviše daju Nijemci. Kolegica dobila 30 eura”

I Matiju i Jana pitali smo koji gosti su šire ruke, domaći ili strani, kada su napojnice u pitanju.

“Obično najviše daju Nijemci i Austrijanci, pogotovo kada su u većoj grupi. Domaći rijetko daju, osim onih koji redovno dolaze u kafić i za koje vidiš da im bude baš ugodno. Talijani su posebna priča. Skoro nikad ne ostave manču. Neki su još pitali jel im možemo zaokružiti račun na manje”, kazao je Matija.

I od Jana smo čukli sličan odgovor.

“Najviše daju Nijemci. Naši i ostali, kako koji. No rijetko bude da neki gost ne ostavi ništa, bar nešto sitno, neki cent. Meni su najviše ostavljali po četiri, pet eura, ali kolegica je nedavno od gostiju za jednim stolom dobila čak 30 eura. Nema nekog posebnog pravila”, kaže.

U nekim zemljama “pod obavezno”, a u nekima nepristojno

Nepisano je pravilo u Hrvatskoj da se konobarima u restoranu, gdje je posluživanje gostiju zahtjevnije, ostavi napojnica od 10 posto od ukupnog iznosa računa. U kafićima se obično ostavljaju manji iznosi. Tamo gost najčešće konobaru ostavi onoliko koliko dostaje do punog iznosa. Pa ako kava košta 1,90 eura, gost će najčešće dati konobaru dva eura uz uobičajeno: “U redu je.”

Napojnica u Hrvatskoj nije obvezna. Ponegdje, kao u Italiji, u iznos računa već biva uračunata stavka usluge iliti “servizio incluso”. Pretpostavlja se kako tradicija davanja napojnica potječe iz engleskih gostionica i kavana te datira još iz 18. stoljeća. U SAD-u je napojnica bitna komponenta plaće radnika u uslužnim djelatnostima i podrazumijeva se, dok se u Japanu smatra nepristojnim davati je. U Australiji i Novom Zelandu donedavno se davanje napojnica uopće nije prakticiralo jer se smatralo kako zaposleni u ugostiteljstvu imaju sasvim pristojne plaće. Tamo se praksa davanja napojnica počela širiti tek od vremena pandemije covida.

N1

Nastavi čitati

Hrvatska

HAK POZIVA NA OPREZ / Na A1 ogromne gužve u pravcu mora

Objavljeno

-

By

Iz Hrvatskog autokluba (HAK) upozoravaju u subotu ujutro na gužve koje se stvaraju na glavnim cestovnim pravcima, a vozače pozivaju na dodatan oprez i zbog velikog broja hodočasnika koji se kreću cestama zbog blagdana Velike Gospe.

Zbog prometne nesreće na autocesti A1 Zagreb-Ploče-Karamatići, između čvorova Novigrad i Bosiljevo 1 u smjeru Dubrovnika, vozi se u koloni dugoj oko šest kilometara.

Između Zagreba i Bosiljeva te tunela Čelinka i čvora Zadar istok u smjeru Dubrovnika povremeno se vozi u kolonama u pokretu s kraćim zastojima.

Prometna je nesreća između tunela Čelinka i čvora Rovanjska u smjeru Dubrovnika gdje se vozi po dva prometna traka uz ograničenje brzine.

Na autocesti A2 Zagreb-Macelj pred naplatom Trakošćan u smjeru Zagreba kolona je oko četiri kilometra i proteže se u Sloveniju.

Na A7 Rupa-Križišće povećana je gustoća prometa između graničnog prijelaza GP Rupa i čvora Šmrika, preporuka je izlaz na čvorovima Hreljin i Križišće za vozače kojima su odredište Crikvenica i Novi Vinodolski.

Na državnoj cesti DC1 vozi se usporeno kod Klinča Sela u smjeru juga te u zoni radova između Gračaca i Knina kod Otrića, a na Krčkom mostu pojačan je promet u smjeru otoka.

Zbog požara za sva vozila zatvorena je omiška obilaznica.

Kada je riječ o Pelješcu, na državnoj cesti DC414 na dionici Prizdrina-Potomje te lokalnoj cesti Kuna Pelješka-Pijavičino vozi se jednim prometnim trakom.

Na prilaznim cestama prema marijanskim svetištima očekuje se pojačan promet, ali i povećan broj pješaka, zbog čega vozači trebaju prilagoditi brzinu i računati na mogućnost nailaska na pojedince i skupine hodočasnika.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu