Connect with us

Hrvatska

Sjednica Savjeta za medije i odnose s javnošću SDP-a

Objavljeno

-


U prostorijama stranke SDP-a na Trgu pet bunara održana je osnivačka sjednica Savjeta za medije i odnose s javnošću. Ovim putem žele okupiti mlade ljude u angažiranju u medijima.
– Uloga Savjeta je ta da kroz brojne aktivnosti kao što je pokretanje web stranice prate politička događanja i odgovaraju kada je potrebno s naše strane. Ovo je vrlo odgovoran posao, rekao je koordinator za medije i odnose s javnošću ŽO SDP-a Zadar Jadran Perinić.
Bit će raspoređeni po timovima koji će raditi na terenu na području Zadarske županije te provoditi programe. Cijeli program Savjeta za medije i odnose s javnošću biti će raspoređen u nekoliko sekcija. Prva je Internet gdje će izabrani tim raditi na web stranici i društvenim mrežama kao što je Facebook i na taj način dostizati do populacije koja nije toliko aktivna. Druga sekcija biti će odnosi s javnošću gdje će, također odabrana ekipa, komunicirati s javnošću i medijima, a treća je izadavalaštvo koja će biti u vidu publikacija kao i sekcija video i foto dokumentacija. Zadnja sekcija koja je politički marketing.
Svi koji će sudjelovati u ovom novom programu SDP-a radit će volonterski.
– Mi smo politička stranka i želimo poslati političku poruku. Podržavam ovaj program i mislim da javnosti trebamo poslati jasnu poruku, rekla je Renata Sabljar – Dračevac.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. haha

    17. veljače 2011. at 10:32

    A koja sekcija će obavljati prljav posao,lobirati piskarati komentare,namještati ankete?
    A ki će to platiti,socijalistička partija koja pliva u novcu,malo čudno??

     
  2. haha

    17. veljače 2011. at 10:35

    Da a zaboravljate spomenuti sekciju koja će radti prljav posao,spamati po forumima,klevetati,blatiti ,namještati ankete.
    Zar stvarno mislite da su ljudi glupi pa ne znaju kako su ti timovi plaćni,tko si danas može priuštiti trošiti toliko vremena volontirajući?
    Socijalistička partija a sere novac?
    Malo licemjerno!

     
  3. cocacola

    17. veljače 2011. at 13:25

    Ti to govoriš iz iskustva radeći tako za HDZ? Ili patološki mrziš SDP da svaki potez, makar i bez dokaza kvalificiraš ovako nakaradno? ili si možda kod Andrije Hebranga sticao neka znanja?

     
  4. sdp

    17. veljače 2011. at 14:05

    @haha:
    1) Ne mislimo da su ljudi glupi, ali o onima koji misle da članovima SDP-a netko nešto plaća za njihov rad, bi se moglo razgovarati.
    Možda nas Barišić plaća iz crnog fonda HDZ-a?
    2) Nasreću, ima entuzijasta koji su voljni volontirati u svoje slobodno vrijeme i dati svoj doprinos nečemu, što smatraju ispravnim, i što pridonosi boljitku ovog našeg (napaćenog) društva.

     
  5. haha

    18. veljače 2011. at 9:32

    700 000 kn potroše na ispitivanje javnosti,koliko toga ide agenciji koja provodi ‘anketna ispitivanja’ Puls.
    Zagrebački holding koji ima monopol završi godinu u minusu,vjerojatno zbog pustog volontiranja diljem lijepe naše…

     
  6. haha

    18. veljače 2011. at 9:34

    700 000 kn partija potroši na ispitivanje javnog mijenja,koliko od toga ide agenciji puls za ‘anketna ispitivanja’?
    Zagrebački holding unatoč monopolu godinu završava u minusu,koliko novca ode na volontiranje diljem lijepe naše?

     
  7. Naki

    18. veljače 2011. at 9:49

    Da odi mi još fali samo Bago i anketa Ipsos PULSA..da nam malo peru mozak.. Za one koji ne znaju Ipsos PULS je u vlasništvu prof. Lalića, naravno SDP-ovca. Dakle to vam je kao da ja radim anketu koji je grad najlipši na svitu, kolika je vjerojatnost da itko bude isprid Zadra, dakle kanite se damagogije, laži i manipuliranja.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu