Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NE ZABORAVITE NA PREFERENCIJALNI GLAS! / Kalmeta 2020. dobio daleko najviše – u IX. izbornoj jedinici i u Zadru. Evo gdje su bili ostali…

Objavljeno

-

Na parlamentarnim izborima u srijedu 17. travnja birači će ponovno moći iskoristiti pravo preferencijalnog glasovanja, podsjeća N1. Osim glasovanja za jednu od ponuđenih kandidacijskih lista u svojoj izbornoj jedinici, birač može dati glas i jednom od 14 kandidata.

Dajući mu preferencijalni glas, birač tome kandidatu daje i veću mogućnost izbora u Sabor u odnosu na druge kandidate. Time veće šanse za osvajanje zastupničkog mandata imaju i kandidati koji na listama nisu na najvišim mjestima s kojih se (naj)lakše ulazi u Sabor, nego na onim nižima pa čak i na posljednjem, 14. mjestu.

Otkako je uvedeno i preferencijalno glasovanje, političke stranke običavaju stavljati poznatije kandidate upravo na to posljednje, 14. mjesto liste računajući da će velikim brojem preferencijalnih glasova ne samo osvojiti saborski mandat, nego i potvrditi svoju popularnost.

Prvi put na europskim izborima 2013.

Preferencijalno glasovanje kod nas je primijenjeno u nekoliko izbornih ciklusa, a prvi put na izborima za Europski parlament 2013. godine. Na parlamentarnim izborima prvi put je korišteno 2015. godine, potom na izvanrednim izborima 2016. te na prošlim izborima 2020. godine. Prije toga važio je samo sustav zatvorenih lista u kojemu je birač mogao glasovati samo za pojedinu listu, ne i za pojedince. Kandidati s nižih mjesta na listama dotad nisu imali šanse biti izabrani, osim ako lista na kojoj su bili ne bi dobila natprosječno visok postotak glasovam teoretski i 100 posto, što se, naravno, nikada nije dogodilo.

Preferencijalno glasovanje uvedeno je u hrvatski izborni sustav slijedom kritika da se dotad forsiralo političke stranke nauštrb osoba, a uvođenju je kumovala preporuka Europske unije tijekom postupka pristupnih pregovora.

Kako preferencijalno glasovati

Samo preferencijalno glasovanje nije odveć zahtjevno, iako je neznatno složenije od prijašnjeg “zaokruži, ubaci i idi”. U članku 38, Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor stoji, među ostalim, sljedeće:

Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.

Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata.

Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

U članku 40. istog Zakona stoji:

Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.

Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.

Ako na temelju prethodnog nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.

Kada je glasački listić važeći

Glasački listić bit će važeći:

Ako birač zaokruži samo redni broj jedne kandidacijske liste;

Ako birač osim liste zaokruži i redni broj ispred imena jednog kandidata na njoj i time mu da preferencijalni glas;

Ako birač zaokruži samo redni broj kandidata, a ne i liste, njegov glas tada automatski ide i toj listi;

Ako birač zaokruži jednu listu, a preferencijalni glas da kandidatu s neke druge liste, tada vrijedi samo glas koji je dao listi, ne i kandidatu;

Ako birač zaokruži dva ili više kandidata s iste liste, glas ne ide zaokruženim kandidatima, nego samo listi.

Glasački listić bit će nevažeći:

Ako birač zaokruži dvije ili više lista;

Ako birač zaokruži imena dva ili više kandidata s različitih lista, a ne zaokruži niti jednu listu.

U Sabor sa samo 19 preferencijalnih glasova

Umjesto kandidata izabranog preferencijalnim glasovima, u Sabor može ući i netko drugi s liste koga ovaj preferencijalo izabrani odredi kao svoju zamjenu. U tom smislu zloglasan je primjer s prošlih izbora iz 10. izborne jedinice. Tamo je Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke, kao kandidatkinja na koalicijskoj listi predvođenoj Domovinskim pokretom, dobila 8.274 preferencijalna glasa. No, odlučila je ne ići u Sabor, a za svoju zamjenu je odredila mladog stranačkog kolegu Marka Milanovića Litrea, koji je na toj listi dobio najmanje preferencijalnih glasova, samo 19. Time je postao saborski zastupnik s uvjerljivo najmanje dobivenih preferencijalnih glasova.

Kada je u pitanju IX. izborna jedinica, ali i grad Zadar, 2020. je apsolutnu pobjedu po broju preferencijalnih glasova odnio kandidat HDZ-a, Božidar Kalmeta. Osvojio je čak 16.002 preferencijalna glasa, i to unatoč posljednjem mjestu na listi stranke. Pobjeđuje po ovoj osnovi i u samom gradu Zadru, gdje odnosi 5.400 glasova birača.

Posljednje mjesto na listi sreću nije donijelo kandidatu AM, Marku Pupiću Bakraču, koji u konačnici u gradu osvaja svega 124 glasa, a u cijeloj izbornoj jedinici 57 glasova više.

Evo kako je to izgledalo 2020. (glasovanje u gradu Zadru):

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu