Connect with us

Hrvatska

"Moj djed je živio i umro kao Jugoslaven, a bio je pravi pedagog!"

Objavljeno

-


Josip Joška Broz, unuk Josipa Broza Tita, predao je u Beogradu zahtjev za registraciju Komunističke partije Srbije. Skupivši 12 tisuća potpisa i ostvarivši i ostale zahtjeve koji su se tražili, Joška Broz je uz podršku mnogobrojnih pristalica ponovno oživio djedovu partiju.  Ekskluzivno za Z NET, Josip Joška Broz komentirao je povratak Broza i Komunističke partije na političku scenu.
* Predali ste zahtjev za registraciju stranke?
– Da.
* Kako je prošlo? Jeste uzbuđeni?
– Odlično, odlično. Predano je sve.
* Koliko imate članova u stranci?
– Članova ima oko 36 tisuća, ali predali smo 12 tisuća. Imamo još i rezerve, tako da nije problem.
* Imate li članova iz Hrvatske?
– Ima zainteresiranih. Mi smo u pregovorima i s nekim partijama iz Hrvatske, pošto je u Hrvatskoj zabranjena komunistička partija. Polako, bit će i to.
* Što mislite o toj zabrani Komunističke partije u Hrvatskoj?
– A, što? Da nije zabranjena, brzo bi došla na čelo države. Narod je dotjeran do prosjaštva i sada su je morali zabraniti. Ali pojavit će se i u Hrvatskoj. Samo ih treba objediniti, a mi ćemo raditi na tome da se u svim republikama objedine sve te partije.
* Kako ste došli na ideju obnavljanja Komunističke partije?
– Baš zbog toga što je bilo četrnaest komunističkih partija u Srbiji, onda sam ja pokušao ujediniti ih i nisam uspio. Na prijedlog raznih članova, i bivših koji nisu više ni u jednoj partiji, riješili smo ovo na dobrobit našeg naroda i domovine, i svih onih koji žive na ovim prostorima.
* Kakav je interes mladih ljudi za ulazak u vašu partiju?
– Mogu vam reći da je veliki. Vidjeti ćete na televiziji. Imamo, što se kaže, od djece do odraslih. Mladi su zainteresirani jer su uvijek bili buntovni i traže nešto novo.
* Imate li ambicija ući u parlament?
– U svakom slučaju.
* Kakve su vam uspomene na vašeg djeda Josipa Broza Tita?
– Cijeli radni život sam proveo pored njega. A što da kažem? Ja i sestra Zlatica i stric Mišo smo odrasli kod njega. I sve što znamo, naučili smo od njega. Osnovno je da se živi od poštenja i od rada. To je najbitnije.
* Kakav je bio kao čovjek?
– Mogu vam reći da je kao čovjek bio izuzetan. Nikada nikog nije udario ni čvrgom. To vam dovoljno govori koliko je bio dobar. Pravi pedagog. Mnogo je volio životinje i bio je pravi lovac iako danas i to pokušavaju izvrći ruglu.
* Kako komentirate to da ga danas mnogi smatraju diktatorom?
– To oni pokušavaju, ali evo vidi se da im nije uspjelo. To stalno pričaju. A koji je to diktator koji ni jednu pobunu u zemlji nije riješio vojnim ili policijskim putem?! Kako ih danas rješavaju? Samo vojskom i policijom.
* Obzirom da je rođen u Hrvatskoj, je li vaš djed volio Hrvatsku? Kakva je bila njegova percepcija Hrvatske?
– On je bio po svojim stavovima Jugosloven i kao takav je i umro.
* Jeste li zaštitili njegovo ime od raznih komercijalnih (zlo)uporaba?
– Nismo uspjeli zato jer vlast ovdje koči. Mala Saša u Hrvatskoj je uspjela. Ali kada dođemo na vlast, uspjet ćemo i to riješiti. Uvelike koriste njegovo ime i to negativno. Cilj im je tog čovjeka prikazati u lošem svjetlu. To im više ne prolazi.
* Ostaje li zvijezda simbol partije?
– Da, da. Mi smo morali i naziv dati Komunistička partija, budući je bilo četrnaest partija, drukčije se nije moglo registrirati. Nakon gašenja ovih partija, četiri godine nitko ne smije koristiti taj naziv, a ni grb. Napravili smo naš grb – srp i čekić. Podsjeća na onaj grb Jugoslavije, ali je prilagođen zakonskim osnovama.
* Kako gledate na život i djelo vašeg djeda? Što je ostavio iza sebe?
– Što mi imamo gledati?! On je ostavio sve ovo što ima u ovoj zemlji. I bivšoj Jugoslaviji. Sve je ostavio državi i ljudima. Ništa nikome od obitelji nije ostavio, sve je ostavio državi. Danas to prodaju, ali je osnovno da njegova imovina nije nikome pripala.
* Jeste li u bilo kakvim kontaktima sa Jovankom Broz?
– Ne. Ona je prekinula sve kontakte sa svima iz obitelji. Mi to poštujemo, ali ako joj nešto zatreba – tu smo.
* Znači – i nakon Broza, Broz?
– Pa, tako je moralo biti. Ali to je za dobrobit naše djece i našeg naroda. I vašeg naroda. I svih naroda. Da pokušamo vratiti dostojanstvo poretku koji je nekada bio pravi poredak i koji je ustvari i podigao Europu i sve ostalo.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zenga

    7. prosinca 2010. at 8:55

    Kopilan!!

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu