Svijet
Politico: Opasnost ovaj put nije imaginarna, radikalna desnica prijeti Europi
Scenarij je poznat: svakih pet godina stranke lijevog i desnog centra uoči europskih izbora počinju paničariti zbog uspona radikala i populista. A onda opasnost iznenada nestane jer te tradicionalne snage sklope koaliciju i ostave radikale na marginama. Ovaj put ne valja se uzdati u to, piše Politico.
U ovoj se godini desničarski val u anketama čini većim i ozbiljnijim, a predviđa se da bi nacionalisti i krajnja desnica u lipnju mogli osvojiti gotovo četvrtinu mjesta u Europskom parlamentu.
Čak i ako desni centar, za koji se trenutačno vjeruje da će biti najjači na izborima, odbije formirati vladajuću koaliciju sa sve snažnijim marginalnim radikalnim strankama, još uvijek postoji dobra šansa da će krajnja desnica, prvi put, moći utjecati na europski politički smjer.
Time će doći u mogućnost da ugrozi svete vrijednosti EU-a o vladavini prava i ljudskim pravima i blokira ili čak poništi glavne ekološke i klimatske zakone.
“Vidjet ćemo zaista značajan pomak udesno”, predviđa Simon Hix, profesor komparativne politike na Europskom sveučilišnom institutu, misleći na izbore u lipnju, kada 400 milijuna ljudi diljem Europske unije ima pravo glasa za novi saziv Europskog parlamenta.
Hix prognozira da će krajnje desni klub zastupnika Identitet i demokracija (ID) u Europskom parlamentu, sada šesti po veličini od sedam, dobiti dodatnih 40 mjesta u lipnju, što znači da bi u novom sazivu mogao imati 98 zastupnika i time zasjesti na treće mjesto koje trenutačno drže liberali.
ID je već prihvatio njemačku radikalno desnu Alternativu za Njemačku (AfD) i francuske krajnje desničare Nacionalno okupljanje (RN).
Zatim, ako trenutačno peti najveći klub, 67-člana desničarska skupina Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koji su dom poljskog Prava i pravde (PiS) i talijanske Braće Italije premijerke Meloni, također poraste za oko 18 mjesta, što Hix drži vjerojatnim, mogla bi postati četvrta najveća skupina u parlamentu, nadmašivši i zelene i liberale.
S ovim predviđanjima i dvanaestero članova stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbána, koji sada ne pripadaju nijednom klubu, a najavljuju pristup konzervativcima, ECR i ID mogli bi skupiti 25 posto mjesta u sljedećem sazivu Europskog parlamenta, prema anketi koju je naručilo Europsko vijeće za vanjske odnose.
Govoreći o ECR-u i ID-u, šef kabineta mađarskog premijera Gergely Gulyás rekao je ovaj tjedan da vidi “realnu šansu da ta dva kluba zajedno postanu najjači klub u Europskom parlamentu.”
To bi moglo utjecati na politiku koju donose institucije EU-a u sljedećih pet godina, a i na njihovo kadroviranje.
Na primjer, povećanje zastupljenosti desnice moglo bi otežati parlamentarni proces odobrenja za osobe poput predsjednice Europske komisije s desnog centra Ursule von der Leyen, koja će, naslućuje se, tražiti još jedan mandat.
Koalicijska načela
U prosincu je POLITICO izvijestio da su u desetak europskih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, tvrdokorne antiimigracijske stranke, od kojih su neke ekstremnije i od nizozemskog Geerta Wildersa, trenutačno na vrhu ili na drugom mjestu anketa.
Desetljećima glasači diljem Europe napuštaju politički establišment koji muči muku s obuzdavanjem nekoliko kriza; povećanja troškova života, velikim financijskim krahom, milijunima izbjeglica koji prelaze istočne i južne granice bloka, terorističkih napada u glavnim gradovima i drastičnih skokova energetskih troškova usred rata koji ne napreduje niti mu se nazire kraj. Ipak su svaki put uspjeli oduprijeti se prijetnjama.
Hans Kundnani, autor knjige Eurowhiteness, koji je pisao o mogućem ostvarenju krajnje desne EU, rekao je da “ekstremna desnica može pobijediti i bez pobjede ako desni centar preuzme takvu retoriku i politiku, posebno kad se radi o njihovim političkim temama; identitetu, imigraciji i islamu.”
Čak i ako bi prema trenutačnim predviđanjima, poput Hixove, tri centrističke skupine i dalje imale većinu, mada s 30 mjesta manje, to ne znači da se utjecaj krajnje desnice neće povećati. A do izbora su ostala još četiri mjeseca.
Šef EPP-a Manfred Weber rekao je za Politico da je grupacija povukla crvenu liniju odnosa s antieuropskom radikalnom desnicom. “Tri su načela koja sam kao stranački vođa definirao za naše potencijalne partnere, moraju biti za Europu, za Ukrajinu i za vladavinu prava,” odlučan je.
No EPP se mjesecima suočava s napadima socijalista, liberala i zelenih zbog koketiranja sa strankama desnijima od njih samih. Weber je odbacio svaku mogućnost suradnje s ekstremno desnim strankama, a posebno s poljskim euroskepticima Pravo i pravda (PiS) iz ECR-a, ID-ovim strankama Alternativom za Njemačku (AfD) i francuskim Nacionalnim okupljanjem (RN).
Čini se da su zastupnici krajnje desnice ovaj put naumili konačno preskočiti zid koji ih odvaja od moći i utjecaja. Maximilian Krah, njemački krajnje desničarski europarlamentarac, predvodi listu za AfD, koja obećava narasti u sljedećem sazivu Parlamenta.
“Želim izaći iz prostora ‘cordon sanitairea’ i iskoristiti prilike ovog parlamenta na konstruktivan način”, rekao je misleći na načelo političke karantene prema kojem se demokratske stranke slažu da neće surađivati s antidemokratskim snagama. “Nisam ovdje kako bih unio razdor.”
Rasklimani stroj
Kao svjetlo na kraju tunela napredne i proeuropske stranke gledaju to što krajnja desnica nije u stanju djelovati jedinstveno. Primjerice, članovi Alternative za Njemačku u Europskom parlamentu uvelike su međusobno posvađani. Desnica starog kova ne slaže se s mladim snagama stranke. Grupa Identitet i demokracija, po svojoj prirodi sastavljena od nacionalista, nema ‘stranačku stegu’ jer svaka njihova nacionalna stranka sama odlučuje kako će glasati.
“Klub ID najdecentraliziraniji je od sviju”, potvrđuje to Tobias Teuscher, zamjenik glavnog tajnika tog kluba zastupnika.
Prošlog tjedna čelnica krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen napala je tako svoje njemačke kolege zbog prevelike radikalnosti u pogledu planova za deportaciju milijuna ljudi o kojima su raspravljali na konferenciji, a koje su otkrili novinari. Dovela je stoga u pitanje mogućnost zajedničkog djelovanja na razini EU.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
