Connect with us

Hrvatska

"Nedodirljiva" HDZ-ova načelnica: Niže afere i skriva informacije

Objavljeno

-

Načelnica Sandra Vukić u društvu sa Božidarom Kalmetom i Stipom Zrilićem


Neki lokalni čelnici u Hrvatskoj i dalje imaju problema s prihvaćanjem osnovnih tekovina demokracije i njezinih načela, kao što su transparentnost upravljanja javnim novcem i imovinom, te pravo javnosti na pristup informacijama. Ima načelnika i gradonačelnika koji se čak oglušuju na zakone i propise, a u pravilu se izvuku bez ikakvih sankcija.
Općina Vrsi se pokazala kao primjer jedinice lokalne samouprave iz koje se teško mogu dobiti čak i osnovne informacije. Do načelnice Općine, HDZ-ovke Sandre Vukić, nismo uspjeli doći, već su nam u Općinskoj upravi kazali da možemo samo upit poslati e-mailom. Zamolba za uvid u općinski proračun koji Općina nije objavila na svojim službenim internetskim stranicama, nije naišla ni na kakav odgovor, kao ni upit o poslovanju Općine s nekim privatnim tvrtkama. Čak se i općinski vijećnici žale da ne mogu dobiti osnovne informacije od načelnice.
Ova je načelnica zanimljiva po čitavom nizu miniafera, od kojih su samo neke došle do medija. Primjerice, triput je ove godine Općina uključila u pogon rasvjetu u turističkom naselju Zukve bez potrebne uporabne dozvole i dokumentacije. Čak i nakon isključivanja od strane HEP-a i upozorenja Državnog odvjetništva, a radi sigurnosti građana jer radovi na rasvjeti nisu dovršeni, rasvjeta je i dan danas uključena. Osim toga, Općina je na sudu s građevinskom tvrtkom Đovani, koja je obustavila radove zbog neplaćanja. Općina joj, naime, duguje oko 500.000 kuna, a najveću štetu trpi lokalno stanovništvo i turisti, koji u svakom trenutku mogu stradati.
Osim toga, Općina je u ovom slučaju postupila protivno naputku Ministarstva financija, odnosno po objavi javnog natječaja prepustila nositelja radova svojem komunalnom poduzeću, kojemu je privatna tvrtka Đovani gradnja, prema riječima njezinog bivšeg prokurista Željka Zorića, kao izvođač radova morala uspostaviti račun, umjesto da radove plaća Općina. Tako je izvukla povrat PDV-a koji bi u protivnom završio u državnoj blagajni. Na taj je način, prema Zorićevim riječima, oštetila državni proračun za 180.000 kuna – samo na jednom poslu, a on pretpostavlja da Općina Vrsi tako vjerojatno stalno posluje.
Zbog iste je prakse Grad Nin nedavno dobio rješenje Ministarstva financija da Grad mora vratiti sav novac tako stečen. Međutim, u Vrsima očito inspekcija nije bila.
Kada se radi o razvoju, treba napomenuti kako se načelnica Vukić protivi uvođenju kanalizacije u kućanstva u Vrsima. Radi se o projektu koji će velikim dijelom biti financiran iz europskih i hrvatskih fondova, a zahvatit će grad Nin i općine Privlaka i Vrsi. Vukić je jedina načelnica koja se protivi tom projektu. Na zadnjoj je skupštini Vijeća jasno rekla kako je “kanalizacija preskupa”.

Koliko treba službenicima da pošalju proračun e-mailom?
Nismo uspjeli doći do komentara načelnice Vukić, a nismo još dobili ni odgovor na pismeni upit poslan prije tjedan dana, vezano za poslovanje s nekim privatnim tvrtkama, kao ni proračun, nalaz Državne revizije… Do tih je informacija u Općini Vrsi novinarima jednako teško doći kao i općinskim vijećnicima. To su možda – tajni podaci?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Željko Predovan

    21. studenoga 2010. at 18:44

    Naša Sandra radi punom parom, skupa s svojim mentorom Marićem izgradila je kapelicu sebi u čast, pa je napravila još jednu kapelu na putu do groblja (da se može ispovidati), napravila je i rivu te bez županijske koncesije podijelila vezove svojim jatacima itd… a kanalizacija kome to treba kad ima poljski zahod to je ekološki dobro, čist zrak, zar ne???

     
  2. maras

    21. ožujka 2011. at 13:48

    gori gora gori borovina.Željko Predovane zovi vatrogasce mozda ti ugase vatru

     
  3. dario

    29. ožujka 2011. at 7:33

    željko željko tija si prvo u gradu postati neko a sada kad nisi u gradu onda su ti i vrsi dobre mmmmm lopino komunistička

     
  4. ljiljana

    1. travnja 2011. at 10:23

    nije istina da je podijelila vezove svojim jatacima. ja sam svjedok da je vez dobio čovjek koji uopće nema adresu u vrsima, ma nema niti vikendicu, ništa, samo brodić koji treba negdje vezati…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu