Connect with us

Hrvatska

"Nedodirljiva" HDZ-ova načelnica: Niže afere i skriva informacije

Objavljeno

-

Načelnica Sandra Vukić u društvu sa Božidarom Kalmetom i Stipom Zrilićem


Neki lokalni čelnici u Hrvatskoj i dalje imaju problema s prihvaćanjem osnovnih tekovina demokracije i njezinih načela, kao što su transparentnost upravljanja javnim novcem i imovinom, te pravo javnosti na pristup informacijama. Ima načelnika i gradonačelnika koji se čak oglušuju na zakone i propise, a u pravilu se izvuku bez ikakvih sankcija.
Općina Vrsi se pokazala kao primjer jedinice lokalne samouprave iz koje se teško mogu dobiti čak i osnovne informacije. Do načelnice Općine, HDZ-ovke Sandre Vukić, nismo uspjeli doći, već su nam u Općinskoj upravi kazali da možemo samo upit poslati e-mailom. Zamolba za uvid u općinski proračun koji Općina nije objavila na svojim službenim internetskim stranicama, nije naišla ni na kakav odgovor, kao ni upit o poslovanju Općine s nekim privatnim tvrtkama. Čak se i općinski vijećnici žale da ne mogu dobiti osnovne informacije od načelnice.
Ova je načelnica zanimljiva po čitavom nizu miniafera, od kojih su samo neke došle do medija. Primjerice, triput je ove godine Općina uključila u pogon rasvjetu u turističkom naselju Zukve bez potrebne uporabne dozvole i dokumentacije. Čak i nakon isključivanja od strane HEP-a i upozorenja Državnog odvjetništva, a radi sigurnosti građana jer radovi na rasvjeti nisu dovršeni, rasvjeta je i dan danas uključena. Osim toga, Općina je na sudu s građevinskom tvrtkom Đovani, koja je obustavila radove zbog neplaćanja. Općina joj, naime, duguje oko 500.000 kuna, a najveću štetu trpi lokalno stanovništvo i turisti, koji u svakom trenutku mogu stradati.
Osim toga, Općina je u ovom slučaju postupila protivno naputku Ministarstva financija, odnosno po objavi javnog natječaja prepustila nositelja radova svojem komunalnom poduzeću, kojemu je privatna tvrtka Đovani gradnja, prema riječima njezinog bivšeg prokurista Željka Zorića, kao izvođač radova morala uspostaviti račun, umjesto da radove plaća Općina. Tako je izvukla povrat PDV-a koji bi u protivnom završio u državnoj blagajni. Na taj je način, prema Zorićevim riječima, oštetila državni proračun za 180.000 kuna – samo na jednom poslu, a on pretpostavlja da Općina Vrsi tako vjerojatno stalno posluje.
Zbog iste je prakse Grad Nin nedavno dobio rješenje Ministarstva financija da Grad mora vratiti sav novac tako stečen. Međutim, u Vrsima očito inspekcija nije bila.
Kada se radi o razvoju, treba napomenuti kako se načelnica Vukić protivi uvođenju kanalizacije u kućanstva u Vrsima. Radi se o projektu koji će velikim dijelom biti financiran iz europskih i hrvatskih fondova, a zahvatit će grad Nin i općine Privlaka i Vrsi. Vukić je jedina načelnica koja se protivi tom projektu. Na zadnjoj je skupštini Vijeća jasno rekla kako je “kanalizacija preskupa”.

Koliko treba službenicima da pošalju proračun e-mailom?
Nismo uspjeli doći do komentara načelnice Vukić, a nismo još dobili ni odgovor na pismeni upit poslan prije tjedan dana, vezano za poslovanje s nekim privatnim tvrtkama, kao ni proračun, nalaz Državne revizije… Do tih je informacija u Općini Vrsi novinarima jednako teško doći kao i općinskim vijećnicima. To su možda – tajni podaci?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Željko Predovan

    21. studenoga 2010. at 18:44

    Naša Sandra radi punom parom, skupa s svojim mentorom Marićem izgradila je kapelicu sebi u čast, pa je napravila još jednu kapelu na putu do groblja (da se može ispovidati), napravila je i rivu te bez županijske koncesije podijelila vezove svojim jatacima itd… a kanalizacija kome to treba kad ima poljski zahod to je ekološki dobro, čist zrak, zar ne???

     
  2. maras

    21. ožujka 2011. at 13:48

    gori gora gori borovina.Željko Predovane zovi vatrogasce mozda ti ugase vatru

     
  3. dario

    29. ožujka 2011. at 7:33

    željko željko tija si prvo u gradu postati neko a sada kad nisi u gradu onda su ti i vrsi dobre mmmmm lopino komunistička

     
  4. ljiljana

    1. travnja 2011. at 10:23

    nije istina da je podijelila vezove svojim jatacima. ja sam svjedok da je vez dobio čovjek koji uopće nema adresu u vrsima, ma nema niti vikendicu, ništa, samo brodić koji treba negdje vezati…

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu za zimu. Evo što nam slijedi…

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je kratku sezonsku prognozu. Prenosimo je u cijelosti:

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cjelini obilježiti iznadprosječna toplina.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Za ovu zimu predviđa se količina oborine oko prosjeka ili veća od njega uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji signal za više oborine od mjesečnog srednjaka. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica)”, donosi DHMZ u sezonskoj prognozi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu