Connect with us

Hrvatska

Plenković najavio paket potpore za sve koji imaju mirovinu do 840 eura

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković komentirao je u središnjem HTV-ovom Dnevniku aktualne teme, poput izbora novog ministra gospodarstva, afere Mreža i gospodarske situacije, a među ostalim je najavio da će Vlada sutra donijeti odluku kojom će isplatiti još jedan paket potpore umirovljenicima, ovaj put svima s mirovinom do 840 eura.

– I to na način da će taj paket obuhvatiti oko 830.000 umirovljenika, a uložit ćemo nešto manje više od 70 milijuna eura, rekao je premijer.

Rekao je da do toga dolazi zahvaljujući proračunskim uštedama u ovoj godini.

“Afera koruptivnoga Mosta”

Plenković je rekao da od Damira Habijanakojeg je Sabor potvrdio kao novog ministra gospodarstva, očekuje da prione poslu sa svim pitanjima koja su na dnevnom redu, uključujući velike globalne teme poput klimatskih promjena.

– Imat će puno posla, želim mu puno uspjeha, poručio je, dodajući kako se veseli da jedan mlad čovjek sa sjevera Hrvatske ulazi u njihov tim.

Za aferu Mreža, u kojoj su prošli tjedan smijenjeni ministar gospodarstva Damir Filipović i njegov savjetnik Jurica Lovrinčević, Plenković je rekao da je “afera koruptivnoga Mosta” te da nema veze s HDZ-om.

Oporbeni Most, osim za koruptivni karakter, optužio je i za enormnu mržnju prema HDZ-u, dodajući da su taj narativ preuzele mnoge druge oporbene stranke.

Kvaziprosvjedi i balkanoidno divlje ponašanje

Što se tiče gospodarske situacije, Plenković je rekao da je sjajno da 11 kvartala zaredom imamo gospodarski rast te da smo u trendu smanjivanja inflacije.

Na konstataciju o politizaciji situacije oko afričke svinjske kuge, zbog koje je Vlada uvela mjere protiv kojih su bili organizirani prosvjedi, Plenković je rekao: “Ne da smo imali politizaciju, imali smo zlouporabu jedne bolesti”. Poručio je da su se kao Vlada protiv bolesti borili na odgovoran, ozbiljan, zakonit i stručan način.

Rekao je da se nije radilo o prosvjedima svinjogojaca, već kvaziprosvjedima političkih stranaka i političara koji Slavonije i svinje prije toga nisu ni vidjeli, a kojima su se priključivale, kako je rekao, i različite ekstremističke skupine koje ništa nemaju s poljoprivredom.

– Nitko nije učinio više za Slavoniju nego mi, poručio je Plenković.

Navodeći različite Vladine mjere zbog kuge, rekao je da je to “zaokružena odgovorna priča Vlade koja zna što radi, sukladno propisima, ne nekakvo balkanoidno divlje ponašanje”.

O izborima: “Nastavljamo suradnju”

Plenković je među ostalim spomenuo “ozračje društvenoga pesimizma i negativnosti u društvu”, rekavši da nam je u izbornoj godini potreban društveni optimizam.

– Realno, kada stranci gledaju Hrvatsku i kada vide postignuća, gdje smo bili prije nekoliko godina, gdje smo danas… Prije sedam godina, kad smo mi krenuli, bilo je šest zaposlenih na jednog nezaposlenih. Danas je taj ratio 16 prema 1, rekao je.

Plenković je rekao da će HDZ na izbore koji se održavaju iduće godine ići s pouzdanim partnerima točkasto po izbornim jedinicama.

– Nastavljamo suradnju s onima s kojima smo surađivali i sada, rekao je Plenković.

Rekao da je oporba strašno frustrirana.

– Nije njima cilj nas pobijediti jer su svjesni da to ne mogu. Njima je cilj ili podići svoj ucjenjivački kapacitet ili nekako prevenirati HDZ i partnere da dođu do 76, rekao je.

Dodao je da su “naši ljudi mudri i pametni” i da će “izabrati ono što misle da je najbolje za Hrvatsku i za njih”.

Plenković je rekao da nema potrebe da se još govori o točnom terminu izbora te da je to tema koja još nije na dnevnom redu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Temperatura u Hrvatskoj toliko će porasti da ćemo “gubiti” 22 dana godišnje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

S obzirom na to da za većinu ljudi nije lako dešifrirati utjecaj porasta temperature na njihov svakodnevni život, a teško je zamisliti globalno zagrijavanje od prosječno 1,5 ili 2 stupnja, stručnjaci s američkog MIT-a osmislili su inovativan novi način mjerenja ove promjene u stvarnom životu i predviđanja njezinih dugoročnih učinaka.

Koristeći podatke iz 50 različitih klimatskih modela, stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT) zacrtali su kako će broj “dana na otvorenom” u raznim destinacijama diljem svijeta rasti ili padati do 2100. Ovi ‘dani na otvorenom’ odnose se na razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo zbog posla ili u slobodno vrijeme, prenosi Euronews. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što znanstvenici smatraju otprilike između 10 i 25 stupnjeva Celzija, te da u njima ekstremnih vremenskih nepogoda, piše tportal.

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što misle da je ugodno vrijeme. Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u danima na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika koja će do kraja stoljeća izgubiti 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu dana na otvorenom. Istraživači također ističu podjelu između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova. Razlike u mjestima poput Bangladeša ili Sudana su zapanjujuće, kažu.

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. Na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer su zime tople, na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom. Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će izgubiti 30 dana, Srbija 26 dana, Hrvatska 22 dana, Sjeverna Makedonija 21 dan, Bugarska 17 dana, Kosovo 19 dana, a Rumunjska 12 dana. Malo južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, kaže studija MIT-a.

Pirenejski poluotok također će doživjeti promjene, pa će tako Portugal imati 33 dana manje na otvorenom, a Španjolska 13. Istraživači kažu da se razlika u Europi već osjeća i da ljudi biraju kamo će putovati na temelju sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima. Iako će zemlje u sjevernoj Europi vjerojatno dobiti više dana na otvorenom zbog klimatskih promjena, ni to nisu sve dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobit će između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100. – uglavnom zbog toplijih zima. Ovo bi mogao biti fatalan udarac za europsku skijašku industriju koja je već neko vrijeme u problemima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu