Connect with us

Hrvatska

PARLAMENTARNI IZBORI 2024. / Plenković: Sve što je SDP napravio je tragedija za njih

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković nakon obilaska Hrvatskog sportskog muzeja obratio se novinarima i rekao da je to projekt Vlade koji će svim građanima i turistima, koji posjećuju glavni grad, pomoći da steknu uvid u povijest hrvatskog sporta i brojna postignuća naših sportaša.

– Ovo je projekt koji se u cijelosti radi nacionalnim financijskim sredstvima. Cijela građa će se na jednom mjestu pokazati, izjavio je.

Premijer je rekao da je ovo dio, kada je riječ o muzejima. Vlada je u posljednje vrijeme, što se tiče projekata iz kulture, radila i na obnovi Povijesnog muzeja, muzeja naive te je dovršila Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu.

– Prije dva tjedna posjetili smo Drugu scenu HNK, novi restauratorski zavod. To su ogromni iskoraci za kulturu, kazao je.

Ističe da je danas posjetio Agronomski fakultet koji je obnovljen nakon potresa.

Jutros je posjetio i KBC Rebro, velik projekt personalizirane medicine gdje je uloženo 9 milijuna eura i u kojem je najsuvremenija oprema koja Hrvatsku dovodi u sam vrh svjetske medicine.

HDZ radi svoje, a za ostalo se brinu DIP i Ustavni sud

– Radimo svoje, a o ostalom će se brinuti DIP i Ustavni sud. Što se toga tiče, svejedno nam je, imamo svoj program i postignuća, kao i viziju, time ćemo se baviti, rekao je odgovarajući na pitanje o kampanji i potezu Zorana Milanovića

O napuštanju stranaka koalicije lijevog centra istaknuo je da je riječ o logičnom potezu.

– Prvi dojam nakon raspuštanja Sabora, oni su se sastali valjda tu noć, sklapali i tražili slogan iz kampanje Grabar-Kitarović. Dezorganizirani su. Pa bez znanja partnera Grbin dogovora ovo, mislim da ni članovi SDP-a to nisu znali. Ovako krupne i velike odluke treba konzultirati. Ovi ljudi su vidjeli što se zbiva pa su se pametno maknuli. To je također očekivano, govori.

Na pitanje percipira li Milanovića kao protukandidata, rekao je da ga uopće ne percipira.

– Sve što je SDP napravio je tragedija za njih. Što on radi, to je njegov problem, nije nam bitan. S onim tko nije kandidat, neću se sučeliti, istaknuo je.

Na pitanje gleda li na stranke koje su izašle iz velike koalicije kao na potencijalne partnere HDZ-a, rekao je da je HDZ čvrsto na desnom centru.

– Skupljamo sve razumne, konstruktivne političke stranke koje s nama dijele vrijednosti i ostvarili smo rezultate. Ako nisu isključivi, ako pokažu interes, u nekoj perspektivi mogu biti potencijalni partneri. Domovinski pokret tu ne spada, oni imaju drugu retoriku. Imali su velike šanse prije četiri godine, naglašava.

Na pitanje što ako dođe do poništenja izbornog procesa, rekao je da to ne želi komentirati. 

– U okviru zakona mi smo u fazi da svi zainteresirani za izlazak na izbore za Sabor imaju rok do idućeg petka predati liste i potpise, a nakon toga ćemo vidjeti. DIP sve kontrolira i Ustavni sud, a ne mi kao stranka, izjavio je.

– Hrvati vide razliku između onih kojima mogu pokloniti povjerenje. Želimo još jedan demokratski test svog rada, dodao je.

Na pitanje bi li SDP mogao namjerno inscenirati poništenje izbornog procesa, Plenković je rekao da je to svojevrsni očajnički pokušaj lijeve oporbe, koja je i prije pokazala u kojem smjeru će ići. 

– Razlike su toliko velike da ne znam kome bi palo napamet vratiti se u razdoblje nikakvih uspjeha njihove vlade, rekao je.

O kritikama korištenja botova na društvenim mrežama, rekao je da se ne bavi time. 

Na pitanje što ako Milanović da ostavku pa ga Jandroković mora zamijeniti, rekao je kako ne mora nitko ništa.

Razgovaramo s partnerima

– Zašto bismo sad sve dogovorili? Rok za predaju lista je idući petak, dodaje. Imamo princip točkastih partnera koji su se dosad pokazali uspješnima. Posljednjih osam godina sam predsjednik HDZ-a pa mislim da o tome s kim idemo u koaliciju odlučujem ja, naglašava.

 – Bivšeg predsjednika HDZ-a zovemo na sve opće sabore, osvrnuo se na dolazak Tomislava Karamarka na sabor HDZ-a.

HDZ vodi politiku čvrsto na desnom centru

Upitan o mogućnosti postizborne suradnje s nekima od onih koji su izašli iz te velike koalicije, Plenković je naglasio kako HDZ vodi politiku čvrsto na desnom centru te skuplja sve razumne i konstruktivne političke stranke koje s njima dijele vrijednosti. 

– Mi smo ostvarili brojne rezultate i oni se vide. Svi koji se žele tome priključiti, a nisu isključivi, sigurno u nekoj perspektivi ako pokažu interes mogu biti potencijalni partneri, rekao je i dodao kako Domovinski pokret ne spada u ove koji su tu, nego ima drugu retoriku.

– Imao je DP svoju veliku šansu prije četiri godine pa ste vidjeli što su napravili, rekao je.

O mogućnosti poništenja izbornog procesa, što je u slučaju kršenja odluka Ustavnog suda u izbornom procesu spomenuo predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, premijer i predsjednik HDZ-a poručio je kako neće prejudicirati takve stvari. 

– Što se nas tiče, mi smo u okviru onoga što zakoni nameću, a to je da smo sada u fazi da svi koji su zainteresirani za izaći na izbore za Hrvatski sabor imaju rok do idućeg petka predati liste ili skupiti potpise, a nakon toga ćemo vidjeti zakonitost izbornog procesa. Ponašanje sukladno pravilima kontroliraju DIP i Ustavni sud, a ne mi kao stranka, rekao je Plenković.

Plenković: Pozivam hrvatski narod da podrži one koji su ozbiljni

– Hrvatski ljudi su ozbiljni i vide ogromnu razliku između onih kojima mogu pokloniti povjerenje; tko su bili ti koji su donosili ključne odluke, i onih koji su još u listopadu, lupajući po saborskim klupama, najavili smjer u kojem će ići, a to su kaos, agresija, divljaštvo, primitivizam, prostakluk, politike čiji je rodonačelnik Milanović, zaključio je premijer Plenković.

Razlike su toliko velike, naglasio je, da ne zna kome bi palo na pamet vratiti se na vremena nikakvih rezultata SDP-ove vlade 2011.-2015. godine. 

– Pozivam hrvatski narod da podrži one koji su ozbiljni, a ne oni koji su neozbiljni. Ja sigurno znam da ćemo mi pobijediti i da ću ja ići na treći mandat. Mi smo pobijedili Milanovića 2016., Bernardića 2020., Grbin se nije ni usudio doći u utakmicu 2024., ovaj se želi vratiti, izgubit će, to je rezime, rekao je. 

Na pitanje ima li zamjenu na listi za Gordana Jandrokovića ako će kao predsjednik Sabora, morati privremeno zamijeniti Milanovića na mjestu predsjednika Republike ako, pak, on da ostavku, Plenković je rekao kako on to u tom slučaju ne bi morao, te je novinare uputio na pravne stručnjake kako ide procedura.

A upitan da li ga je ovo ponukalo da počne razmišljati o kandidatu za predsjednika Republike, premijer je kratko rekao: o tom potom. 

Na sugestiju svog prethodnika na čelu stranke Tomislava Karamarka o osnivanju šire koalicije Domoljubne koalicije 2, Plenković je rekao kako je on predsjednik stranke posljednjih osam godina te da je on taj koji odlučuje s kim će na izbore. 

– Razgovori s partnerima HSLS-om i HNS-om za zajednički izlazak na izbore su u tijeku, dodao je. 

– Nitko nije otpao. Zašto bi dogovorili sada? Imamo više nego dovoljno vremena, naša je tradicija da predajemo liste pred sam kraj rok, rekao je Plenković.  

Plenković obišao gradilište Hrvatskog športskog muzeja

Premijer je obišao radove na zgradi Hrvatskog športskog muzeja u zagrebačkoj Ilici, objasnivši da se radi o važnom projektu hrvatske Vlade, koji će biti dovršen krajem godine.

– Ovo je projekt u samom centru grada, koji se u cijelosti radi nacionalnim financijskim sredstvima, važan je projekt hrvatske Vlade. Kada se dovrši krajem godine, cijela građa će se na jednom mjestu pokazati hrvatskim građanima, ali i turistima koji posjećuju glavni grad, te pomoći da steknu uvid u povijest hrvatskog sporta i brojna postignuća naših sportaša, kazao je Plenković.

Premijer je rekao da je ovo tek dio kada je riječ o muzejima, a Vlada je u posljednje vrijeme, što se tiče projekata iz kulture, radila i na obnovi Povijesnog muzeja, muzeja naive, te dovršila Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu.

Ravnateljica Muzeja Danira Bilić održala je kratku prezentaciju, kazavši kako Hrvatski športski muzej djeluje više od 70 godina u raznim ustrojstvenim oblicima, a od 2003. godine kao nacionalna muzejska ustanova pod okriljem Ministarstva kulture sustavno prikuplja najvrijedniju nacionalnu baštinu iz područja hrvatskog sporta i tjelovježbe.

– U ovom Muzeju prikupljeno je više od 360 tisuća jedinica građe, od fotografija, negativa, publikacija, predmeta i raznih dokumenata. Napominjem da Muzej nikad dosad nije imao stalni postav otvoren za javnost, a bit će podijeljen u dvije tematske cjeline. Prva je o utemeljenju i povijesnom razvoju sporta u Hrvatskoj, od sredine 19. stoljeća do danas, a u drugoj će se prikazivati najveći sportski uspjesi Hrvatske od neovisnosti, kazala je Bilić.

Događaju su nazočili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, državni tajnik za sport Tomislav Družak i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Temperatura u Hrvatskoj toliko će porasti da ćemo “gubiti” 22 dana godišnje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

S obzirom na to da za većinu ljudi nije lako dešifrirati utjecaj porasta temperature na njihov svakodnevni život, a teško je zamisliti globalno zagrijavanje od prosječno 1,5 ili 2 stupnja, stručnjaci s američkog MIT-a osmislili su inovativan novi način mjerenja ove promjene u stvarnom životu i predviđanja njezinih dugoročnih učinaka.

Koristeći podatke iz 50 različitih klimatskih modela, stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT) zacrtali su kako će broj “dana na otvorenom” u raznim destinacijama diljem svijeta rasti ili padati do 2100. Ovi ‘dani na otvorenom’ odnose se na razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo zbog posla ili u slobodno vrijeme, prenosi Euronews. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što znanstvenici smatraju otprilike između 10 i 25 stupnjeva Celzija, te da u njima ekstremnih vremenskih nepogoda, piše tportal.

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što misle da je ugodno vrijeme. Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u danima na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika koja će do kraja stoljeća izgubiti 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu dana na otvorenom. Istraživači također ističu podjelu između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova. Razlike u mjestima poput Bangladeša ili Sudana su zapanjujuće, kažu.

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. Na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer su zime tople, na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom. Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će izgubiti 30 dana, Srbija 26 dana, Hrvatska 22 dana, Sjeverna Makedonija 21 dan, Bugarska 17 dana, Kosovo 19 dana, a Rumunjska 12 dana. Malo južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, kaže studija MIT-a.

Pirenejski poluotok također će doživjeti promjene, pa će tako Portugal imati 33 dana manje na otvorenom, a Španjolska 13. Istraživači kažu da se razlika u Europi već osjeća i da ljudi biraju kamo će putovati na temelju sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima. Iako će zemlje u sjevernoj Europi vjerojatno dobiti više dana na otvorenom zbog klimatskih promjena, ni to nisu sve dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobit će između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100. – uglavnom zbog toplijih zima. Ovo bi mogao biti fatalan udarac za europsku skijašku industriju koja je već neko vrijeme u problemima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu