Connect with us

Hrvatska

Andrej Plenković: Povećanje plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca

Objavljeno

-

HRT

Premijer Andrej Plenković gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija – A sada Vlada. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove godine. Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je 9 poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza, tvrdi premijer.

Nova godina donijela je niz promjena. Svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu, rekao je premijer Plenković, imaju temeljni cilj – povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu.

– Još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće, rekao je premijer.

– Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila.

Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom, prenosi HRT.

– Za mene je to cijeli moj mandat prioritet. Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade, rekao je premijer.

Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, Plenković je rekao kako treba voditi računa o cenzusu.

– Sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjiim prihodima. Mi smo sada obuhvatili dvije trećine djece s ovim promjenama, a praktički povećali duplo ono što je bilo, rekao je premijer te naveo kako je Vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.

– To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru, poručio je.

Povećanje plaća

Minimalna plaća značajno raste.

– Kada smo krenuli, prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 749 eura. Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura. Kada smo krenuli, prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura. Danas je ona 550 eura. Minimalna plaća na početku našeg mandata je u bruto iznosu bila 414 eura. Ona je od jučer 830 eura. To je rast za više od 100 posto minimalne plaće.

Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi.

– Znate koliko smo učinili u protekloj godini kroz naš socijalni dijalog sa sindikatima, gdje smo podigli posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju. To je bilo za 219.000 ljudi, povećali plaće kasnije još za 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada. A sada smo napravili jedinstvenu reformu. Reformu koju se nikad nitko nije usudio napraviti. Jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd. svega mogućega što smo vidjeli u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina, smo sveli na na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi, rekao je Plenković.

Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače.

– Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak. Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu – u veljači za siječanj, nakon stupanja porezne reforme, rekao je premijer i podsjetio
da su božićnice rasle s 232 eura na 300.

– Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novu pravo – uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5% u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji, poručio je.

Kada će biti parlamentarni izbori?

Premijer Andrej Plenković rekao je kako “parlamentarni izbori sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine”.

– Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora. To je ono što je najvažnije.

– Imali smo puno kriza s kojima smo se suočili u proteklih tri i pol godine. Realno, kad gledate, nema što se tu nije dogodilo – od najveće pandemije u zadnjih sto godina, pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka. Mi smo donijeli 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane. Prema tome, pokazali smo da je država tu, da je vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese. Mi nismo stavili sa strane ono što smo planirali i borili se sa krizom, nego smo paralelno radili jedno i drugo.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Potres kod Zadra bio je jak. Seizmologinja govori što se dalje očekuje

Objavljeno

-

Jak potres magnitude 4.8 prema Richteru, s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice, koji se dogodio u utorak u 18:43, pomalo je “iznenadio” hrvatske znanstvenike.

Seizmologinja Iva Dasović iz Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića na PMF-u u Zagrebu kaže da se takva magnituda u tom području ne očekuje često.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa”
“To nije seizmički jako aktivno područje, u njemu se uglavnom događaju vrlo slabi do slabi potresi kakve godinama bilježimo”, kaže Dasović.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa. Ovo je zapravo najjači u tom području za koji znamo. Intenzitet potresa u epicentru procijenjen je na VI stupnjeva EMS ljestvice, a dogodio se u području Nacionalnog parka Paklenice, negdje u sjeveroistočnom dijelu, prema samoj granici parka i prema ličkom dijelu Velebita.

Dubina mu je bila negdje od 9 do 15 kilometara. Nju je uvijek malo nezgodno precizno odrediti jer su potrebne stanice u blizini, a naša je najbliža udaljena 30-ak kilometara”, kaže naša seizmologinja.

Nakon glavnog potresa uslijedila su tri naknadna manjih magnituda. Županijski Centar 112 Zadar zaprimio je tri dojave o šteti, uključujući manje pukotine na zidu crkve sv. Kuzme i Damjana u naselju Slivnica Gornja te napuknuće zida u prizemlju stambenog objekta u staroj jezgri grada Zadra. Potres se osjetio na širem području, uključujući Zadar i okolna mjesta, a podrhtavanje je trajalo oko deset sekundi.

Sličan potres dogodio se 2020.
Dasović kaže da se u tom dijelu Hrvatske ipak dogodio jedan sličan potres, barem po magnitudi. “On je bio magnitude 4.7, a dogodio se 1. studenog 2020. godine oko 6 kilometara zapadno od epicentra jučerašnjeg. No, njegov karakter bio je drugačiji. U posljednjem se dogodio tzv. strike-slip, u kojem dolazi do horizontalnog pomaka po rasjedu duže rasjedne plohe”, tumači naša znanstvenica.

Za sada, bez dodatnih informacija i analiza, koje se tek trebaju prikupiti i obaviti, teško je reći je li ta rasjedna ploha vrlo strmo nagnuta i u pravcu sjever-jug ili je riječ o drugoj, koja je na nju okomita i ide u pravcu istok-zapad.

Dasović kaže da je novi potres mogao izazvati nešto više uznemirenja od ranijeg iz nekoliko razloga.

“Ljudi su možda bili svjesniji ovog potresa jer se dogodio tijekom dana. Osim toga, zima je pa su ljudi više u kućama. Doživljaj potresa također ovisi o tome kako se valovi šire. Valovi koji se izrače iz izvora na istim udaljenostima u različitim smjerovima neće uvijek dati istu amplitudu.

Moguće je da su neki ljudi baš zbog tog različitog karaktera ovaj potres doživjeli drugačije od onog iz 2020. – kao jači ili slabiji. Od prošlog potresa prošle su četiri i pol godine, što je dovoljno dugo razdoblje da ga ljudi malo zaborave. Obično se potresi koji ne naprave neku veću štetu lakše zaboravljaju”, govori nam Dasović.

Usporedba s potresima u Zagrebu i Petrinji
Dasović kaže da su potresi u Zagrebu, a osobito u Petrinji, bili značajno snažniji iako se to prema magnitudi nekima neće činiti.

“Čini se na prvi pogled da je razlika u magnitudi mala, no ona je zapravo zbog logaritamske skale značajno veća. Osobito to vrijedi za petrinjski. Zagrebačka magnituda bila je veća samo za nekih 0.7 ili 0.6, ovisno o tome koju magnitudu točno uzmemo, no on je ipak bio dosta veći. Po amplitudi on bi na istoj udaljenosti od epicentra bio oko pet puta veći. Razlika u potresima također je u tome što se kod Zadra sve uglavnom nalazi na čvrstoj stijeni koja ne dopušta jako velike amplitude i u pravilu se ondje valovi neće pojačavati. U kontinentalnom dijelu, gdje imamo mekana, rastresita tla, može doći čak i do pojačavanja valova.

Osim toga, u potresima u Zagrebu i u Petrinji imamo efekte kao što su klizanja tla, pucanje tla i kod petrinjskog potresa likvefakcije. Ovdje nema takvih mekanih tala, pa u principu takve stvari ne očekujemo”, dodaje.

Kreću istraživanja novog potresa
Budući da je područje sjeverno od Zadra relativno slabo seizmički aktivno, ono je također slabije istraženo. Dasović kaže da odnedavno imaju dobru mrežu postaja s kojom će moći prikupiti puno bolje podatke.

“Mi seizmolozi s Geofizičkog zavoda, iz istraživačke grupe koju vodi Josip Stipčević, u pripremama smo za odlazak na teren i postavljanje privremenih instrumenata u blizini epicentra, koji će nam omogućiti da još preciznije odredimo žarište. Naravno, to će nam omogućiti i bolje analize i bolje interpretacije.

Mi smo navikli biti strpljivi. Na temelju naknadnih potresa moći ćemo vidjeti kakva je razdioba žarišta u prostoru i zaključiti koji dio se aktivirao u najjačem potresu, a koji se kasnije prilagođavao novim uvjetima. Uvijek se radi o sustavu rasjeda gdje postoje oni veći i manji.”

Što će se događati dalje?
Zanimalo nas je ono što sve zanima, a to je što se može očekivati nakon ovakvog potresa, kakvi naknadni potresi i može li se dogoditi neki još jači.

Dasović kaže da se to ne može pouzdano reći.

“Ovaj se potres dogodio u području u kojem nam zasad nisu poznati jaki potresi. I ovaj je bio umjereno jak. Općenito, sada očekujemo smirivanje u epicentralnom području. U užem krugu od nekih desetak kilometara sigurno očekujemo da će ljudi osjetiti još nekoliko slabijih naknadnih potresa. Po nekakvim procjenama, mogao bi doći još jedan naknadni potres magnitude nešto manje od četiri, između tri i pol i četiri. To je nešto što možemo očekivati prema svemu što znamo o ponašanju potresa. To ne mora značiti da će se stvarno dogoditi jer je svaka serija potresa vrlo jedinstvena i nepredvidiva”, ističe Dasović.

Zadarski potres nema veze s onima u Santoriniju
Ljudi vole povezivati slične pojave koje su vremenski i geografski relativno bliske, no udaljenost Santorinija i Zadra prevelika je da bi nedavni potresi u te dvije regije mogli biti povezani.

“Ne možemo ih povezati, osim u nekoj generalnoj slici u kojoj imamo pomak afričkog kontinenta prema Euroaziji, no zanimljivo je da smo i mi u Hrvatskoj imali rojeva potresa.

Baš su profesori Marijan i Davorka Herak osvijestili da je otprilike prije 100 godina bio jedan roj umjerenih potresa kod Šibenika, s dva potresa magnitude oko 5 i jednim nešto slabijim. Pritom je važno istaknuti da je Santorini povezan s vulkanskom dinamikom kakvu mi ovdje nemamo”, zaključila je Dasović.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Seizmolog o sinoćnjem potresu: To je teren, pod navodnim znakovima, dobar za potrese

Objavljeno

-

Seizmolog Krešimir Kuk komentirao je potres magnitude 4.8 po Richteru koji je jučer pogodio zadarsko područje. Kuk je podsjetio da je na zadarskom području jednako jak potres bio i 2020. godine

“2020. je bio jednako jak potres kao sinoć, a 2022. je bio jedan manji. To pokazuje da je to područje seizmički aktivno. Ovaj potres je bio jak, osjetio se dosta široko. Na svu sreću dogodio se u Velebitu, to je teren, pod navodnim znakovima, dobar za potrese – ne dolazi do amplifikacije. Nema pojačavanja one osnovne potresne trešnje”, kazao je Kuk za N1.

Objasnio je zašto potres slične magnitude može biti puno razorniji na drugačijem terenu.”To su te lokalne karakteristike tla koje dolaze do izražaja kod jačih potresa. Primjer, petrinjski potres i potres u Hercegovini kod Berkovića jednake magnitude, a neusporedive štete. Čvrsto stjenovito tlo je puno bolje jer ne pojačava osnovnu trešnju. Nasute, aluvijalne, vodene mase, močvarna tla pojačavaju značajno efekte potresa. Jednako jak potres će, ovisno o tim karakteristikama lokalnih uvjeta, proizvesti puno drugačije efekte”, pojasnio je Kuk.

Je li ovaj potres na bilo koji način povezan s velikom serijom potresa u Grčkoj?
“Nije povezan. Ovo su naši potresi. Naša epicentralna područja su dovoljno udaljena od Grčke. Ono što je zajedničko je fundamentalna sila. Isti je uzrok svih ovih potresa. To je pomicanje afričke tektonske ploče i njezino guranje, potiskivanje euroazijske ploče. Ta osnovna sila uzrokuje i grčke potrese i naše”, kazao je Kuk i dodao da je u Grčkoj situacija još složenija.

“Ne bi trebao biti. Ovo je jaki potres, ali ne toliko jak i razoran i ne bi trebao djelovati ni na kakve dosad postojeće rasjede. Ne bi bilo realno očekivati takav smjer događanja”, rekao je Kuk.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Halo, inspektore za petak najavljuje novi bojkot – pekarnica i pekarskih proizvoda

Objavljeno

-

By

Platforma Halo, inspektore, koja tjednima organizira bojkote trgovina, sada poziva na novi bojkot. Naime, nakon što su u utorak objavili da su im se obratili srednjoškolci ogorčeni skupim proizvodima u pekarnicama, Plaforma je na Facebooku objavila što se sljedeće bojkotira.

“Podržimo inicijativu srednjoškolaca! Bojkotirajmo kupovinu u pekarnicama i trgovinama: kruh, burek, peciva, krafne i druge pekarske proizvode. Obustavimo kupovinu na jedan dan.

Ovaj bojkot je rezultat i vaših stalnih dvogodišnjih upozoravanja na enorman rast cijena kruha, bureka, peciva, krafni… Kao i smanjenu težinu (shrinkflacija!), kvalitetu, neizdavanje računa itd.

Bojkot je rezultat i nezadovoljstva potrošača zbog nedjelovanje državnih tijela koja su od smanjivanja PDV-a na kruh, jaja, ulje i drugih proizvoda – šutjela i gledala kako se potrošači “čerupaju” u pekarnicama i trgovinama.

Mladi su nas pozvali da ih podržimo u inicijativi.

Roditelji, bake i djedovi, rođaci, prijatelji – pružimo podršku našoj mladosti. Ne kupujemo u petak, 14.2.2025.”, napisali su.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu