Connect with us

Hrvatska

Plenković se pohvalio poreznom reformom: Građanima će rasti plaća

Objavljeno

-

Vlada je održala prvu redovitu sjednicu u novoj godini. Jedna od glavnih odluka prijedlog je o pokretanju pregovora o izmjenama kolektivnih ugovora za zaposlene u državnim i javnim službama. 

Premijer Andrej Plenković na početku prve ovogodišnje sjednice Vlade rekao je kako su, unatoč kriznim okolnostima i teškoćama, spremni maksimalno raditi kako bi se podigao standard hrvatskih građana i da se očuva socijalna kohezija.

– Pritom ćemo i dalje raditi na jačanju našeg međunarodnog položaja, štititi nacionalne interesa, a to znači provoditi politiku modernog suverenizma koja je pokazala da nam je snažniji međunarodni položaj omogućio učinkovitije i brže ostvarivanje svih strateških prioriteta, rekao je premijer.

Osvrnuo se na nekoliko novih zakona koji su stupili na snagu 1. siječnja, među kojima je i paket poreznih izmjena koji uključuje devet novih zakona.

– Ključna poruka ovog paketa je da će svima rasti plaće, ne svima jednako, i naravno da podcrtavam aspekt jačanja fiskalne autonomije gradova i općina kojima smo dali raspon u pogledu poreza na dohodak, da i svojim odlukama, preuzimanje odgovornosti utječu na manje oporezivanje rada, a time i veće plaće. Neki su tu priliku itekako dobro na korist svojih sugrađana iskoristili, a građani će s vremenom postati svjesni razlika, rekao je Plenković.

Od 1. siječnja minimalna plaća povećana je na 840 eura bruto. 

– Kad smo krenuli 2016. godine ona je u bruto iznosu bila 414 eura, dakle povećali smo je za 103 posto. Na ovaj način dajemo potporu onima s najnižim plaćama i ovo je ozbiljno povećanje od 20 posto, rekao je.

Na snagu stupa i Zakon o inkluzivnom dodatku koji pojednostavljuje proces vještačenja, objedinjuje četiri naknade te značajno povećava naknade, a najviše onima koji imaju najveći stupanj invaliditeta.

Povećava se i nacionalna naknada za starije osobe koja će iznositi 150 eura.

Zakon o trgovini ulazi u svoju punu primjenu. Prelazi se na režim od 16 radnih nedjelja u cijeloj godini.

– Time posebno štitimo radnike u trgovini i dajemo mogućnost balansa u njihovom radnom, poslovnom i privatnom životu, rekao je.

Za održivost mirovinskog sustava, veće prinose mirovinskih fondova i veće mirovine, rekao je Plenković, izmijenjena su četiri zakona iz domene mirovinskog sustava.

Povećavaju se invalidnine za hrvatske ratne vojne invalide te je u potpunosti ukinuto smanjenje mirovina od 10 posto za hrvatske branitelje.

Zakonom o doplatku za djecu, rekao je premijer, udvostručen je broj obitelji i broj djece koja su korisnici doplatka za djecu.

– Dvije trećine djece obuhvaćeno je novim zakonom,  a time su povećani i iznosi. Osigurali smo dodatnih 90 milijuna eura za doplatak, sada je sve zajedno izdvajanje na razini 260 milijuna eura godišnje, rekao je Plenković.

Također, na snagu su stupile izmjene zakona koje omogućuju prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine.

Podignuta je minimalna studentska satnica koja sada iznosi 5.25 eura. 

Na snagu je stupio i Zakon o turizmu kojim se osigurava kvalitetniji okvir za održivost hrvatskog turizma. Na snagu je stupio na snagu i Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, čiji je cilj bolje upravljanje državnom imovinom.

Stvoren je i novi zakonski okvir za plaće u državnoj i javnoj službi.

– Riječ je o povijesnoj reformi. Slijedi usvajanje dvije uredbe. Obje će stupiti na snagu početkom ožujka. Doći će do povećanja plaća u ožujku, koje će biti isplaćene u travnju, rekao je Plenković.

Obećao je da će Vlada nastaviti raditi na rastu BDP-a.

– Procjena je da će i u ovoj godini biti na razini 2.8 posto, ima nekih institucija koje smatraju da bi taj rast mogao biti i veći. Nastojat ćemo stvarati preduvjete za rast plaća, mirovina, socijalnih naknada, ulaganja, te realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata uz obnovu Zagreba i Banovine, rekao je Plenković.

– Nastojat ćemo kao Vlada učiniti daljnje korake da gradimo što pozitivnije društveno ozračje, društveni optimizam ključno je za demografsku revitalizaciju. Društvo koje je tolerantno, solidarno, uključivo, koje jača neovisnost institucija i daljnju borbu protiv korupcije, poručio je.

Osuda ruske agresije na Ukrajinu

Plenković je, među ostalim, osudio zračne napade Rusije na Ukrajinu, te kontinuirano kršenje međunarodnog humanitarnog prava od strane Rusije.

– Napadi na civilnu infrastrukturu dodatno osnažuju našu kontinuiranu potporu Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.

Rekao je kako je dosad utrošeno 2,2 milijarde eura za obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa. Ukupno je osigurano 3,3 milijarde eura.

– Ukupno je obnovljeno 11.147 zgrada i kuća, od čega 10.576 privatnih i 581 javna zgrada i infrastruktura. Trenutno je otvoreno 1431 gradilište.

Naglasio je kako je Vlada nastavila s politikom osiguranja priuštivih cijena energenata. 

– Došlo je do neznatnog povećanja cijena dizela i benzina, ali cijena goriva je i dalje bitno niža nego što bi bila da mjere nisu na snazi, rekao je premijer dodajući da su prisutne pretpostavke da daljnje smanjenje inflacije.

 U 2023. u turizmu i ugostiteljstvu fiskalizirano računa iznad 6 mlrd eura

U djelatnostima smještaja, pripremanja i usluživanja hrane i pića te putničkih agencija i organizatora putovanja u 2023. je fisaklizirano računa u vrijednosti od 6,05 milijardi eura i izdano 410 milijun računa, što je šest posto više nego u 2022., podaci su izneseni na sjednici Vlade u četvrtak.

Iznoseći te i druge podatke o ostvarenim rezultatima turizma i ugostiteljstva u 2023., premijer Andrej Plenković čestitao je cijelom turističkom sektoru, Ministarstvu turizma i sporta (MINTS) i svima koji su se trudili da “taj aspekt gospodarstva još jednom bude dobar i značajan” u godini kada je “Hrvatska među top 20 destinacija u svijetu”.

Naglasio je i fizičke rezultate turizma za 2023. s više od 20,6 milijuna dolazaka turista i 108 milijuna noćenja, što je za devet odnosno tri posto više nego u 2022., kao i samo za protekli prosinac u kojemu je Hrvatsku posjetilo 17 posto više turista, ostvarivši 10 posto više noćenja nego u prosincu 2022. Tome je pridonijela i Nova godina, za koju je u Hrvatskoj bilo 90 tisuća turista ili 12 posto više nego na isti datum godinu prije.

Posebno važnim ocijenio je i podatke Hrvatske narodne banke za treće tromjesečje 2023. u kojemu je ostvareno 9,12 milijardi eura prihoda od stranih turista, što je 7,7 posto ili 653,3 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2022.

Iz MINTS-a su iznijeli i podatke za devet mjeseci 2023. u kojima su prihodi od stranih turista iznosili gotovo 13 milijardi eura, što je porast od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., odnosno taj je prihod bio viši za 331 milijun eura.

Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2024. do 2026. godine.

Smjernice je, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, izradilo Ministarstvo financija, a kako je naveo resorni ministar Marko Primorac, one predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedoga državnih potpora iz svoje nadležnosti.

Smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora, čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoženije, naveo je ministar, ističu se potpore “horizontalne prirode”, što je i u skladu s praksom Europske unije.

To su potpore koje se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje. “Kada govorimo o ulaganjima, posebno one potpore koje su u obliku regionalnih potpora”, dodao je Primorac.

Kako stoji u obrazloženju odluke, smjernice se odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu.

Također, navodi se, sukladno smjernicama davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o davanju državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje. To su sektorske državne potpore, za koje iznos i učestalost dodjele u razdoblju 2024. – 2026. treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, napominje se.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

-

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

-

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati

Hrvatska

POLICIJA MASOVNO POSTAVLJA NADZORNE KAMERE / U Dubrovniku i Zadru snimljeno najviše vozača koji krše zakon

Objavljeno

-

By

MUP RH je nedavno objavio da u prvoj polovici ove godine postavljaju preko 170 novih nadzornih kamera. Pitali smo ih koliko su učinkovite.

Potvrdili su da idu s postavljanjem kućišta i uređaja koje su nabavili krajem 2023. – ukupno 113 kućišta i 37 fiksnih radarskih uređaja. U drugoj polovici ove godine planiraju nabavku i postavljanje još 24 kućišta i 21 fiksnog radara. To znači da će uskoro prometne prekršaje u Hrvatskoj kontrolirati 175 fiksnih radara. Pozvali su i građane da predlože lokacije nadzora.

Jesu li kamere učinkovite?

Iz MUP-a za N1 kažu da su tijekom 2022. utvrđena 250.192 prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila, dok je u 2023. utvrđeno 263.058 takvih prekršaja.

Od ukupnog broja prekršaja nepropisne brzine, putem fiksnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila u 2022. utvrđeno je 107.286 prekršaja brzine, a 126.748 prekršaja brzine u 2023. godini. Vidljivo je da je gotovo polovina prekršaja zabilježena nadzornim kamerama.

Iz MUP-a otkrivaju i da je najviše prekršaja prekoračenja brzine uz pomoć nadzornih kamera zabilježeno na lokacijama u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj, Policijskoj upravi zadarskoj i Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj.

A što je s ostalim prekršajima?

Pitali smo MUP mogu li ove nadzorne kamere bilježiti i druge prometne prekršaje. Evo što kažu: “Ukoliko je riječ o fotografiji prekršaja visoke kvalitete, fiksnim uređajima za mjerenje brzine kretanja vozila moguće je utvrditi i prekršaje poput nepropisnog pretjecanja, korištenja mobitela i nekorištenja sigurnosnog pojasa za vrijeme upravljanja vozilom”.

Drugim riječima, ne koriste nadzorne kamere samo za hvatanje prebrzih vozača, već se njima mogu bilježiti i drugi prekršaji.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu