Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je oblačno diljem zemlje, duž Jadrana i u područjima uz Jadran ima jutros kiše, pljuskova s grmljavinom, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici. Zimskom dojmu doprinosi i snažna bura, olujna na udare pod Velebitom.

Vjetrovito će na Jadranu biti i u nastavku utorka, lokalno može biti i obilnijih pljuskova s grmljavinom. Snijega će i dalje povremeno biti u Gorskom kotaru i Lici.

Slično i tijekom srijede, kiše i pljuskova bit će duž Jadrana i u područjima uz Jadran, snijeg će povremeno padati u gorju, iako prolazno koja pahulja može zalepršati i na sjeveru zemlje.

U četvrtak postupno razvedravanje, posvuda će biti uglavnom suho, veći dio dana. Bura će slabjeti na moru.

Stabilno i većinom suho bit će i tijekom petka, no prema večeri novo jače naoblačenje s jugozapada.

Za vikend će biti nestabilno, uz kišu i pljuskove duž Jadrana, lokalno obilnije, u gorju malo susnježice i snijega.

Iduću su godinu mnogi već nazvali idealnom za planiranje odmora i spajanje blagdana i državnih praznika s vikendima. Nova godina je u srijedu pa se, sa samo dva radna dana, četvrtkom i petkom, može spojiti s vikendom 4. i 5. siječnja, a u ponedjeljak, 6. siječnja, blagdan je Sveta tri kralja, što znači mogući odmor od čak 6 dana.

Uskrs je sljedeće godine 20. travnja, a Uskrsni ponedjeljak kao i svake godine donosi dodatni neradni dan.

Praznik rada, 1. svibnja, pada na četvrtak pa se, spajanjem s petkom i vikendom, dobije četverodnevni odmor. Dan državnosti, 30. svibnja, je u petak, što znači produljeni trodnevni vikend.

Tijelovo, blagdan koji se uvijek slavi četvrtkom, iduće je godine 19. lipnja, a spajanjem s petkom dobiju se četiri dana odmora.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, 2025. obilježava se u utorak pa se, sa spojenim ponedjeljkom i vikendom prije, dobije četverodnevni odmor. Blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, je u petak, što znači – produljeni trodnevni vikend.

Blagdan Svih svetih, 1. studenog, je subota, a 18. studenog, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, utorak, pa se otvara mogućnost spajanja s vikendom prije.

Božić i blagdan svetog Stjepana iduće godine su u četvrtak i petak, na što se automatski nadovezuje vikend.

14 blagdana i državnih praznika

Pogled na novu kalendarsku godinu otkriva – 2025. izvrsna je za ono što Hrvati obožavaju – spajanje neradnih dana.

U godini pred nama 14 je slobodnih dana, odnosno blagdana ili državnih praznika. No ono što se zaista računa kao uspjeh su radni dani pretvoreni u neradne – takvih potencijalnih dana u 2025. bit će 6.

Prva šansa stiže već s prvim vikendom. Budući da Nova godina pada na srijedu, ako se spoji s vikendom i blagdanom Sv. Tri kralja dobiveno je 6 slobodnih dana.

A onda ništa sve do svibnja i Praznika rada, zatim blagdana Tijelova te državnih praznika u kolovozu i studenom.

Slobodni dani kod poslodavaca često imaju negativan predznak, no oni radnicima nisu darovani, oduzimaju se od dana godišnjeg odmora, a ne stoje ništa ni državu ni poslodavce.

“Mudri poslodavci se organiziraju tako da početkom godine daju mogućnost pred svoje radnike ako se neki blagdani, vikendi i nešto može spajati da se unaprijed jave kome bi kako pasalo i tako se rasporede”, kazao je Krešimir Sever za HRT, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Koliko god bili dobri u ovoj kombinatorici, ona nije svojstvena samo Hrvatima.

“To nije hrvatski izum, to nije hrvatski proizvod, vani izvan Hrvatske se to koristi dugi niz godina, u pravilu dogovorno, zna se već godinu dana unaprijed kako će se tko spajati”, dodao je Sever.

Slobodni dani pozitivno utječu na produktivnost

Da spajanje čini dobro i radniku i poslodavcu, potvrđuju istraživanja.

“Slobodni dani povoljno utječu na produktivnost, naravno da je tu važno i kako provodimo to slobodno vrijeme da se odvojimo i fizički od mailove, mobitela, ali i mentalno”, rekla je psihologinja Ines Begčević.

Ipak za ostvarivanje prava na slobodne dane nužan je obostran i pravodoban – dogovor.

Vožnja u novoj zemlji može biti zabavno i uzbudljivo iskustvo, ovisno o tome kamo idete. Uz glatke ceste i prekrasan krajolik u kojem možete uživati, postoje mnoge zemlje koje svojim turistima nude ugodno iskustvo vožnje.

Međutim, vožnja stranim cestama također može biti i neugodno iskustvo. Kretanje nepoznatim putevima može biti izazov za vozačke sposobnosti, a veliku ulogu igraju kvaliteta ceste i infrastruktura.

Popularna stranica DiscoverCars provela je novo istraživanje o kvaliteti cesta diljem svijeta. Ispitali su točno 11.003 vozača-turista o vremenu provedenom na godišnjem odmoru, s pitanjima koja se odnose na kvalitetu cesta u zemlji koju su posjetili.

Ove recenzije iz cijelog svijeta pomogle su im da rangiraju prvih deset zemalja koje imaju najbolju kvalitetu cesta, a među njima se našla i Hrvatska. Također su rangirali one zemlje koje su dobile najgore ocjene, koristeći posebnu metodu rangiranja. Zamolili su ispitanike da ocijene zemlju u kojoj su se vozili od 1 do 10 na temelju kvalitete cesta.

Zemlje s najboljim cestama

Prema vozačima-turistima, Novi Zeland zauzima prvo mjesto za najbolju kvalitetu cesta s ocjenom 8,71 od 10. Ova otočna država smještena u Oceaniji nudi zapanjujući krajolik, zbog čega je vožnja zemljom ugodno iskustvo te navode da su “ceste bile savršene”.

Na drugom mjestu s ocjenom 8,70 od 10 nalazi se Poljska. Ova srednjoeuropska zemlja popularno je mjesto za odmor, a turisti su iznenađeni dobro održavanim i izvrsnim cestama za vožnju.

Treće mjesto zauzimaju Kanarski otoci u Španjolskoj, s ocjenom 8,61 od 10. Kvaliteta cesta na ovim otocima općenito je vrlo dobra jer su dobro održavane, što turistima olakšava istraživanje krajolika i atrakcija.

Na četvrtom mjestu je Njemačka, s ocjenom 8,45 od 10. Kvaliteta cesta u Njemačkoj općenito je vrlo dobra zahvaljujući mreži autocesta. Vozači-turisti smatraju da su ceste u dobrom stanju, unatoč čestim radovima.

Na petom mjestu za najbolju kvalitetu cesta su Balearski otoci, Španjolska. Ocjenu 8,44 od 10 od vozača turista. Balearski otoci sastoje se od četiri otoka – Mallorca, Menorca, Ibiza i Formentera, a svaka se može pohvaliti nevjerojatnim plažama i izvrsnom kvalitetom cesta.

Francuska zauzima šesto mjesto, s ocjenom 8,40 od ​​10. Budući da imaju odličnu cestovnu infrastrukturu i dobro održavane ceste s naplatom cestarine, turistima je vožnja u Francuskoj bila ugodna.

Hrvatska među top 10

Na sedmom mjestu s ocjenom 8,39 od 10 je Hrvatska. Turisti navode da se naša zemlja može se pohvaliti nevjerojatnim krajolikom, prekrasnim plažama i toplim vremenom. Što se tiče kvalitete cesta, kažu da imamo dobro održavanu cestovnu infrastrukturu, što je čini ugodnim iskustvom za turističke vozače.

Na osmo mjesto dolazi Španjolska s ocjenom 8,37 od 10. Na devetom mjestu s ocjenom 8,32 je Azorsko otočje u Portugalu, a top 10 okružuje Australija s ocjenom 8,24 od 10.

Zemlje s najlošijim cestama

Vožnja po neravnim ili loše održavanim cestama na odmoru može utjecati na iskustvo vožnje, pa čak i na odmor u cjelini.  Zemlja koja je prema mišljenju vozača turista dobila najnižu ocjenu kvalitete cesta je Sicilija u Italiji. Sicilija je dobila ocjenu 6,55 od 10, a turisti su otkrili da su ceste uske i zavojite, s rupama na koje treba pripaziti.

Malta se smjestila odmah nakon Sicilije, s ocjenom 6,56 od 10. Turistima su ceste na Malti bile prilično uske, a nekima se njima teško kretati. Zemlja s trećom najnižom ocjenom je Sjeverna Makedonija, s ocjenom 6,60 od 10. Neki turisti su izvijestili da su neke od cesta u lošem stanju, a spominju se i rupe.

Četvrta zemlja s najnižom ocjenom je Bugarska, s ocjenom 6,70 od 10. Glavni problem s kojim se turisti susreću vozeći se kroz tu zemlju bila količina rupa na cestama. Albanija ima petu najnižu ocjenu, 6,89 od 10. Zemlja je imala mješovite ocjene, jer su neki turisti smatrali da su ceste u dobrom stanju, dok drugi nisu bili impresionirani.